Poslao: 20 Jan 2015 07:57
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5496
|
Bilo je puno tih velikih strojeva za dugačko tokarenje , duboko bušenje , razbušivanje , honovanje i žljebljenje , mislim da su svi bili iz njemačke i to većinom WDF Boehringer .
Kod lansera za Orkan se pojavilo cijelo čudo problema i tu je došlo do strahovite interakcije rakete i lansera jedno na drugo utiče i komplicira stvari i Vučur se tu virtuozno izvukao , ali da je bilo čupanja za kosu bilo je ha ha .
Već kod starta kod izbora kalibra za raketu Vučur je morao voditi računa o cijevima koje postoje i koje se mogu nabaviti i možemo reći da je raketu koncipirao na bazi cijevi koje se koriste kao zaštitne kolone kod bušenja za vađenje nafte.
Tu je imao izbor za vanjski promjer laku cijev 267 mm ili tešku cijev 273, od obje je mogao oguliti komoru kalibra 262 mm sa rupom od 255 mm , i tako smo mi počeli sa raketama fazu modela i probnih komada , bilo je bitno na nečemu ispitati pojedine sustave , a onda kad se vidjelo da stvar radi išlo se u kredite i nabavljena je oprema za proizvodnju komora , tako da mi nismo ovisili od naftne industrije. Osim toga nama je bilo lakše jer je već u startu odlučeno da se raketa koncipira na bazi dvije komore spojene po sredini navojem , dok Mr. Majevica nacrta te komore marš motora bude sve jasnije.
Kod lansera je bila teža situaciija dužina u jednom komadu od 6m boli glava , ne od dužine već od promjera , prije Orkana su od dugačkih stvari rađeni topovi 100 mm za tenk , a od debelih haubice 155, ali su one upola kraće . Kod Orkana je bilo i dugačko i debelo.. u startu se odustalo od bušenja cijevi iz punog komada jer bi taj trupac bio preskup, 4 tone čelika bi trebalo guliti da se dobije cijev teška 400 kilograma.
Opet je pala odluka da s iskoriste naftaške cijevi i tu se opet nudio teški ( 323,9 mm ) i laki ( 318 mm) red cijevi , čak mislim da je mogućnost nabavke cijevi za lanser Vučura opredjelila za kalibar 262 mm. Te naftaške cijevi su rađene postupkom Mannesman i moguće ih je bez problema dobiti kod niza dobavljača u Evropi ili svijetu u dužini 6 ili 12 m, za domaću industriju je to bio preveliki zalogaj.
Te se cijevi proizvode od raznih čelika , a onaj koji je bio najbliži Vučurovom omiljenom čeliku ( Č 4734 ) je imao naftašku oznaku P105 što bi bio nekim ekvivalent našem čeliku Č 4731 odnosno po DIN u 34CrMo4 sa 1,o5% Croma i 0,22 Molibdena to je bilo na donjoj granici Vučurovog ukusa, ali se sa time moglo nešto započeti bio je to čelik dovoljno žilav da podnese -30 C , ali i dva puta slabiji od Č 4734 .
Na kraju je zbog tih cevki , a i ostaloga onaj FAP to sve teško nosio 32 tone po šumskim putevima .... boli glava.
Kad se lanser radi od već formirane cijevi , to i nije baš lak posao , čovjek bi rekao pa eto već imaš rupu , ali od rupe mala vajda ona niti je okrugla niti je cijev ravna , za razliku od toga kad se buši cijev za top u puni materijal i kad kod kvalitetnog stroja i alata i naravno posade stroja cijev ispadne sama od sebe i okrugla i ravna u par desetinki milimetra , kod naftaških cijevi je to sve u par milimetara .
Sirova naftaška cijev se prvo oguli izvana na neku grubu mjeru, objeli se kako to kažu majstori u žargonu , i naprave se oni "prstenovi " za linete , na kojima se cijev podupire da ne visi.
Stroj koji prvi napada cijev iznutra ima alat kao na slici [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Specifikum tog alta je da nož obrađuje cijev iznutra , a njega vodi odnosno pridržava u toj cijevi površina cijevi koju je on prethodno obradio. Pod velikim tlakom ( stotinjak bara ) se dovodi ulje na oštricu noža koje trga i odbacuje špenu od noža kako se nebi dogodilo da se špena podmota pod vodilicu i sve potrga .
Do konačne mjere se ne dolazi odjednom . već se cijev postepeno guli izvana i iznutra kako bi se naponska stanja u njoj stabilizirala .
Negdje u pola tog ciklusa ima i postupak toplinske obrade , nakon čega je taj čelik već težak za obradu , pa se nastoji to poboljšanje ( kaljenje ) obaviti što kasnije , ali opet ne na kraju .
Nakon cca 200 sati rada cijev je spremna za najteži dio posla , izradu žljebova
.
Za razliku od već prikazane fotke " vanjskog žljeba" i glatke cijevi iznutra na Uraganu ( a isto je tako i na Gradu i Smerču ) Vučur još od vremen Plamena A vuče filozofiju žljebova - kanala, u cijevi .
