S-125M1T "NEVA"

• 1Ovo se svidja korisniku: Lucije Kvint
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Impuls kompozita 301K je 240 kg*s/kg (kilogram sekunda potiska po kilogramu goriva).
Koliko je meni poznato raketa nije upravljiva u fazi rada startnog motora i ovaj ples koji pokušavamo nacrtati gdje će raketa loviti neku putanju je samo u fazi leta drugog stupnja. Zato sam i krenuo od 600 m/s i neke elevacije koju sam definirao da će biti 30 stupnjeva. Isto tako 20 sekundi sam zaokružio da bude okrugli broj, precizno bi bilo 18 sekundi aktivnog vremena plus 3 sekunde startnog režima, ukupno 21 sekunda aktive.

Kut alfa je napadni kut rakete, ugal ataki, ostvaruje se prednjim kanarima. Kada je nula, cos 0=1, cijeli iznos sile potiska je u vektoru brzine. Kada raketa digne nos i izloži trbuh, vektor potiska ima otklon od vektora brzine, raketa kao da proklizava. Vrijednost T se umanjuje, u isto vrijeme kako su kanari zakrenuti povećava se koeficijent aerodinamičkog otpora i napadna površina i time X raste. Istina uzgonska sila se povećava, ali generalno raketa koči. Nemoj se sa time previše okupirati, mislim da to nećeš moći modelirati. Ja ti preporučujem da makar u ovom prvom pokušaju ideš sa čistim pređenim putem, let bez preopterećenja i čista kinematika koja uzima u obzir samo potisak, aero kočenje i gravitaciju.

Čisto da pokažem da nije jednostavno ubocati dva računa da budu ista, a pri tome uopće nisam dinamički opterećivao raketu već sam jednom računao toljaga metodom gdje je kut stalan što ne odgovara istini, gdje je koeficijent otpora stalan što isto nije točno i gdje nema integracije gustoće zraka po visini. A drugi je rezultat provlačenjem kroz program koji radi puno preciznije sa kratkim intervalima integracije gdje u svakom koraku kutni položaj rakete ima novu vrijednost.

Ovo je skidanje rakete sa rampe, u 0,25 sekundi nabere 45m/s potrebne brzine da ne zaore livadu, rampa bi trebala biti nekih 6 metara dužine, i tu se sprži 22 kile goriva.



Sad kad je sišla startni motor u naredne 3 sekunde ostvari nabor brzine do 611 m/s. Stalno se vodi da leti pod 30 stupnjeva (što nije točno). Ukupno pređe puta u iznosu kose daljine 1052 metra.



Dalje se odvaja konstrukcija bustera, raketa mase 420kg nastavlja svoj put gdje sljedećih 18 sekundi puše marševski motor. Opet kao da stalno zadržava elevaciju 30 stupnjeva, i tako račun kaže da će dostići max brzinu 952 m/s i total kosu daljinu uključujući ostvareno u buster fazi od 15800 metara.



A ovo je preciznije sa integracijom koeficijenata i kuteva epsilon.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hvala na iscrpnom odgovoru. Večeras ću da probam da reprodukujem rezultate koje si postovao, za vreme dok radi marševski motor.
- da proverim da li sam dobro razumeo, jel ovo tačno: T sin alfa = G cos epsilon
- šta ćemo kada se marševski motor ugasi? Ja sam sa ruskih grafika koje si postovao konstatovao da je nadalje ubrzanje negativno: pošto se raketa kreće i dalje po istoj ravnoj putanji, odnekud se mora namaći sila koja će se suprotstaviti sili teže. Iz mog laičkog ugla, rekao bih da se preko upravljačkih površina i dalje generiše sila koja kompenzije silu teže, na račun umanjenja kinetičke energije rakete, tj. smanjenjem brzine, odnosno negativnim ubrzanjem.
- računica će se zakomplikovati kada se isključi motor: računaćemo kumulativno rad protiv sile teže i sile otpora vazduha i oduzimaćemo ga od tekuće kinetičke energije, odakle ćemo dobijati trenutne brzine, to mi prvo pada na pamet.

• 1Ovo se svidja korisniku: Lucije Kvint
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

T sin alfa nije G cos epsilon.
Da bude jednostavni slučaj, vertikalni start rakete. Potisak tiska raketu gore, težina rakete vuče dole. Raketa je u strogoj vertikali znači alfa je nula, a time je epsilon 90.
cos 0=1 ; sin 90=1
Sva vrijednost potiska je iskorištena za vertikalno dizanje, puna vrijednost težine rakete kontrira potisku.

