Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nas su svi sa katedre mehanike i čvrstoće forsirali na drvene bojice, drugčije se nije moglo sve te sile i momente prikazati da i sutra ostane jasno šta se htjelo pokazati.

Tunguska, Pancir...iako je dokumentacija tanka, i tu isto ima dosta razlika. Mislim da su prve rakete Pancir vukle korjene direktno iz Tunguske, da bi kasnije taj motor malo drugačije izgledao. Vrlo sam siguran da je kompozitno gorivo zamijenjeno sa balastitom (manje dimi), tehnološki je nalijevanje kompozita dosta kompliciran proces i dosta dugo traje polimerizacija, sa uvijek prisutnim rizikom od pukotina. Skladištenje raketa je također zahtjevnije.

Ovo je šema tog postupka direktnog namatanja komore na blok goriva (izvor tulski KBP). Na trn 1 se navuče formirani blok goriva, metalni umetci 4 i 5, umetak mlaznice i onda se nanose slojevi za hermetizaciju i termo zaštitu 6 i 7 te preko toga dvije vrste niti različitih modula elastičnosti 8 i 9. Jedni namotani kružno drugi spiralno.





Izvana jako liči na Pancir dok je pak ovo Tunguska

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Čudan taj Pancir s banana profilom, zanimljivo bi bilo čuti Raketaša što bi rekao na proračun motora s različitim promjerima po duljini.

Tunguska:

• 1Ovo se svidja korisniku: solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nije da ih nema takvih...

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ solid pogledaj malo pažljivije .. debljina svoda goriva je uvijek ista , bez obzira što motor ide u konus .

To je idealna konfiguracija motora , konstruktor cijelim putem mijenja profil zvijezde nastoji da mu površina poporečnog presjeka zvijezde bude takva da ima brzinu strujanja plinova na svakom presjeku približno 150 -200 m/s . Kako je na vrhu zvijezde priliv plinova nula , tako može i površina za prostrujavanje plinova biti nula odnosno rupa ko palac , a vidimo dolje monstruozno veliki kritični otvor mlaznice ,što znači da mu bezmalo dolje kod mlaznice kroz zvijezdu pići struja plinova okolozvučno. Sve je to ok, stupanj djelovanja tog motora je katastrofalan ,Isp ispod 150 s, ali mu je potisak ogroman ...boli glava ... a ubrzanje mama mia stotine g. Sve sa ciljem da motor na što kraćem putu ubrza , ugasi se, i prestane dimiti , a koplje leti dalje ne opterećeno ionizacijom i smetnjama koje ona izaziva na radio valovima .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Evo, malo sam pažljivije gledao pa našao dosta kompliciranu stvar - dvije vrste goriva, jedno u drugom. Tu nije debljina goriva ista.
Promjer motora je 13.5 inča (vanjski)

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

E sad ga već šiljiš .. polako nismo još ni zapalili naš motor sa navojem koji nije navoj , a ti dum pa Tartar , ma sanjo sam ja njega isto kao i onu Samantu ( Samantha Foks ) , mislim da sam njega sanjao češće.

No vratimo se oblim , edisonovim, navojima na cijevi , Sa ove vremenske distance ja više nisam siguran da li su se ti navoji pojavili prije u ARK Z u ili u Kamniku, rekao bih da je to bilo u ARK Z u. Po datumu na nacrtu sa fotke rekao bih da su krajem 1968 u ARK Zagreb u Dalmatinskoj 12 već motane stakloplastične cijevi sa oblim navojima , taj navoj nije rezan nožem već je formiran na metalnom trnu.

Dosta zgodno je to zamišljeno , čelični trn koji formira komoru i dva čelična polirana prstena koji formiraju navoj. Sve se to premazalo sa Poli Vinil Alkoholom i ispoliralo sa voskom kako se ne bi zaljepilo. Korištena je staklena tkanina , poliester se nanosio ručno sa kistom , sve dosta primitivno , trn se okretao kurblom .

Varijanta sa edisonovim navojem je imala neku malu prednost u odnosu na navoje rezane nožem na cijevima iz Polironda . Uz dosta pažnje se moglo dovesti uzdužne niti potke u navoje i radijalnim motanjem rovinga stvoriti dosta povoljne uvjete za rad staklenih niti . Tada baš nismo znali da u toj strukturi samo prvi navoj nosi svu aksijalnu silu . Stoga sam na skici nacrtao samo taj jedan navoj, dovoljno za razumijevanje problematike.
.

