Osvajanje svemira

• 6Ovo se svidja korisnicima: stug, voja64, Levi, bojank, danijell, Georgius
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ekipa drago mi je da ovako lijepo surađujemo , kad sam prije par tjedana načeo tu temu sa radijatorima i problemima hlađenja nuklearke ili drugih agregata u svemiru nisam očekivao ovakav odziv i ovu količinu vrlo korisnih informacija.

Meni se prije desetak godina dogodilo da kao iskusan inžener vodim jednu mladu ekipu na razvoju bespilotnih letjelica , i tu se moje iskustvo pokazalo ništavnim. Što god da smo napravili nije valjalo, pregarali su motori, pojačala, računala su divljala, sve u svemu opći kaos. A onda smo napravili veliku komoru u kojoj smo mogli simulirati let na raznim visinama, do svemirskog vakuuma, mogli smo podesiti sastav atmosfere na zadatoj visini i jakim hladnjacima simulirati hladni svemir. Ti hladnjaci, paneli, su bili sa jedne strane duž cijele komore.

Tada sam shvatio taj problem - hlađenje. U vakuumu se obični produžni kabel smotan na kolutu kroz kojeg prolazi 10 A struje " zapali" jer nema hlađenje. Nije to plamen jer nema kisika da bi stvar gorila, ali se plastika topi, žice ostaju gole, a ako se naglo pusti zrak u komoru plastika plane.

Najbolje je sve držati u " bombama " pod pritiskom dušika, i taj dušik hladiti centralnim sustavom, a glavne energetske kablove izvesti kao bakrene cijevi kroz koje cirkulira alkohol, mislim da sam dovoljno rekao.

• 1Ovo se svidja korisniku: raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Još jedan link:

https://www.thespacereview.com/article/3809/1

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sve bolje od boljeg , sjećam se da su prije dvadesetak godina ruje podkurili nukerani reaktor hlađen vodikom i da je taj vodik dao brzinu strujanja od cca 9000m /s , što je dva put više od normalnog kemijskog pogona.

Reaktor je bio u Semipalatinsku , poligonu gdi su redovito gruvali nuklearke , mislim da je tamo isto kao kod nas u Zagorju za vrijeme Martinja , u zraku je 0,5 promila tako da ne moraš ništa piti da bi napuhao na onu policijsku dudu.

Imali su tunel dugačak cca 1,5 km od baze do motora , i mislim da su mu smjeli prići tek nakon pol godine a motor je radio par sekundi , šta bi tek bilo da je radio cijeli dan.

https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%94-0410

http://www.cosmoworld.ru/spaceencyclopedia/programs/index.shtml?yard.html

Vidimo da su to bili ozbiljni pokusi i motori potiska cca 4,5 tona, sa snagom reaktora u rangu nosača aviona.

Potisak od 4,5 tona je sasvim ok za jednu direktnu brzu putanju do Marsa , Sve drugo sa manjim potiskom bi tražilo nekoliko obilazaka oko zemlje po spirali sa sve većom brzinom i radijusom, gdi bi onda nakon nekoliko mjeseci ubrzavanja ta spirala dosegla točku libracije kada je sila gravitacije Marsa veća od zemlje i onda bi motori kočili opet nekoliko mjeeci .

Međutim i sa tim potiskom od 4,5 tona i brzinom strujanja od 9km/s stvar nema smisla prekomplicirano i preopasno po posadu , a sa postojećim materijalima uran karbid i folfram karbid se ne mogu postići temperature iznad 3000 C.

Polako dolazimo do teme materijali poput Rutenija, Osmija i slično gdi jedan gram košta desetke tisuća dolara pa je skuplja pita od tepsije.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako dobro razumijevam šta je pisac htio reći sa ovom ilustracijom ( 1978.g ) , ekspedicija na Mars kemijskim pogonom traži da brod bude polazne mase ne ispod 2700 tona i sa polaskom iz kružne orbite ukupno trajanje ekspedicije se rasteže na gotovo 500 dana. Blejim u ilustraciju i tekstualni opis i jedino što mogu zaključiti da je u tih 500 dana dizanje tog tereta u orbitu uz tezu da je maksimum 130 tona po jednom liftu, sastavljanje i punjenje i sami let do Marsa.