Ima puno razloga za i protiv te koncepcije. Prvo tehnologija cvili i j.be sve po spisku konstruktoru , onaj koji to sve plaća koluta očima kad dobije račun , a onaj koji to sve koristi bude zadovoljan jer ti žljebovi utiču pozitivno na preciznost rakete .
Kad pogledamo Orkanovu cijev iznutra malo toga je ostalo od prethodno glatke cijevi , vidimo da je većina materijala izvađena i da raketa kroz lanser pići na 4 uske trakice , plus ona dva žljeba koji joj daju rotaciju
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 08:18
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24208
|
^
Dakle pored duzine skoro 6 m /5800mm/ i kal. 262mm , vanjski precnik 267 mm ? jedna cevka je bila teska 400 kg ( malo teza od same rakete ) .To je onda sama kutija lansera /sanduk bez raketa naravno imao koliku masu ? Treba uzeti u obzir i tezinu onog punjaca i oklop sanduka ... blizu 6 t .
To za honovanje kolega da li je to nesto ovako u pitanju i ako jeste to se radilo horizontalno ?
u ovom slucaju `fi` 500
Citat:Orlikon - Honovanje cevi Ø 500
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Na sajtu BNT- TMiH ima u tabeli stavka `Honerice`
Citat:PRECNIK 20 DO 760 , DUZINA HONOVANJA DO 10000
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 10:54
|
offline
- Metanoja

- Počasni građanin
- Pridružio: 07 Jan 2007
- Poruke: 830
- Gde živiš: Beograd,Srbija
|
Evo ga i FAP koji nosi sve to
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
@raketaš
Može li jedna slika te naftaške cevi od koje počinje izrada cevi za lanser?
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 11:33
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24208
|
^
Ispravka ako moze drugar ,kamion koji nosi lanser nije FAP3232 BST/AV( tegljac iliti vucni voz ) vec BDS/A .
Citat:Da bi se ispunio zahtev za velikom manevarskom sposobnošću lanser je postavljen na šasiju terenskog automobila 9 t, 8x8, FAP 3232 BDS/A. Vozilo ima masu 15 000 kg, dok je borbena masa napunjenog lansera sa poslugom 32 000 kg
E sad ako moze malo pojasnjenja ,ovo 15 tona da li je to masa kamiona sa ili bez kutije lansera na platformi ?
dakle kao na ovoj slici recimo bez nosaca i sanduka lansera
Ako se tih 15 tona odnosi na kamion sa praznim lanserom na platformi odakle onda jos 17 tona za punih 32 t borbene mase ?
b/k od 12 raketa u lanseru je oko 4.7 t ,recimo da sama kutija lansera tezi oko 6 t ( 12 cevi po 400 kg i masa oklopa lansirne kutije ) ,moze li malo komentara u vezi ovog ?
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 11:55
|
offline
- Metanoja

- Počasni građanin
- Pridružio: 07 Jan 2007
- Poruke: 830
- Gde živiš: Beograd,Srbija
|
ray ban11 ::^
Ispravka ako moze drugar ,kamion koji nosi lanser nije FAP3232 BST/AV( tegljac iliti vucni voz ) vec BDS/A .
Ispravljeno,ubačen link ka BDST/AV,pretpostavljam da je sličam sa BST/AV?Ovaj ima slovo viška u oznaci,mogao bi neki poznavalac Fapova da nam razjasni,bilo je više puta o tome.
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 12:13
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 5006
|
Neću više da davim o obeležavanju ali će se na priloženoj slici iako se radi o Ognju videti pravilno obeleženo školsko sredstvo.
Možda ću navući bes moderatora, ali sve, ama baš sve rakete Orkana koje smo imali prilike da vidimo, od Iraka do muzeja i izložbi su jasno i nedvosmisleno označene kao ubojno sredstvo. Izuzetak su raketa na podu BNT i ona koju sam postavio isred Orkana II iz 2008 godine.
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 12:53
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 5006
|
Citat:Da ovo kojim slucajem nije bio VPPR onog drugog prototipnog lansera JNA ?
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
@Ray
To ušminkano vozilo na slici, slike Nore B52 koje sam postavo na njenoj temi i vozilo na slici ispod su sve jedno te isto vozilo odnsono vozilo prvobitno napravljeno kao plarfotrma za Noru B 152/45 samo se po potrebi farba i doteruje za neko javno predstavljanje.
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 12:59
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24208
|
^
Dakle onaj kamion NORA na Partner i onaj `kiper` jesu jedan te isti jel to ? Znaci FAP2832 ne 3232 kako je pisalo u naslovu jedne slike kipera ...
Sta mi je tu cudno sto je kabina kod `kipera` ista kao kod lansernog vozila Orkana zato mi je sve to tako cudno ... Pa jos i ti bacaci dimnih kutija ...
|
|
|
|
Poslao: 20 Jan 2015 13:52
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 5006
|
Pa... Orkan i originalna Nora B trebale su da dele praktično identičnu platformu samo sa različitim nadogadnjama. A za obe platfome su predviđeno postojanje bacača dimnih kutija. Dakle stanje do 1991/92. Na slikama sa parade iz 1985. se lepo vidi da za vučne vozove tako nešto nije bilo predviđeno.
|
|
|
|