Kad marševski svoje otpuše u diferencijalnoj jednadžbi više nema prinosa od potiska, imamo čisti let po inerciji i same gubitke energije od otpora i gravitacije. Svako mrdanje kanarima prosto ubije raketu. To se obično pokazuje sa dijagramima raspoloživog preopterećenja.
Ona će i dalje letiti, ali teško da će išta uloviti. Tu se vraćamo na početak kada sam skeptički komentirao ukrajince i njihovih 45 km pa da je ne znam kakva kinematička putanja i nabrijani motor.

Za kraj po toljagi računu, dvije trotočke po ciljevima brzina 300m/s i 600m/s. U drugom slučaju je to već ozbiljno preopterećenje za raketu ove konstrukcije, sigurno bi imala skromnije iznose brzina time i intervalske puteve i pitanje da li bi uhvatila ovakav brzi cilj.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukoviniče jel ste sigurni da ova raketa ikada pređe maksimalnu brzinu od 720 neka bude 750 m/s ?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Stopostotno siguran. Tablica sa prethodne stranice sa stvarnih gađanja daje podatke o brzinama u točkama vstreč. Uglavno blage trajektorije bez puno kidanja i uglavnom vstreč je bila pri samom kraju aktivne faze.

Vrijednosti 720-750 m/s su vam vjerovatno ostale memorirane iz literature o raketi V-600P. To su one sa balistitom u marševskom motoru i kod njih je to bio neki gornji limit. Njihova gađanja u tablici

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da da šaške ...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Drug pukovnik ::

Dalje se odvaja konstrukcija bustera, raketa mase 420kg nastavlja svoj put gdje sljedećih 18 sekundi puše marševski motor. Opet kao da stalno zadržava elevaciju 30 stupnjeva, i tako račun kaže da će dostići max brzinu 952 m/s i total kosu daljinu uključujući ostvareno u buster fazi od 15800 metara.



Reprodukovao sam tvoj račun približno, imam neko neslaganje pre svega u ubrzanju 5-10%, a brzine i putanje se mnogo bolje slažu. Moguće da nam prvi korak nije isti... Proveriću kad stignem, da se sravnimo. Ovde u tvojoj tabeli je T=20000N, a u ranijim postovima 18000N, da nije tu neki problem? Ili je problem što ja držim ugao epsilon konstantnim?

Dalje, mi se od starta nismo dobro razumeli, ja sam imao na umu pravolinijsku putanju, sa konstantnim uglom penjanja rakete, dok ima energije za to: zato sam i pominjao da raketa deo potiska motora mora da usmeri tako da kompenzuje komponentu sile teže normalnu na putanju, tj. mora da ima otklon alfa definisan sa
T sin alfa = G cos epsilon

Razumeli smo se da prvo razmatramo parametre leta rakete lansirane pod uglom 30 stepeni, bez upravljanja, kao kosi hitac ali sa ubrzanjem koje se menja sa vremenom, usled rada motora. U tom slučaju se ugao epsilon menja iz tačke u tačku. Da li si ti menjao epsilon?

• 1Ovo se svidja korisniku: Lucije Kvint
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Idemo prvo od lakšeg, 18kN ili 20kN je iz razloga mog šaranja. Prvo sam uzeo 20 sekundi rada marševskog motora 150*2400/20=18000, pa onda 18 sekundi 150*2400/18=20000. Idemo ukovati da startni motor radi 3 sekunde, onda marševski 18 sekundi, total aktivno vrijeme 21 sekunda.
Zašto nam se razlikuje akceleracija ne znam, posebno ako nam se brzine i daljine slažu. Jedno s drugim je u tvrdoj vezi pa ne bi trebalo biti odstupanja jednog, a drugog ne.

Dobro si primjetio feler sa gustoćom zraka, ja sam ga uzeo konstantnim i to neku srednju vrijednost, morat će se uvesti u ručni račun da se gustoća integrira sa visinom jer vrlo mnogo utječe.

E sad ono ključno gdje se baš izgleda nerazumjevamo najbolje. Ja sam samo pratio ono što su konstruktori još tamo početkom šezdesetih napisali, a vezano uz kreiranje brzine u funkciji vremena koja im je trebala za TT metodu.
dv/dt=T*cos alfa - X - G*sin epsilon. X označava čeoni, frontalni otpor i samim time što nema ničega dodatno u ovoj diferencijalnoj jednadžbi ja smatram tu putanju ne kao pravac već krivulju.

Primjer će bolje pojasniti na šta točno mislim.



