Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

121

Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6602

EXOCET ::Napisano: 04 Jul 2014 0:08
Evo sad gledam zolja ima promjer 64mm i probojnost 300mm,a RPG-18 ima promjer isto 64mm,a probojnost 375mm.Mozda ipak ima neki tajni sastojak koji nisu otkrili.

I da razresimo onda dilemu, tajni sastojak RPG-18 je pisac vikipedije ( http://topwar.ru/10582-protivotankovaya-reaktivnaya-granata-rpg-18-muha.html ). Obe imaju isti kalibar i istu probojnost. Inace probojnost od 5-6 kalibara je sasvim realna, a verujem da je oko 7 maksimalna. Preko toga je meni sumnjivo.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

bojank ::RPG-18 NEMA 375mm probojnosti ni po jednom ruskom izvoru. Svi oni kazu 300mm.
.


Na vikipediji sam probojnost zadnju gledo,i ne vidim zasto bi zapadna literatura bila pogresna kad na vise mjesta pise 375?I u ostalom kod korneta pise probojnost od 1100-1300.Mozda im se nije dalo zezat sa tih 75mm pa su zaokruzili 300mm.
http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/army/accp/in0546/lsn2.htm

Ali zaboravimo sad to evo drugi primjer.RPG-26 ima promjer 72.5 i probojnost 440mm,dok OSA-M79 ima promjer 90mm i pobojnost 400mm.Kako obijasniti da manji kalibar ima vecu probojnost?Zar su tolike godine ulupane u osin razvoj da bi se postigla probojnost od samo 4.44 kalibra,dok rpg-26 ima probojnos 6.06 kalibara?


Koja je svrha devijatora,kad vidim da ga neke kumulativne glave imaju dok ga neke nemaju.I od kojeg je meterijala devijator napravljen.




Eod mozes li reci zasto sluzi ovaj komercijalni(rudarski) detonator sa kumulativnim ljevkom vec ugradenim u sebe?Na slici je prikazana njegova veca probojnost (ljevo) lima od 3mm naspram obicnog detonatora.Jesi li se ikad susretao sa takom vrstom detonatora.




offline
  • bojank 
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 15819

EXOCET ::
...
Na vikipediji sam probojnost zadnju gledo,i ne vidim zasto bi zapadna literatura bila pogresna kad na vise mjesta pise 375?I u ostalom kod korneta pise probojnost od 1100-1300.Mozda im se nije dalo zezat sa tih 75mm pa su zaokruzili 300mm.
http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/army/accp/in0546/lsn2.htm
...

RPG-18 je 300mm 100%.
Lepo ti kazem, mani se zapadne literature o ruskom naoruzanju i ruske o zapadnom.

Citat:
Ali zaboravimo sad to evo drugi primjer.RPG-26 ima promjer 72.5 i probojnost 440mm,dok OSA-M79 ima promjer 90mm i pobojnost 400mm.Kako obijasniti da manji kalibar ima vecu probojnost?Zar su tolike godine ulupane u osin razvoj da bi se postigla probojnost od samo 4.44 kalibra,dok rpg-26 ima probojnos 6.06 kalibara?


RPG-26 je 6 godina mladji od Ose (uveden u naoruzanje 1985). U to doba, to je znacilo mnogo.

Citat:
Koja je svrha devijatora,kad vidim da ga neke kumulativne glave imaju dok ga neke nemaju.I od kojeg je meterijala devijator napravljen.

Bolje (pravilnije) obrazovanje kumulativnog mlaza. Od plastike najcesce, mada ima i onih koji su radjeni od eksploziva drugog tipa.

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3606
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

to je spit-back detonator. pogledaj malo konstrukciju upaljača GPV-2 ili UTPE M69 pa izvuci zaključak.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Napisano: 05 Jul 2014 18:30

bojank ::RPG-26 je 6 godina mladji od Ose (uveden u naoruzanje 1985). U to doba, to je znacilo mnogo.

Sta se to znacajno moglo promjenitit u tih 6 godina na ljevku?Kako god ali 4.4 kalibra su malo za osu.Hajd kod strsljena se malo popravilo 6.6 kalibra na 120 mm,ali ruje na 125 mm sa RPG-28 deru 8.3 kalibra i jos je kilu laksi.Kako god okrenes juga,a sad ni danasnje drzave ne mogu dosec ruje.

Dopuna: 05 Jul 2014 18:39

Eod kontam ja sta ti mislis,ali ovo je civilni detonator i ne vidim gdje bi civilni program mogao iskoristiti tu mogucnost,osim ako topovima ne pucaju po rudaci.

offline
  • bojank 
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 15819

6 godina je kod sovjetske potkalibarne municije bio pomak od 380 do 550mm probojnosti. Pa sada razmisli zasto ne bi postojao pomak kod kumulativne.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

Budem pokušao u kratko objasniti neke razlike između ruja i nas u tehnologijama bez metafizike .

Prije svega ih je bilo deset puta više i sa vojnim buđetom većim od deset puta.

Da bi se neka tehnologija osvojila treba lova i ljudi. jedna žena rodi za 9 mjeseci , ali 9 žena ne može roditi za mjesec dana , ali ipak 9 vrhunskih inženjera uz dobru podršku i motiv može napraviti nešto za mjesec dana .