Sa atomskim pogonom i sa impulsom 8000-9000 m/s polazna masa broda može biti 3 puta manja za isto vrijeme leta, ili ako se želi minimalno vrijeme ekspedicije, a to je opet predugačkih 12 mjeseci brod treba biti polazne mase 3000 tona. To valjda znači više goriva da se brod može nafuriti pa da se prema Marsu ide prečicom, a ne onom ekonomičnom poluelipsom.

A moguće je i da sam sve krivo razumio šta je pjesnik opjevao

• 2Ovo se svidja korisnicima: Levi, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kod tih letova sa nuklearkama nema aerodinamike za kočenje i slijetanja na Mars ili Zemlju nego kočenje motorima i ulazak u orbitu Marsa ili Zemlju, a na to se troši ogroman impuls.

Gledao sam planove da bi nuklearka ušla u neku izduženu elipsu pored Marsa , mali svemirsrki brod bi se odvojio i sletio na Mars , a nakon par tjedana bi u povratku mali svemirski brod pokušao dostići nuklearku. Nakon par mjeseci bi nuklearka ušla opet u neku izduženu eliptičnu putanju oko Zemlje.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Sim.a
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da ti atomski čak i u ono ludo vrijeme utrke nisu bili razmatrani da poleću ili sleću na Zemlju. Preopasno je to, zrači na sve strane, ozrači i lansirnu platformu i šefa stanice. To mislim da je zamišljano samo kao sredstvo koje se koristi u svemirskom prostranstvu, a stanica je orbita u kojoj bi se brod nadopunjavao gorivom i ostalim potrepštinama.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da naravno . Kemijskim pogonom bi se u orbitu oko zemlje dostavila voda u tanku , naravno tu bi bila i posada i zalihe hrane , u povoljnom bi se trenutku sve ubrzalo na potrebnu brzinu i spojilo na taxi, tu nema vremena za kerefeke , jedan pokušaj u dvije godine.

Velika zafrkancija, velik rizik za posadu, ali ipak ako je tu reaktor od 1000 MW i veliko skladište vode odnosno vodika , može se napraviti dovoljno goriva za kemijsko sletanje na Mars i poletanje sa Marsa u povoljnom trenutku , tako da taj taxi može kružiti desetljećima na relaciji Zemlja Mars. Negdje sam vidio tu putanju, liči na djetelinu sa tri lista.

Naravno sve je to fantazija , ista ili veća od ovih Muscovih zvezdoleta

• 1Ovo se svidja korisniku: Mixelotti
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

youtube.com/watch?v=tW_w_HuyhQE
Evo neki bivsi ruski inzenjer pricaa o ceni nuklearnog broda sa posadom za putovanja do Marsa.
Valjda oko 8 milijardi $,ako sam lepo razumeo,nzm bas ruski dobro.Spominje i tesku raketu Janisej od 100t.
Brod je tezak oko 590t,potrebno je 9 lansiranja sa zemlje da bi se sklopio brod na oko 800km u LEO.Treba 7 Janiseja i dve Angare,ako sam ja to lepo razumeo.Ko zna ruski nek pogleda.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dobar video, za sve koji budu gledali predlažem da prvo pogledaju prva dva dijela pa će ovaj imati više smisla. Zapravo su prva dva videa ono o čemu ovdje pišemo već duže vrijeme, fino je opisao osnove leta na Mars. U svakom slučaju sat i po dobrog sadržaja

https://www.youtube.com/watch?v=OE1Y4h67FD4

https://www.youtube.com/watch?v=MSzSaCyCkac

Potražio sam tekst na koji se poziva i na osnovu kojeg je radio ova videa, Ядреная энергетика-ключ к началу пилотируемых полетов на Марс, ГНЦ ФГУП Центр Келдыша, bilo bi zanimljivo zaviriti, ali nije dostupno

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima od dotičnog mnogo više kvalitetnog sadržaja.
Klik na link iz ove poruke: https://www.mycity-military.com/Ostalo-3/Osvajanje-svemira_235.html#p2283454