SAAB JAS-39 Gripen

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Svedski Gripen.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dve nocne fotke Ceskih Gripena

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Eh,bas sam i ja te 2 htio okacit Slikano pre mjesec i po u Časlavi prije leta na stajanci.

Ovaj gor je sad nekad slikan.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Tekst iz jucerasnjeg "Dnevnika"

"Gripen" još dugo sanak pusti

Svi ratovi vođeni od strane zapadnih saveznika u zadnjih deceniju ili više su u prvi plan izbacivali avijaciju koji služi da slomi neprijatelja i da omogući pešadiji da formalizuje pobedu koju je avijacija već postigla.Savremene vojske Zapada imaju snažne i dobro opremljene vazdušne snage spremne da u vrlo kratkom roku izvrše širok spektar zadataka, po bilo kakvom vremenu a na vrlo velikoj daljini.U budzetu tih armija je avijacija prva, što naravno ne znači da su ostali delovi vojske (mornarica i pešadija) zanemareni, već je u pitanju redosled: jeste da su važni i pešadija i mornarica, ali je avijacija važnija, a za koliko važnija- to već zavisi od države do države.Cilj svega je sačuvati ljudske živote sopstvene vojske.Opisan način organizovanja vojske naravno treba da se primeni i na slučaj Srbije.
Na našoj političkoj i stručnoj sceni dominira stav da bi PVO trebala da bude prioritet.Naši političari, bez obzira na partijsku provenijenciju, i deo zvaničnika iz sistema odbrane, u puno prilika isticali su sistem PVO kao prioritet u budućoj modernizaciji.U više navrata čak su i predlagane nabavke novih višenamenskuh aviona s naglaskom na mogućnostima u lovačkim dejstvima, zatim novih raketnih sistema PVO i osmatračkih radara.Na fonu podrške toj koncepciji, znatan prostor u javnom predstavljanju rezultata odbrane otadzbine 1999. godine imali su pripadnici lovačke avijacije i raketnih jedinica PVO.U takvoj atmosferi potrošeno je četrdesetak miliona evra na remont i modernizaciju lovačkih aviona MiG-29 i nabavku simulatora leta za taj avion.Delimično su modernizovane jedinice naoružane raketnim sistemima Neva-M i Kub-M - kaže za "Dnevnik" vojni analitičar Aleksandar Radić.Sada se već ozbiljno računa s nabavkom eskadrile višenamenskih borbenih aviona, novih raketnih sistema srednjeg dometa i osmatračkih radara.To predstavlja izuzetan trošak, jer samo jedan borbeni avion, kada se na pojedinačnu cenu podele troškovi nabavke eskadrile (zavisno od niza okolnosti i parametara eskadrila ima ne manje od 12, a ne više od 24 aviona), rezervnih delova, preobuke posada i tehničkog kadra, nabavke naoružanja, simulatora leta, košta prosečno 100 miliona evra!
Radić naglašava da bi takva nabavka predstavljala izuzetno složen interresorni posao, jer niko, a naročito ne Srbija, nema novca da plati u gotovini nove avione.Zato se potpisuju tzv. off-set aranžmani u kojima se ne manje od 100%, a često i preko 200% vrednosti posla plaća izvozom vlastitih proizvoda i usluga i eventualno učešćem u vlasništvu firmi na domaćem terenu.Zatim, da bi se cena snizila i održavanje olakšalo, ide se i na ugovore o iznajmljivanju borbenuh aviona.Primer predstavlja odluka Češke i Mađarske da od Švedske fime SAAB iznajme na rok od deset godina eskadrilu od 14 lovaca Gripen. Mađarska nije imala dovoljno robe da ponudi i zato je Švedskoj industriji dala pristup na tržište bele tehnike.Sada firma Elektroluks kroz posao s Gripenom ima snažnu fabriku bele tehnike koja robu prodaje na tržištu i Mađarske i okolnih država. Kada je reč o nabavci budućih letelica, puno elemenata treba imati u vidu kada se bira novi avion.Za početak, on će da leti narednih 40 godina ako ne dođe do neočekivane tehnološke revolucije. Zato se ugovorom država odlučuje za pouzdanog strateškog partnera koji mora garantovati redovno snabdevanje rezervnim delovima, zatim periodične modernizacije aviona i slično. Kada se dođe do aviona, onda mora da se vodi računa u slučaju Srbije o tome da će to biti dramatičan tehnološki skok za koji je potrebno pilote i tehnički kadar dovesti do vrhunskog nivoa obuke da bi savladali novi avion. Sada su prilike vrlo sumorne, jer se nedavno postavljeno novo vodstvo V i PVO suočava sa dvadesetak godina nagomilavanih problema. Nove mlade generacije pilota nisu imale prilike da savladaju ni osnove svog zanata, a nema tehnike na kojoj se to može učiniti. Već par godina se okleva sa ulaskom u proces modernizacije i produžetka životnog veka na eskadrili od 14-15 školsko-borbenih aviona G-4, koja bi mogla da obezbedi preživljavanje vida i normalnu obuku za deo pilota. Jurišna avijacija opstaje na nekoliko "orlova", a lovačka avijacija sada ima samo tri MiG-29 i nekoliko MiG-21 u letnom stanju. Takva slika ne predstavlja garanciju za brz i bezbolan prelazak na novi avion, čak i kada bi se novac našao-zaključuje Radić.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo umetnicke vizije, Norvezanin i Danac.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo ceski Gripen nam cestita novu godinu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo što je rekao g. Radić ja smatram bezveznim textom.Piloti koji su išli na preobuku za Gripen u Švedsku su bili prijašnji instruktori na aparatima tipa Mig-21,23. Prelaz nije tako katastrofalan! Ovo je cisto politička igra rjeci . Ako se u Češkoj može naučit pilot na avionima Zlin-142,pa onda ide Aero -39ZA ,pa onda Grip kakav je tu onda skok? Ja nevidim neki ogromni skok o kojem se prica.Uz to u Šwedskoj se svemu odnosno instruktorima posvecuje velika paznja da nauce razlike i karakteristike Gripena. @ Djordje No 1 ,nek si ovo otkucao al po meni ova prica sluzi samo da nam opet politicari reknu između redova "lovacke avijacije uskoro nece bas bit"

