Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ima tačku viška, sad radi

https://www.mycity-military.com/imgs4/220628_90507614_ARKZ.jpg

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako je ovo Tunguska ili nešto vrlo blizu tome, a po svemu se čini da je tako...ja zaista ne vidim razloga da se ovako nešto prakticira. Sva ova čudesa da se cijeli motor olakša za par kila to što je korpus (plašt) od kompozita !? Ovo u odnosu na Pancir je živi užas.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, stug
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće slažem se sa tobom da je maš život bio blagi užas .. sve sam to proživio na svojoj koži ..sa trudnom ženom koja je došla iz Slovenije na produženi vikend u Vogošću, a ja sam od ponedjeljka trebao preuzeti dužnost u Prilepu.

Bila su to luda vremena .. moramo se vratiti u ta vremena .. hladni rat u kulminaciji.. Vjerojatno je netko u Moskvi imao muda da donese tu odluku... idemo motati kompozitne komore na dvobazni barut , bez obzira koliko bude mrtvih u tim pogonima za namotavanje .. ili mrtvih posada na lanserima .. ali dajmo vremene nauci da za pet godina osvoji proizvodnju novih raketnih motora na novim osnovama za Tungusku , odnosno Pancir.

Sa ove distance vidim da smo bili u istim govnima i ja i moje suradnice ( a bilo ih je ufffff ) iz laboratorije , i tamo neki Serjoža u Votkinsku ili Tuli .. zamisli da sad tebi u pogon kraj onih brkatih i neobrijanih zavarivaća sa "tuf" normom za nuklearke dođe 7 raskošnih kemičarki i sad tamo nešto prtljaju po plastičnim cijevima i rezervoarima.

Šta misliš koja bi proizvodnja kod tebe propala

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Za propast ovdje ni ne trebaju raskošne kemičarke, dovoljna je jedna rasna plavuša što voli lizati jogurt i klika svih orijentacija koja je rotira zadnjih, sada već previše godina.

Ali nek' su makar Rusi uspjeli zgotoviti tog Pancira...inače glavni konstruktor tunguskine rakete, Kuznjecov, nas je napustio prošli mjesec u osamdesetoj.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vratimo se mi navojima na komori , napravio sam skice koje možda uspiju pogoditi srž problema


Razmatram samo jedan , odnosno prvi navoj , i samo jednu nit , a njih po opsegu komore ima milion , zamislio sam da je ta jedna nit lijepo položena po uzdužnoj osi kalupa i da prti krivinu navoja . Pod aksijalnim opterećenjem se ta nit mora izravnati , i tek kad je izravnata može primiti aksijalnu silu.

Drugi primjer je puno bolji , tu je aksijalno položena nit već u startu spremna da preuzme aksijalnu silu ... ima i tu izravnavanja niti ali je puno manje.


Možemo zakljućiti da ja uspješnost konstrukcije sa kompozitnim materijalima upravo u tome da se polaganje niti obavi u glavnim pravcima sila. Često puta to nije moguće već se niti motaju pod kutem ali je tada rezultanta dviju niti usmjerana u pravcu sila.

Vidimo na ovoj mlaznici od SAKO 6 da su konstruktori nesvjesno napravili dobru stvar prvi navoj je uredno obmotan sa nitima koje se nemoraju izravnavati , ostali navoji ne nose ništa , tako da su višak .

Puno godina kasnije se došlo do te spoznaje tako da je kod ove mlaznice predviđen samo jedan " navoj "


Kod svih tih spojeva tipa "navoj" ipak se ne koristi maksimum od raspoloživih mogućnosti kompozitnih materijala , tek promjenom filozofije spojeva sa navoja na zakovice se došlo do pravoh spojeva i maksimalnog korištenja osobina kompozita

Najbolji primjer za to je VIPER


Slike iz patentne prijave govore više od tisuću riječi



evo kako to izgleda u fazi namotavanja


i malo neke nauke i eksperimentalnog rada oko toga



i na kraju švabe LAR 110

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovaj drugi opis namatanja navoja odgovara originalnoj tunguskinoj raketi (odnosno da ostavim rezervu, pretpostavljam da se o njoj priča kada se kaže izvjesna raketa).
Dalje su išli (KBP naravno) sa prijedlogom za koji naravno da ne znam da li je implementiran, ali jako puno toga što od njih pročitam, od pokojnog Šipunova gotovo sve, na jedan ili drugi način je ipak zaživjelo.