Lijevo je raketa koja je ''digla nos'' za kut alfa, a vektor brzine je horizontala. Da bi ona tako letila vertikalne sile se moraju izjednačavati, mora biti sile uzgona Y koja će se suprotstavljati sili teže G. Po vezanom koordinatnom sistemu sile potiska T i uzgona Y se razlažu na dvije komponente.

Desno imamo isto to samo gdje je let odnosno vektor brzine pod kutem u odnosu na horizontalu, to je famozni kut epsilon. Opet ako želimo da raketa zadržava takav let po pravcu, raketa mora imati napadi kut alfa da bi se tako šta upravičilo. Iste sile potisak T, težina G, uzgon Y i čeoni otpor X. Sada se tri sile razlažu na komponente u odnosu na vezani koordinatni sistem, T po kutu alfa, G po kutu epsilon, Y po kutu alfa.

To ručno računati je patnja za nezamisliti, sve osim potiska T kojeg možemo uzeti kao konstanta je varijabla. Sve ostalo (Cx, Cy, S1, S2, Ro, v, mg, mr...posljedično G, X i Y) u svakoj stotinki vremena se mjenja i to bez alatljika ja ne znam računati. Ono što mogu je bocati alatljikom i hvatati takvu putanju koja bi težila pravcu u ovom našem slučaju kojeg smo počeli pod kutem 30.

Ovo su izvučeni podaci po svakih 0,5 sekundi leta



Vrijeme, daljina, visina, brzina i kut. Raketa je šuknuta pod 37 stupnjeva i kada je otpao buster bila je pod 30 i dalje je bocanjem koeficijenata Cx i Cy sa referentnim površinama održavana po pravcu, znači cijelo vrijeme je raketa letila sa otporom. Kao da voziš bicikl nonstop na zadnjem. Ja raketu u upravljivom letu ne doživljavam tako već kao isprekidani rad u ovom slučaju kanara. Mrdni, pusti, mrdni, pusti, mrdni jače, ne diraj, mrdni … i tako sve do kraja.
Ovo bi bio taj pravac i profil brzine u takvom napaćenom letu.





I docrtano u jednom od rijetkih dijagrama za tematsku raketu koji pokazuje D-H putanju. Obično daju kosa daljina-vrijeme što govori dosta, ali ne sve.



Ne trebam ni reći da ovo ne vrijedi više ako je kut 20, 40 ili neki drugi i da treba sve iz početka.
Po meni tebi će trebati T*cos 0 - X - G*sin E i pri tome integrirati G i epsilon, Cx te gustoću. Time se dobiju dovoljno precizni podaci brzina da bi imao kako metoda i navodi podatak o duljini između točaka u trajektoriji rakete, a iz podataka o letu cilja dodatno što treba, a to je zajednička za raketu i cilj kutna brzina.

• 1Ovo se svidja korisniku: Rumba King
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Koordinate lokacija sovjetskih diviziona Neve uz avio baze na teritoriju DDR



Pored ovih pobrojao sam i 10 čisto teritorijalnih, uglavnom primorski kraj i oko Berlina plus jedan pored S-300V kod Magdeburga.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Drug pukovnik :: Opet kao da stalno zadržava elevaciju 30 stupnjeva, i tako račun kaže da će dostići max brzinu 952 m/s i total kosu daljinu uključujući ostvareno u buster fazi od 15800 metara.



A ovo je preciznije sa integracijom koeficijenata i kuteva epsilon.



Reprodukovao sam tvoj račun za raketu koja leti balistički, ali pod konstantnim uglom epsilon, što fizički ne odgovara realnoj situaciji jer ugao brzine opada sa protokom vremena. U kasnijim verzijama računa ti si to uteo u obzir, i putanju doveo blizu realne balističke, kao i parametrima leta. Ali da se vratim na ovu fazu (tabela gore), da sravnimo moj i tvoj račun, pa ću onda dalje. Kada sam koeficijent otpora vazduha korigovao za 1.192, dobio sam približno tvoje vrednosti (dole), samo da razjasnimo od čega potiče ta razlika od 19.2%.



Kad ovo izčivijamo, u program ću da unesem kontinualnu korekciju vektora brzine zbog zemljine teže, što će postepeno obarati ugao elevacije rakete. Onda ćemo da uvedemo i promenu gustine vazduha sa visinom. Pa ćemo da dodamo i deo leta rakete kada se isključi motor... I onda ćemo imati "balistički" let rakete za razne uglove.

A onda idemo na vodjenje rakete po pravoj liniji... pa na simulaciju različitih metoda vodjenja...