Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

19

Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

offline
  • Pridružio: 09 Sep 2015
  • Poruke: 1201

solid fluid ::Waldorf, ok, možda je geometrija iz osnovne škole, ali što se tiče 2 mm koji fale, e oni fale, bar ako sam ja dobro razumio šta se mjeri. Pogledaj ponovo nacrt, 1 mm zaobljenja po kutevima koliko sam shvatio nije tih 1+1 mm, a i ako baš mjeriš točku u kojoj zaobljenje počinje, recimo od centra, dobiješ neki decimalni broj.
L=26,5
d=25,5
d+L = 25,5 + 26,5 = 52, dakle nije rp=53 (za varijantu 1), pa u promjeru fale 2 mm. Ista situacija u varijanti 2.



Ne citas raketaseve odgovore. Radius zaobljenja ivice se dodaje na duzinu

raketaš ::d je debljina svoda goriva, u prvoj varijanti je to 25,5 . L je dužina radijusa od centra, od ose, do svoda goriva ako je r =0 , a kako je u ovom slučaju r=1 onda imamo zbroj 25,5+1+26,5=53 a to je radijus punjenja rp.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Sad sam se ispravio i okaćio ispravan link na rad A. Vyermana .

Naravno da znam da je za radijus 1o mm širina kanala 10 mm , ali zabuna nastaje sa tim kotiranjem . Barer je to zamislio tako da se može postaviti radijus 0 ili 1 ili 2 mm ili više milimetara .

Kako u navedenom slučaju imamo jedan trokut sa kutem između katete i hipotenuze 9 stupnjeva i kako je jedna kateta trokuta = 26,5-1 = 25,5,onda za kut od 9 stupnjeva druga kateta iznosi 25,5 x 9sin = 3,989 i kad na to dodamo radijus od milimetra onda dobijemo 4,989 i dvije takve katete sa radijusima daju 9,978 zato sam napisao da je to blizu 10 ali nije deset .

To samo znači da je Barrer dao mogućnost da kanal u zvijezdi nije sa paralelnim krakovima već da može imati kanal koji se širi ili sužava.

Vratimo se na cinkulje , tamo u celju je bila tvornica za preradu cinka , peći za žarenje cinkove rude i rafinacija te ljevaonica cinkovih blokova koji su kasnije išli na preradu za mesing u Sevojno , a kako je Pretis bio najveći potrošać mesinga u zemlji , tako smo imali svoje "dionice "odnosno interese tamo.

Ta cinćana prašina je njima u Cinkarni dugi niz godina bila višak i tehnološki problem , nastajala je od kondenzacije para cinka koji je izlazio iz peći za pečenje rude. Taj cink nije bio nikad istog granulometrijskog sastava , naravno da su se za hladnih dana te cinćane pare ranije kondenzirale, ali se dalo prosijati i dobiti ponovljivu frakciju.

Cinkarnu to nije zanimalo jer su cinćanu prašinu prodavali za postupak vrućeg špricanja cinka za zaštitu konstrukcija , a tamo je moglo proći sve i svašta.

Pažljivim izborom frakcija i dobrim mješanjem sa sumporom dala se napraviti homogena struktura , neki su raketaši čak pravili kašu na bazi rastaljenog sumpora ( cca 100 C ) sve je to bilo jako primitivno i opasno ali eto ljudi su iz hobija pravili i trostepene rakete i čak ih pucali sa brežuljaka Fruške Gore prema poligonu u Nikincima.

Bio je zanimljiv odnos država odnosno policije spram tih aktivnosti, ispočetka nitko nije pitao kontrolu leta da li je nešto iznad, nitko nije pitao da li je netko od prisutnih pirotehničar .. za divno čudo i nije bilo tako puno nesreća.



offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

Dakle, da završimo zavrzlamu:





a ovako je Raketaš korigirao crtež:





Dakle, nije promjer (d+l)*2, nego (d+L+r)*2 ilitiga u korigiranom crtežu fali r između d i L.
Sad kut od 9 stupnjeva ima smisla, a i sve ostalo.
Od puno šekspira slabe vajde, ima ona narodna da slika govori više od....

offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

Napisano: 01 Okt 2018 10:56

No kako kaže Raketaš, da se vratimo na cinkulje.
Nisam siguran, ali mislim da su na slici dvije cinkulje iz Zagreba




Dopuna: 01 Okt 2018 11:03

ZnS, Rijeka, 60-e....
(iz arhiva dipl. oec. Smokvina Miljenko)




Dopuna: 01 Okt 2018 11:07

Raketa sa prethodnog nacrta ili jedna od tih varijanti:
(iz arhiva dipl. oec. Smokvina Miljenko)


offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

Cinkulje RR-3 i RR-4 (e sad koja je koja...), lansiranje na Grobniku 60-ih
(iz arhiva dipl. oec. Smokvina Miljenko)





offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

Još jedna od varijanti ili možda baš ta raketa s gornjeg nacrta, aeromiting Bovec, 60-e
(iz arhiva dipl. oec. Smokvina Miljenko)


offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Kod tih cinkulja je osnovni problem bilo kako napraviti homogenu smješu dvaju prahova koji se jaki razlikuju po specifičnim težinama , a u nastavku priče kako to sprešati u homogeni blok goriva.