Ovo je bio prijedlog iz ranih 90-ih, umjesto kružnih utora (navoj) spoj čelik-kompozit ostvariti motanjem niti preko metalne površine perforirane sa pravilnim piramidama koje su ''posložene'' pod kutem alfa u odnosu na osu rakete, a niti se spiralno namataju pod kutem beta. Razlika kuteva je 3-10 stupnjeva i ovom metodom kažu da osim što je povoljnija u dimenzijskom smislu (manji gabariti) čvrstoća spoja se povećava 30-35% u odnosu na prethodnu konstrukciju.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da li možeš iskopati podatak kad su ruje to napravili .

Mi smo prve informacije o LAR 110 dobili 1972 godine , a ja sam 1976 vidio film kako se namotava komora .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Prvu komoru inače iz kompozita su odradili u KB Južnoe za raketu 8K99, počeli je raditi '63, prvi pusk '65.
Tunguska je uvedena u službu '82, a razvoj cijelog sistema je trajao navodno punih deset godina. Sad je to naravno kratak period kako se danas kilavi sa svime, ali za ondašnje vrijeme to smatram dosta sporo i rastegnuto. Ovaj prijedlog sa piramidama je iz '93.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uz temu i problematiku spajanja fino bi usput leglo i koja o proračunu debljine stijenke komore na unutrašnji tlak. Ako se netko odluči motati svoju raketlu u garaži
Znam da bi Solid fluid želio nešto drugo za svoju knjigu koju priprema, ali i ovo ima svoje mjesto u temi.
Nećemo u predradnje i predproračune i one algoritme ružne, dovoljno je samo ovaj konačni račun baziran na toj studiji i sa ove dvije metode sa pripadajućim dijagramima se možemo igrati sa brojevima.









Ako se ne varam oba slučaja su za spiralna namatanja pod 30 stupnjeva, a ovaj dijagram mi nije baš usjeo, ali to će nam raketaš pojasniti.



P.S. račun je za onu dvostepenu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Svaka ti dala , odakle samo to vadiš , pa ja to nisam vidio 40 godina , mislio sam da je to vojna tajna i da nije objavljeno na temi.

Taj kut namatanja .. zavisi odakle mjeriš .. obično se mjeri od uzdužne ose ,, da se malo vratimo na nauku o čvrstoći ,, neki rezervoar može imati podnice , kalote, debele 1 mm , ali plašt mora biti debeo 2 mm da se ne razleti.

Kompoziti mogu to postići promjenom kuta namatanja , sa pola na pol se mota pod malim kutem , a onda se plašt ojača motanjem navoja do navoja.

Cijev za lanser OSA 2 je motana pod kutem od cca 60 stupnjeva , vidimo iz ovog rada da je optimalni kut 54,75 stupnjeva .. pri tome je čvrstoća cijevi u svim smjerovima ista .

Kod motanja rezervoara odnosno komora raketnih motora nastoji se optimalizirati situacija na kalotama , u konkretnom primjeru rezervoar promjera 152 mm motan sa staklom i epoxi smolom ima debljinu stijenke 3 mm i puca na tlaku od 250 bara. motan je sa spiranim namotom preko kalota od 25 stupnjeva, i onda radijalnim namotom navoj do navoja .

Taj kut od 25 stupnjeva je uvjetovan prelaskom niti sa promjera 152 mm na polarne kape , njihov promjer definira taj kut. Ta linija koja spaja dvije točke na istoj paraleli na suprotnim točkama kalote zove se loksodroma , i masovno se koristi u navigaciji , pogotovo zrakoplovnoj.