Rusi su bili jedinstveni, centralno organizirani , kad bi neku tehnologiju osvojili u zavodu " A" onda je to znanje u potpunosti pripadalo i zavodu "B", a mi smo se iscrpljivali i sakrivali znanje i tehnologije jedni od drugih . VTI je u tome prednjačio , ako sam želio saznati rezultate ispitivanja neke nove varijante bojeve glave sa Ose onda sam jednu ili dvije rađene za VTI morao "škartirati" u proizvodnji , i obaviti ispitivanja sam na poligonu.

U startu je OSA imala pogrešnu koncepciju , isuviše vezana na francusku tehniologiju , i na kraju je kupljena linija za gravitacijsku segregaciju heksogena i trotila , o tome sam pisao na nekom PDF u , a rusi nisu otkrivali toplu vodu .

Oni su prešali oktogen , a to je opasno , ali se radi i daje rezultate, pri tome su voduili računa o veličini i obliku kristala oktogena , pravili su optimalni mišung raznih frakcija. Isto kao kad se pravi beton radi se od raznih frakcija , granulacija , pa između tri oblutka stanu jpš tri manja pa između njih još tri manja itd.

Mi u rukama imamo gotov otpresak oktogena , a ne znamo kroz što je sve on prošao , ne znamo koji je oblik imao u prvoj fazi , pa u drugoj, možda uopće nije prešan u čeličnom dvodjelnom kalupu nego je jadan dio bio čelični , a drugi gumeni , pa se sa velikim tlakom u autoklavu postizalo izostatsko prešanje eksploziva.

Mi jednostavno nismo mogli staviti dovoljan broj vrhunskih znanstvenika samo na taj zadatak da se to riješi , pa svojevremeno kad je Lev Landau napisao "teoriju kontinualnih sredina " jedino je profesor Danilio Rašković to razumio , ali se on nije bavio kumulativkama.

Za ilustraciji nekih odnosa industrije SSSRa i industrije u Jugi , pogledajmo na google maps sadašnje fotke Vogošće ( PRETIS ) koji je bio perjanica YU industrije i Zavoda Votkinski u gradu Votkin.


Mašinski kompleks je u centru naselja oko rijeke tako lijepog naziva Votka , ali pogledajte malo kompleks pirotehnike sjeverno od jezera , koja je to mreža objekata , puteva. Prosto nezamislivo pa pirotehnika u PRETIS u je bila samo jedan od tih šumskih puteva iz Votkina,

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Raketas znas li mozda kako bi se ponasao plasticni eksploziv kada bi se stavio u kumulativni ljevak umjesto ljevanog ili presanog.Mislim da bi sa njim bilo lakse raditi jer nema zajebancija koje si opisao.
I imam jos dva pitanjca.Kako se odreduje debljina stjenke ljevka.Ako se stavi deblja stjenka hocel onda biti veca probojnost i kako to utjece na mlaz.
I drugo koji je "aktivni dio" ekploziva u kumulativnom ljevku,koji najvise utjece na probojnost.Onaj oko ljevka ili onaj iza šipica ljevka.

Koja bi od ove dvije konfiguracije imala vecu probojnost.






offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

plastični eksploziv je loš, bez obzira da li ja na bazi pentrita ili hexogena , puno je tu inertne materije plastifikatora , bar pet put više no što treba , a ako se količina plastifakatora svede na nekih 2 % onda treba prešati , grijati, vakumirarti onda ti treba Votkinski zavod za neku ozbiljniju seriju.

Od dvije varijante prva ima previše eksploziva u cilindičnom dijelu ima velike šanse da zbog nehomogenosti udarni val odluta na bok i da uopće ne bude efekta.

Druga varijanta ima previše eksploziva po promjeru znači veliki kalibar projektila , a bude slabija od prve.

Pitanja koja postavljaš su previše kompleksna , često puta uz iste dimenzije ljevka i eksploziva samo promjenom gustoće eksploziva na pojedinim mjestima se postiže povećanje proboja od jednog kalibra .

Kad bi sad neka dobro opremljena ekipa išla na usavršavanje BG Zolje digli bi proboj na 500 mm, a na izgled bi i bakarni ljevak i eksploziv izgledali isto, samo promjenom tehnologije prešanja ljevka i eksploziva se može dobiti porast sa 300 na 500 mm.

offline
  • elias 
  • Ugledni građanin
  • Pridružio: 18 Jan 2010
  • Poruke: 394
  • Gde živiš: Bg

EXOCET, prva konstrukcija je dobra, tako je radjeno ranije, kada nisu bili izmišljeni devijatori. Centralno iniciran detonacioni talas se prilično ispravi kada naidje na oblogu, što je dobro za efekat (najbolje je kada je DT nagnut prema oblozi). Loše kod ovog rešenja je dužina, tj. količina eksploziva koja je potrebna. Druga nema veze sa životom.
Raketaš, takodje je jako bitna geometrija obloge kao i geometrija formiranja DT.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 564 korisnika na forumu :: 18 registrovanih, 3 sakrivenih i 543 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 2918 - dana 22 Nov 2019 07:48

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: BORUTUS, Buda Baba, Dzoni90, Ehinacea, GrobarRomanticar, hyla, ILGromovnik, Lieutenant, MB120mm, pericanet, ruger357, slonic_tonic, Van, vaso1, wizzardone, Yonesky, zlaya011, šumar bk2