PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

212

PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

offline
  • Pridružio: 10 Jun 2008
  • Poruke: 3578

raketaš ::
Bliske ciljeve tuku direktno , i tu im paše da koplje brzo dođe u zonu cilja , da pri tome izgubi dosta na brzini kako bi se to svelo na moguče brzine manevra sa krilcima , jer se tu već 30 -40 godina nije uradilo ništa , znači povečala se brzina računanja , ali se brzina pomaka krilaca nije povećala , pa im zato paše da se u zoni cilja koplje kreče brzinom od 2-3 Maha.
.......
Ta mala krilca kanari su jako efikasni na velikim brzinama ali nedovoljno da bi koplje pratilo avion u manevru izbjegavanja, pogledajmo za usporedbu kakvi su kanari kod modernih raketa zrak ztrak , to su prave lopate , je avion zna da je napasdnut i izvodi proturaketni manevar, i izvodi ga micanjem kompletnih stabilizatora, zadnjih krila i još vektorira motorom , iraketa da bi ga uhvatila mora imati bolji manevar od njega.



Da li bi mikro mlaznice umesto kanari krilca rešile problem gađanja cilja koji izvodi proturaketni manevar?



Mikro mlaznice kao kod CUDA:

http://elementsofpower.blogspot.com/2012/12/the-mysterious-lm-cuda-missile.html



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3308

Ti mali impulsni motori su jedno od rješenja kojim su suvremeni raketni projektili prebrodii nedovoljnu živahnost mrdalica , kanara. Ali broj tih motorića određuje broj manevara , broj skretanja , i vrlo često se troše dva ili više impulsa za jedan manevar .

Nemaju ni mrdalice neograničeni broj manevara , ako se pogon dobija stlačenim zrakom ili iz gas generatora ,ili iz baterija .. sve je to limitirano nekim kapacitetom, i raspoloživim brojem punih manevara krilca lijevo desno, često su to brojke par tisuča mrdanja i "baterije" su prazne ,ali ipak je to par tisuća prema stotinu impulsa koji se mogu dobiti, iz tih motorića.

Konkretno ovdje se ne radi o impulsnim motorima oni rade predugo , ovdje imamo male eksplozivne naboje koji ispucavaju sami sebe i poklopac bočno i time stvaraju potreban manevar.

Tu se traže vrlo brzi prijenosi , naravno da se sve odvija brzinom svjetlosti , kad taj snop lasera ili snop elektrona pojuri iz nekog pojačala ka eksplozivnom naboju , to je trenutno, ali onda treba čekati jako dugo , neizmjerno dugo , da se nakupi dovoljno energije da se inicijalna smjesa pokrene i da ona izazove detonaciju . Tu više nema žarne niti kroz koju teče struja pa se ona zagrije i užari pa se od te topline upali inicijalni eksploziv i detonira, tu se radi o inicijalnim eksplozivima osjetljivim na električko polje , na samu pojavu napona, a ne na struju koja teče i zagrijava .

Ne znam puno o tome ali znam da boli glava od tih eksploziva osjetljivih na promjenu električkog polja , to je efekat kad prođete suhim češljem kroz suhu kosu pa sve prašti od mini eksplozija , kako to ne prašti dok leti kroz atmosferu ... nemam pojma.

Naravno da ruje sve to prate , mislim znanstvenici po institutima , ali isto tako im za vratom sjedi GAU sa svojim vrlo krutim i strogim pravilima , pokušavam se sjetiti neke sovjetske ili ruske rakete koja ima te impulsne motoriče, mislim da nema , a to dovoljno pokazuje što oni misle o tome



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3155

Nije raketa i nisu to te brzine, mina 240mm Smeljčak ima impulsne motore u svojoj izvedbi i to je koliko znam jedini ruski projektil sa takvim upravljanjem.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3308

malo je of ali ako maš nešto nabaci ovdje ili kod tulipana

offline
  • Pridružio: 10 Jun 2008
  • Poruke: 3578

@Drug pukovnik

A Smerč?

aramis s ::Možda je kao kod Smerča.


https://www.mycity-military.com/Artiljerija-munici.....l#p1339692

Tema o Ognju kad je VTI predstavio sistem korekcije putanje upotrebom impulznih motora.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3155

Kod Smerča je nešto drugo u pitanju, to nije impulsni motor za navođenje rakete u terminalnoj fazi leta ili u nekoj među fazi već baš kako su ga i nazvali, korekcijski motor. Raketa kad izleti iz lansera malo propadne, malo puhne vjetar pa je otkloni, lanser se još ljulja od prethodne ispaljene pa se mora vratiti u računsku putanju i to odradi ovaj motor. Dalje raketa do cilja leti čisto balistički.

