Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

119

Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6602

Mozda je taj mislio da je bolje da se napravi veca i jeftinija, a nekvalitetnija bojeva glava?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

CheefCoach ::Mozda je taj mislio da je bolje da se napravi veca i jeftinija, a nekvalitetnija bojeva glava?

Ma gledaj probali smo mi svašta u PRETIS u, najmanja kumulativka je bila ona od zvončića ( cca 40 mm ) iz ORKAN a , a najveća je bila kalibra 305 mm iz GROM a , a bilo je tu i nekoliko licenci , U praksi smo na stotinama tisuća komada ispekli zanat i siguran sam u to da će svaka armija u svijetu natjerati svoje inženjere da iz nekog kalibra izvuku maksimum , a da će se onda stvari malo razvodniti i popustiti kako bi stvar bila tehnologična. Ali to popuštanje će biti manje od jednog kalibra proboja , znači ako se u labo uvjetima postiže 8 kalibara onda 7 kalibara mora ići u seriji, a to je krvavo teško održati.



offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Napisano: 04 Jul 2014 0:08

Evo na ovoj sam temi to procito:
http://www.mycity-military.com/Artiljerija-municij.....ova_3.html

Odnosno na ovoj slici,donji desni cosak:
http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=131162_641588385_ko3.jpg

I kolko vidim ovdje se spominje odnos od 8-8.5 kalibara probojnost,i to u serijskoj proizvodnji.Mogu misliti kad bi zavrnuli rukave da bi nagurali i na 10 duzina Smile.Kako su rusi uspjeli postici to uz toliki "slamperaj".Ili mozda oni u svom tom receptu za pravljenje kumulativke ipak imaju neki tajni sastojak koji nisu odali drugima?

Dopuna: 04 Jul 2014 0:27

Evo sad gledam zolja ima promjer 64mm i probojnost 300mm,a RPG-18 ima promjer isto 64mm,a probojnost 375mm.Mozda ipak ima neki tajni sastojak koji nisu otkrili.

offline
  • Pridružio: 02 Jun 2014
  • Poruke: 8

Osnovni princip kojim se rukovode ruski konstruktori naoružanja je da je sve škart što je izrađeno u višem kvalitetu od potrebnog. Ako ste imali prilike da vidite rusku kumulativnu municiju, delovi košuljice koji su u aerodinamičkoj senci još imaju tragove peska iz kokile ili neravnine posle kovanja, ali je zato kumulativni levak obrađen i zaštićen do ogledalastog sjaja, a eksploziv bez ijednog mehurića (liveni) ili nehomogenosti (presovani). Osna centričnost elemenata inicijalnog lanca, devijatora, levka i unutrašnje površine košuljice je u granicama ispod +_0.05 mm. Ako se izađe iz ovih granica, ne dolazi samo do smanjenja probojnosti već i do potpunog izostanka formiranja kumulativnog mlaza. Ne znam da li je neko upoznat sa proizvodnim programom "PRETIS-a", ali čisto sumnjam da su u stanju da proizvode kvalitetnu kumulativnu municiju prema tehničkoj dokumentaciji koja je izrađena u VTI Beograd.

offline
  • Pridružio: 02 Jun 2014
  • Poruke: 8

Tajni sastojak koji koriste ruski stručnjaci u oblasti vojnih i kosmičkih tehnologija zove se TRIZ (Teorija Rešavanja Inventivnih Zadataka). Ukoliko u pretraživač ukucate ključnu reč ТРИЗ, dobićete sve izvore o ovoj teoriji iz sovjetske ere i zemalja koje su nastale raspadom SSSR. Ključna reč TRIZ vodi vas do zapadnih izvora o ovoj teoriji. Suština teorije je da vas upućuje na sistematičan prilaz na putu do cilja (idealnog rešenja problema) bez lutanja uz neprekidnu proveru relevantnosti parametra koji želite popraviti.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

Municijaš ::Osnovni princip kojim se rukovode ruski konstruktori naoružanja je da je sve škart što je izrađeno u višem kvalitetu od potrebnog. Ako ste imali prilike da vidite rusku kumulativnu municiju, delovi košuljice koji su u aerodinamičkoj senci još imaju tragove peska iz kokile ili neravnine posle kovanja, ali je zato kumulativni levak obrađen i zaštićen do ogledalastog sjaja, a eksploziv bez ijednog mehurića (liveni) ili nehomogenosti (presovani). Osna centričnost elemenata inicijalnog lanca, devijatora, levka i unutrašnje površine košuljice je u granicama ispod +_0.05 mm. Ako se izađe iz ovih granica, ne dolazi samo do smanjenja probojnosti već i do potpunog izostanka formiranja kumulativnog mlaza. Ne znam da li je neko upoznat sa proizvodnim programom "PRETIS-a", ali čisto sumnjam da su u stanju da proizvode kvalitetnu kumulativnu municiju prema tehničkoj dokumentaciji koja je izrađena u VTI Beograd.

Ovo pitanje koje si postavio (boldao sam to ) nije mi jasno , pa PRETIS a nema već 25 godina , ako izuzmemo nešto što su dečki petljali od aprila 92 do sredine 95 godine , nakon toga je prazna rupa u ovom kompleksu


To je samo mehanički dio kompleksa , u ljevom donjem kutu počinje kompleks pirotehnike i skladišta ,proteže se još desetak kilometara sve do poligona gdje smo svakodnevno rokali iz topova

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3606
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

Pretis izvozi 125mm kumulativna zrna.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

EOD ::Pretis izvozi 125mm kumulativna zrna.

Upitno je samo kad je to napravljeno , da li je to kovano 90 ili 91 godine , kasnije nije moglo . Bilo je u tim brdima na stotine tisuća komada otkivaka i nedovršene municije, ja sam veliki skeptik po tom pitanju , isto kao što sam skeptik da je netko u srbiji napravio OGNJA , ili PLAMEN D , Vjerojatno je sastavio od dijelova napravljenih u PRETIS u iili samo prefarbao već gotove komade.

offline
  • Pridružio: 02 Jun 2014
  • Poruke: 8

Prema: pretis.ba/team-members/125-mm-round-with-heat-shell-88/ , tenkovska municija 125mm sa kumulativnim projektilom M88 prizvodi se u potpunosti u PRETIS-u. Laborisana je flegmatizovanim RDX (heksogenom) ili HMX (oktogenom). Naravno, u proizvodnom programu nema sredstava koja su tema ovog foruma.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

Malo je OT , ali moramo neke stvari pojasniti .

Preša koja kuje nosać krilaca je specijalno rađena u engleskoj za te potrebe , ta preša je završila 1995 godine negdje u Srbiji ??

Preša za kovanje bakrenog lijevka ( završno peglanje 3600 tona sile ) je također završila negdje u Srbiji ??

Ni ostale pozicije nisu mačji kašalj , ali bi se nakako već dale otkovati , ali ove dvije ključne pozicije na tom projketilu mora raditi netko tko to zna i ima na čemu , a za to nije dovoljno ono ono što je ostalo od ponosa jugoslavenske industrije preduzeća TITO u Vogošći.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 574 korisnika na forumu :: 18 registrovanih, 2 sakrivenih i 554 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 2918 - dana 22 Nov 2019 07:48

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: BORUTUS, BraneS, Buda Baba, Dzoni90, Ehinacea, GrobarRomanticar, hyla, ILGromovnik, Lieutenant, MB120mm, pericanet, ruger357, slonic_tonic, vaso1, wizzardone, Yonesky, zlaya011, šumar bk2