Kod crnog baruta je sumpor vezivo i sitne čestice sumpora pod pritiskom od nekoliko stotina bara dobro povežu ostatak u homogenu masu. Mnoge pripale u raketnim motorima nisu zrnaste strukture već vrlo homogene tablete.

U amaterskim uvjetima to nije bilo moguće napraviti kako treba i često se događalo da od velikog ubrzanja dođe do pucanja nedovoljno sprešanog punjenja, rasturanja bloka u prašinu ,te do toga da nesagorele čestice goriva tutnje kroz mlaznicu van ili da cinkulja eksplodira.

Tada nitko nije razmišljao da napravi motor kao onaj na RPG 7 gdi su mlaznice iznad goriva , takva bi cinkulja puno bolje radila, jer bi ubrzanje držalo sve čestice u jednoj cjelini .

Jedini koji su imali neke šanse da izađu iz tog amaterizma su bili upravo Celjani i to kroz suradnju sa Kamnikom, ali nažalost lokal patriotizam je bio jači od želje za znanjem i istraživanjem . Naime nitko od njih nije htio maknuti iz Celja i zaposlit se u Kamniku , preseliti u Kamnik , a očekivali su i željeli su raditi na razvoju raketnog pogona ... e to nije išlo tako.

Ako je glavni inženjer za razvoj novih proizvoda došao iz Ličkog Osika prekomandom kao oficir INA , ili ako je tehnički direktor slovenac p. pukovnik po činu došao iz Viteza u Kamnik , što su onda mogli očekivati dečki iz Celja da ih ova dvojica češkaju peruškom po guzici ili da im daju nogu u guzicu.

Pretis je bio najveći potrošać crnog baruta u Jugi ,i naravno da smo imali interes da tamo bude sve ok , i da neka zalutala protugradna ne uleti u centralno skladište baruta, ali bilo je tamo još prostora i moglo se napraviti puno toga samo da je netko htio živjeti i raditi u Kamniku , a za vikend putovati doma , kao većina nas, koji smo tamo bili tujci .

Da bi ugušio tu protugradnu prijetnju UNIS je dao ljude i tehnologiju da se u prostorima pirotehnike formira proizvodnja školskih upaljača i dimnih punjenja za školske mine, po istoj tehnologiji kako su rađeni upaljaći im kapisle u Goraždu i mine u Bugojnu, i za oficire JNA je to bilo super .. ne talasaj puno dok budem major .. a onda ja odoh . a vi tamo u Kamniku .... GUZ - Glavom U Zid

offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

O ZnS:

mycity.rs/must-login.png

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Bravo solid .. svaka ti dala . Uz malo truda možemo i skicirati taj motor koji je bio na probnom stolu te motor koji je trebao letiti.

Mi smo na probnom stolu u Vitezu dobijali nešto niži Isp i zapravo smo potvrdili rad ekipe iz Holandije koja je svoje rezultate prezentirala na kongresu IAF 1971 u Beću to se vrtilo oko 90 s.

U svakom slučaju je impozantna brzina kojom bi letio taj čelični motor 1484 m/s i to sa cink sumporom.

U vrijeme kad su Kerstein i ekipa petljali po barutani u Kamniku preko ceste odnosno potoka je bio pogon za preradu stakloplastike, sa jednom dosta primitivnom mašinom za namotavanje , na toj se mašini već tada mogao napraviti stakloplastićni raketni motor lakši od čeličnog , ne baš za duplo ali ako pogledamo podatke iz rada onda je komora izgaranja kod volumena punjenja od 606 cm3 imala težinu 0,843 kg, Takva komora od stakloplastike bi bila ispod 500 grama i takav bi motor teoretski mogao raketu tešku 5 kilograma sa 2,5 kg goriva nagurati na 600m/s sasvim dovoljno za jednu PGR

offline
  • Wile E. Coyote
  • Pridružio: 21 Sep 2018
  • Poruke: 130
  • Gde živiš: Što dalje od svojih "izuma"

Jedna prastara slika izvučena iz gomile slijepljenih papira u tada već polusrušenom klubu ARK Zagreb...
Pretpostavljam da je ovo ekipa iz Sarajeva, moguće na poligonu Kalinovik.
Ako netko nešto zna ili prepoznaje nekog....


Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 877 korisnika na forumu :: 4 registrovanih, 1 sakriven i 872 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bladesu, Bokiboks, Milos82, scimitar19