Dopuna: 01 Jan 2010 17:54

Uz put,Mađati iznajmili 1 L-159 za obuku svojih pilota.Mi ih imamo hrpu stoga nevjerujem da je skup za iznajmit.Znaci obuka i nije toliki problem!

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Šveđani razvijaju Sea Gripen da bi udovoljili zahtevima indije i brazila.....

http://jdw.janes.com/public/jdw/index.shtml



Citat:Saab Touts Sea Gripen for India and Brazil

Saab is responding to an Indian Navy (IN) request for information (RfI) regarding future carrier-capable fighters with a new development of the Gripen NG, dubbed the Sea Gripen.

India's RfI, selectively released to bidders over recent weeks, seeks detailed information on a common aircraft design for conventional aircraft carrier operations and short take-off but arrested recovery (STOBAR) operations.

Beyond the (much delayed) entry into service of the INS Vikramaditya (the rebuilt former Russian Navy vessel Admiral Gorshkov ), India has ambitious plans to build three indigenous aircraft carriers (IACs). Near-term procurement of the MiG-29K should equip Vikramaditya and IAC 1. The IN's RfI is looking for a follow-on type to operate from IAC 2 and 3.

Jane's understands the RfI has been issued to Boeing, Dassault, Eurofighter, Lockheed Martin, Sukhoi and Saab. While India is notionally developing a naval version of the Hindustan Aeronautics Limited (HAL) Tejas Light Combat Aircraft, the RfI is a recognition that this troubled programme might not be able to deliver an operational combat aircraft in the necessary timescale. India hopes to commission IAC 2 and 3 in the second half of the next decade.