Tekst o Smeljčaku je na Tulipanu.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3155

Nego da se malo osvrnem na let tog malog koplja, ne slažem se sa tvrdnjom da će ono letiti kako je raketaš opisao, gore gorkom u visokim slojevima i onda strmopizd prema cilju. Nemamo još ništa konkretno o toj raketi osim nekoliko skica u fazi idejnih koncepcija i tih maketa, pa tu imamo svega nečega. Ali može se uzeti za dovoljno točno da će biti 76mm kalibar koplja i da će brzina kod razdvajanja biti barem 1800 m/s. Sa onakvim busterom sasvim ostvarivo.

Dovoljno da se procjeni let takvog koplja, a ono leti na 40 kilometara daljine i 10 kilometara visine gotovo pravolinijski. Uzeo sam da je teško samo 20kg, raketaš je već objasnio da let po inerciji traži veću masu, i možda čisto primjerski, prava loptica za tenis i ona od spužve, istog su oblika, isti su balistički koeficijenti, ista ruka će ih zafijatiti i dati im energiju, ali masa je različita i ona teža će letiti dalje. Naravno sve ima svoje granice da sad netko ne pita a koliko daleko bi onda letila loptica od 10 kila sabijena u taj volumen. Sve je podložno varijablama, ima tu i otpora zraka i gravitacije i svašta nešta, ali za koplje ove klase se mora uzeti u obzir da će 1800 m/s početne brzine dalje baciti 30 kila nego 20 kila.
Znači koplje 76mm, mase 20 kila, razdvojene od bustera na visini 1000 metara pri brzini 1800 m/s sa početnim Cx koeficijentom 0,3 koji će sa padom brzine doći do 0,4 (Cx je vjerujem manji), bez uzimanja znatnijeg efekta uzgona, znači sa Cy samo 0,01 na istu referentnu površinu odnosno kružni presjek rakete i ono takvo pod kutem 20 stupnjeva doleti na 40/10 kilometara gotovo pravolinijski sa respektabilnom završnom brzinom od 750 m/s.

Jedino što je problem je to da let traje čitavih 35 sekundi i to nije problem za rakete koje imaju trbuha pa se svašta u njih može staviti, ali ovdje sa ovim Šiljom je to problem. Nema tog i takvog gas generatora, elektro baterija isto tako, da se osigura napajanje rakete i mašina kanara odnosno upravljivi let. Plus što je raketa koja leti takvim brzinama jedan užareni komad i sve to bi bilo vrlo teško tehnički izvedivo. Tako da siguran sam da će se pojaviti ona roša u nosu koplja za uvod zraka, ne vidim ni jedno drugo rješenje.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3308

Zanimljivo, nisam očekivao skoro pravolinijski let , to je bolje od očekivanog . To bi značilo da to koplje može doči još lakše na visinu od 20 km. Ali pitanje je kojom putanjom leti na daljinu od 40 km, ako je cilj na visini od kilometra, da li gura kroz guste slojeve atmosfere ???

Možda prvih 30 ekundi leti po balističkoj putanji, a pred ciljem pali gasgenerator za pogon mrdalica , na tim dometima cilj nema pojma da je napadnut , u tom košmaru radio valova oni mogu svake sekunde imati lažno lansiranje i navođenje, senzorika i računalo na cilju znaju da su osmotreni , znaju da su na nišanskom radaru , ali ne znaju tko je cilj. I najgore nemaju pojma gdi je koplje.

Dotle ekipa na lanseru vidi cilj i na radaru i na optici , vide koplje koje blješti sa laserom unatrag, a prema napred ne emitira ništa , premalo je za neki radarski odraz itd.

Ja sam veliki zagovornik te ruske škole sa korištenjem komprimiranog zraka za pogon mrdalica , kompresija koja nastaje od udarnog vala , odnosno gibanja rakete kroz zrak i dok je to kod raketa za protuoklopnu borbu skoro normalno to rješenje , ovdje sam malo skeptik . Dijapazon visina i brzina je stahovit, raspon tlakova od dva do deset bara , isto tako stojimo sa protocima .