Budem pokušao, nadam se uz vašu pomoć koji bolje crtate , korak po korak doći do nečega što nikada nije napravljeno ni u Kamniku ni u Zagebu , a ekipu u Sarajevu to nije zanimalo jer su imali bolje rješenje , a ekipa u Tivtu i kasnije u Titogradu je proizvodila rakete i nadam se dobro poslovala .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa treba malo Tartara, jučer (iliprekjučer) se jele lignje i pomfrit a uz to dobro tartar ide
Ne moraš se mučit s crtanjem, samo bacaj kote i skice rukom, će se to odradi u 3D, nije problem, tu sam doma, čak i CFD analize a i FEA analize možemo napraviti, dapače, svaka suradnja je dobrodošla.
Inače, meni osobno bolja varijanta bila je Klaudija Šifer, al ako baš inzistiraš na Samanti, ajd...neka ti je ...samo pazi da ti žena ne čita ovaj forum, jer bi moglo bit letećih tanjura po kući A to su već tehnologije koje samo nadrkane žene kontaju - tu ne pomažu ni vektori ni drvene bojice, osim kao hladno oružje za obranu vlastitog integriteta. O tehnologiji šiljenja drvenih bojica za ovakve slučajeve nadam se da postoje neki drugi forumi, da tu ne spamamo.
Inače ARK Zagreb je bio u Ilici 53a, u Dalmatinskoj 12 je bila nekadašnja Narodna Tehnika, danas se to drugačije zove, s obzirom šta se dešava tamo, ja ih zovem Protunarodna Tehnika a Zrakoplovni Savez je i dalje na istoj adresi, relativno istog naziva, kao i časopis ABC Tehnike. (mada nisi fulao, to je zračne linije manje od 50 metara, od ugla jedne do druge zgrade možda i 30, ako ćemo baš picajzlirat)
Taj ARKZ je već sredinom 80-ih istrunuo, što se arhitekture tiče (ta kuća se počela urušavati i zadnje što je iz nje izvučeno su fotke mokre i pljesnjive, par komada, jedna je objavljena tu na forumu - Zns rakete iz ARKZ), a nakon toga se i članstvo lagano osipalo i pobjegao svak na svoju stranu.
Danas je na toj adresi klub željezničkih modelara a u prizemlju neki kompjuteraši.
Ne znam, netko je spominjao brodarski institut, ali koliko je meni poznata ta ekipa, nitko nije radio u brodarskom institutu, u biti, u tim godinama malo je tko od nas radio, bila je to mlađa ekipa sa par starijih članova.
Kažeš:
"Sa ove vremenske distance ja više nisam siguran da li su se ti navoji pojavili prije u ARK Z u ili u Kamniku, rekao bih da je to bilo u ARK Z u. Po datumu na nacrtu sa fotke rekao bih da su krajem 1968 u ARK Zagreb"

Jel može fotka i nacrt? To bi bio dosta značajan dokument.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Šta bi ovo trebalo točno značit:?
Tada baš nismo znali da u toj strukturi samo prvi navoj nosi svu aksijalnu silu
Koji je "navoj" prvi? Aksijalnu silu? Po kojoj aksi? Crtež kakav takav bi dobrodošao uz ovakva objašnjenja.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Govorim o raketi sa ove slike , imala je obli navoj za vezu mlaznice sa komorom i isti takav navoj za vezu komore sa dancetom .

Slično njoj je i ova raketica sa lijeve strane slike imala oble navoje samo je komora motora bila kraća . [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Ako je točan datum na sastavnici onda su te komore bile motane u prostorima ARKZ 1968 godine .

Teško mi je govoriti o godinama , i adresama .. to je kao da sastavljam razbijenu šalicu .

Sada više nije bitno za te komore sve su to projekti koji iz nekog razloga nisu prošli u seriji, ali su vrijedni naše pažnje da ih analiziramo da vidimo gdi smo pravili greške.

Vidimo sa jedne strane uporno nastojanje firmi u kojima su radili profesionalci da se osvoji proizvodnja komora sa rastavljivim spojevima , i sa druge strane imamo ekipu koja je to sve batalila i proizvodila protugradne rakete .. naravno da nije bilo šanse da se u naoružanje JNA usvoji neka raketa sa tako nakaradnom tehnologijom.

Ovo što nam je dao Pukovnik .. presjek kroz motor Tunguske ..bitno mijenja moje stavove o toj tehnologiji , to je strašno teška odluka , onaj tko je potpisao tu tehnologiju imao je volovska muda , ili je to bilo neko privremeno rješenje u velikoj nuždi , da se pokrene projekat dok se ne osvoji motor koji je kasnije bio ugrađen na Pancir.

Budemo u nastavku vidjeli kako su te spojeve na malim raketama rješavali ameri i švabe ranih sedamdesetih godina

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Slabo ja tu nešto vidim osim da je slika u negativu, pa evo normalnih boja:



a ovaj link ne radi:
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]