Prior to receiving the RfI Saab had completed detailed design pre-studies for the Sea Gripen in response to earlier interest from Brazil and others. In fact, designs for a navalised Gripen date back to the 1980s in Sweden. For Saab the Indian requirement is particularly important because of its potential links with Brazil's F-X2 fighter competition. The Sea Gripen would be part of the long-term industrial development package for India and Brazil, should either country select the Gripen NG. The Indian RfI also makes a specific request that India's chosen aircraft should be exportable.

Saab's Sea Gripen project leader is former Swedish Air Force Lieutenant Colonel Peter Nilsson, now vice-president of operational capabilities for the Gripen. "You have the Rafale, Super Hornet, even - some day - the JSF [Joint Strike Fighter], but no affordable option for nations that want independent seapower. Gripen has a built-in carrier capability that was part of the original design consideration. It is made for precision landings on a short strip. The aerodynamics, handling and landing qualities are all there. You don't have to mess with it," he told Jane's .

The Sea Gripen is made possible by the inherent performance characteristics of the Gripen and the structural changes introduced with the Gripen NG. It has been designed to operate from 'full-spec' carriers at a maximum take-off weight of 16,500 kg and a landing weight (with weapons and fuel) of 3,500 kg. The same basic design parameters make it well suited to STOBAR operations. Any Gripen can already operate from a standard Swedish 'roadbase' strip of 800 m x 17 m, without arrestor hooks or brake chutes. Existing flight control qualities and low approach speed make the Gripen further suited to the carrier environment.

Some of the changes demanded for the Sea Gripen include a stronger, longer nose gear, with larger tyres and a new shock absorber; a new main undercarriage capable of absorbing a 6.3 m/sec sink rate; a strengthened arrestor hook, repositioned from the current design; removal of corrosion risks from the airframe using new manufacturing techniques/materials; and integration with an approach/landing system.

The result will be an aircraft with an empty weight of under 8,000 kg with a total fuel and weapon load of around 8,500 kg. Combat radius is estimated at around 1,250 km in a maritime strike profile or 1,400 km in an offensive counter-air profile. For carrier operations the aircraft will have a service life of 8,000 flight hours with an even distribution between shipborne and land-based operations. Nilsson says the design work done so far has been a serious adjunct to the Gripen NG and has a very real footing. Asked about the inherent difficulties in taking any land-based fighter and putting it on a carrier, Nilsson replied: "If you were starting with an ordinary fighter you would have a much bigger problem."

"We have an engine [General Electric's F414] cleared for naval ops by the US Navy. We have thoroughly studied the load paths through the airframe. The Gripen is already built for high sink-rate landings in road base operations. So we need a new nose gear and undercarriage and we'll have to change some of the internal structure, but it's been analysed and it's possible. We built an arrestor hook into the Gripen NG proposal for Norway. That will have to be strengthened for carrier ops, with a new attachment point, but the work is there. Today's Gripen NG has a better wing attachment design with a more distributed load path than the current Gripen.

"The Gripen already has a salt water protection requirement. It does need more study but we already have an aircraft designed to operate in -50°C and +50°C, from the Arctic to hot-and-high with severe humidity. We don't build fighters for nice sunny days." Saab expects to make initial presentations to the IN in January 2010 and submit an RfI response the following month.

(Jane's)

• 1Ovo se svidja korisniku: carpbuster
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Veoma zanimljiva vjest.Ako ga naprave izgled Gripa ce se podosta promjenit.Samo ako za primjer uzmemo pojacanje stajnog trapa,morat ce uradit znatno veci prostor za s. trap.Sigurno ce i zmaj pojacat.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da, onda bi bilo veoma moguce da se mnoge stvari promene na Gripenu.(pogotovo izgled) Ali ipak smatram da bi Indiji on bio suvisan, jer vec imaju dobru saradnju sa kompanijom MIG, naruceni MIG-ovi 29K polako pristizu i piloti se, koliko znam, vec skoluju i obucavaju za njih i mislim da ne bi trebalo da imaju "sarenu" mornaricu.A sto se Brazila tice, njima bi mozda dobrodosao ovakav avion namenjen za mornaricu, mada su vec porucili Rafale ali ipak postoji mogucnost da im broj od 36 aviona ne bi bio dovoljan.