Nije da se to nebi dalo riješiti jednim špicom na vrhu kao kod aviona MIG 21 i donekle obuzdati tu struju zraka , ali ima tu drugi problem taj zrak je pregrijan , njegova temperatura je viša od onih generatorskih plinova koji mrdaju kanare na raketi Strela 2, i pitanje je kako to ohladiti... ušpricavanjem vode koja če isparavati i hladiti , to mi je suludo, provođenjem tog vrelog zraka kroz neko sače od materijala koji sublimira , isparava , i hladi zrak, ... da rusi su izvrsni inženeri i praktičari i vjerojatno su našli neku kemiju za taj proces, i onda stvar ima smisla .

Mi vidimo samo makete , vjeojatno su krila i busteri originalni , a ostalo je komad drveta ili plastike, ali budu se pojavile krhotine tih raketa , ako ne sad ali za deset godina sigurno .. i tada očekujem da vidimo taj cenralni usisnik zraka sa špicom koji ga drži zatvorenim sve do zadnjih par sekundi leta.

Vidjeli smo neke dokumente po kojima ispada da su ruje u nekim početnim fazama pokušavali upravljati sa raketom još dok radi buster , patili su se kako prenijeti radio signal na koplje koje je u radio sjeni bustera , koji još i riga vatru i ionizira atmosferu, mislim da su to bila plašila za vrane , mislim da je razvoj otišao u tom smjeru da koplje bude efikasno na velikim dometima gdi mu je i mjesto , a male domete pokrivaju topovi , a ostalo su priće za plašenje tuđih genetrala i uspavljivanje svojih

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3155

Nećete vjerovati, ali gura na 40/1 km kroz guste slojeve i to tako da tjeme neće izaći iznad 4000 metara. Ali brzina je slabih 450 m/s nakon 45 sekundi koliko taj let traje.
Ipak tu imamo problem navođenja rakete na cilj koji je na visini kilometar udaljen 40 kilometara, to ne bude išlo. Usporedba sa druga dva relativno moderna sistema sa radio komandnim vođenjem, Buk M1 i S-300, na daljinama oko 30-35 kilometara kreće strmina prema gore, cilj preko tih daljina ima mogućnost leta ispod zone.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3308

To kilometar na 40 je bilo figurativno , jasno je meni da je to sve tamo iza horizonta čak i na otvorenom moru , a mogu si mislit kako je na "Brdovitom Balkanu".

Izgleda da su ruje u svim oblastima igrali na kartu velikih brzina , na hipersoniku , po sistemu aj me uhvati ako možeš, vjerojatno su pri tome žrtvovali preciznost u prvim fazama razvoja , ali su računali na brzi razvoj elektronike i minijaturizaciju komponenti.

Što če tek biti sa Pancirom kad postave bustere koji daju brzinu 2500m/s , mislim da im je to neki zadani cilj , nisam analizirao što bi sve morali napraviti sa busterom da dođu do te brzine , jednostavno boli glava od problema.. na kraju ispada da ce napuštati lanser sa nadzvućnim brzinama Very Happy

Mislim da je glavna kvaka kako smanjiti brzinu u zoni cilja , kako potrošiti ogromnu energiju koju ima koplje u sebi ako je cilj blizu.

Ovaj primjer kojeg si anlizirao visina kilometar na 40 km sa nadvišenjem od 4 km daje relativno malu brzinu u zoni cilja , nema tu više nekog manevra , možda neka mrcina od bombardera koji nema pojma da je na nišanu ili helić . Na te ciljeve bih ja išao klasičknim balističkim putanjama u visoke slojeve atmosfere ali ispod yet strimova , i onda deset kilometara prije cilja obarao nos.

Ali mi nije jasno kako sa tom energijom izaći na kraj sa ciljem koji je na 1 km visine i 10 km daleko , pa to tamo leti sa 5 Maha, koja je to matematika ... i brzina obrade informacija ..

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 650 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 4 sakrivenih i 612 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 1799 - dana 19 Sep 2019 18:42

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., aljosa7, amaterSRB, atrkulja, babaroga, bieffe, bondon46, caesar, CIBORG, dane007, darkangel, Detective, djboj, hatman, husky, i.jovanovich, igorkozar83, ivan979, ivance95, kaptain, Kožedub, krkalon, Kubovac, Lucije Kvint, LUDI, MrNo, NenadG, Regrut Boskica, skvara, Stija zmija, Toni, topalovicdj, versus, VJ