PARS 2K12 KUB-M (SA-6 Gainful)

160

PARS 2K12 KUB-M (SA-6 Gainful)

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Ajmo da krenomo zdravom logikom. Da bi raketa zahvatila cilj, on mora da bude negde ispred glave rakete. Na lanseru se to postize tako sto se raketa okrece ka cilju. Za zahvat u vazduhu, raketom mora da se nanisani, kao sto bi se nanisanlo topom, tako da raketa bude na kursu presretanja. Tacni ili priblizni podaci o visini, kursu i brzini aviona moraju da se obezbede na neki nacin, a mislim da kamera nije u stanju da to pruzi. Radar bi to odradio kada bi bio ukljucen, ali onda je zahvat u vazduhu besmislen.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Ako sam dobro razumeo, od momenta lansiranja do zahvata ozracenog cilja, raketa leti po inerciji, u pravcu na kome se nalazio cilj u momentu lansiranja? Za to vreme cilj se pomera (zavisno od njegove brzine), i ako prodje dovoljno vremena izmedju lansiranja i ukljucenja nisanskog radara, moze se desiti da cilj izadje iz prostornog ugla iz koga glava za samonavodjenje moze da zahvati cilj?

U vezi ovog, jel se zna koliki maksimalni ugao izmedju ose rakete i pravca glava rakete - cilj sme da bude da bi raketa pri tom uglu ostvarila zahvat?

@CheefCoach " Tacni ili priblizni podaci o visini, kursu i brzini aviona moraju da se obezbede na neki nacin, a mislim da kamera nije u stanju da to pruzi."

I ja mislim tako, pracenje cilja po azimuti i elevaciji samo definise kurs cilja (i ugaone brzine po oba ugla, to je za neke analogne nisanske sprave vazno): na tom pravcu lezi tacka preticanja ali koliko je preticanje - za to nam trebaju podaci o daljini, a ona se ne moze odrediti pracenjem cilja po azimutu i elevaciji.



offline
  • Apok  Male
  • Elitni građanin
  • Izrada proPotipova
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 2107
  • Gde živiš: Beograd

Зар не може рецимо од ВОИНа да добије ове податке и изврши претицање? Додуше ово фукционише ако авион има константну брзину.

offline
  • Pridružio: 12 Nov 2012
  • Poruke: 297

Napisano: 09 Avg 2017 17:20

CheefCoach. Ne treba mesati zahvat u vazduhu i TelVOpticki rezim pracenja cilja. TalVOp mod pracenja cilja je supstitucija radarskog pracenja, kada NR radi na ekvivalent anteni i unapred zelimo da se zastitimo od PRR.
Cilj se najpre zahvata OR pa NR pa RGS i to najpre na SLO. Dok je raketa na zamlji, AKR sracunava tacku preticanja za svaku raketu gde treba da leti. Za sve rakete, zahvat, ili ne zhvat, stizu u RStON, kao komandno mesto baterija. K-dir baterije komunicira sa svakim SLO i stanjem RGS i odlucuje o vaznosti cilja, rezimu gadjanja, najpovoljnijim uslovima, brojem raketa itd. Antena rakete nisani cilj, na osnovu reflektovanog talasa i dalje odradjuje proceduru. Grubi podaci, o visini, daljini i brzini cilja, odredjuje se jos na SLO, i to su tkz. (rezim) grube koordinate. Dalje RGS zahvata cilj ili po frekvenciji ili po ugaonim koordinatama, ili jednovremeno, sto regulise automat zahvata u RGS. Tada se primaju (rezim) tacne koordinate i raketa, na osnovu uslova, se lansira u tacku preticanja sa tacnoscu +-4 step a vec je izdvojena III MF pri procesiranju signala. Dalje sledi rezim CILJ U ZONI itd. Valda ste shvatili, da jedan od rezima, ZAHVAT CILJA U VAZDUHU nastaje kada raketa polece, nasilno, a da nema sigurnog zahvata cilja zbog male brzine. Raketi se zabranjuje zahvat cilja u pocetnom vremenu od 3,4 ili 4,5 sek, sto zavisi od visine i daljine cilja. Nakon ovog vremena se skida ZZ (Zabrana Zahvata) u RGS-u a to je uslov da brzina susreta sa ciljem bude veca od 60 m/sek ili se izvrsilo lansiranje sa SLO koje je iza RStON-a (raketa tada prelece sa njegove prednje strane). Sobzirom, na karakter cilja, ovaj rezim ZCV (Zahvat Cilja u Vazduhu) treba koristiti samo kada smo na to prinudjeni i drugih resenja nemamo, jer je verovatnoca pogadjanja i unistenja cilja znatno smanjena, sobzirim, na polozaj rb PVO, vrstu i performanse cilja, ZL i ZU cilja.
Kada funkcionise TeL(Ter)VOpticki rezim gadjanja, nema potrebe za zahvatom u vazduhu, jer ne funkcionise kontunualno zracenje NR. Tada se ovaj rezim, tacnih koordinata, ostvaruje manipulacijom drugog posluzioca u RStON-u koji odrzava cilj, koji se vidi Kamerom, u centru koncica na monitoru video prijemnog uredjaja, a impulsni predajnik RN prevodi u rezima EKVIVALENT ANTENA. Ovo se realizuje TelVK, pri povoljnim meteo uslovima-danju, ili TerVK pri nepovoljnim uslovima (noc, magla, EO itd). Besmisleno je, danas, sto se koordinate cilja po azimutu i elevaciji cilja prenose na SLO-raketu i obratno ka RStON-u, tj. RN 1S31M (komunikacija uredjaja 1S61M1,2-A - 1S61M1,2-B) i sto se daljina do cilja predaje sa OR 1S11M preko RN. Supstitucija predaje daljine, stoga, moze da bude i LD (Laserski Daljinomer) sto sam prikazao na ranijim slikama, realizovanog opita ugradnje TerVkamere.

Dopuna: 09 Avg 2017 17:27

Apok. Sistem KUB-M ima svoj sopstveni SA (sistem Automatizacije) K1M=UKUV+UPPC, na koji se kace 1 RMV i 3 Osmatracka radara. On se dodatno moze umreziti sa VOJIN, i to se radi, ali nije neophodno za njegovo efikasno dejstvo.

Dopuna: 09 Avg 2017 17:56

Lucije Kvint. Da se podsetimo Postoje sledeci rezimi rada baterije: Ocekivanje, Pojava cilja, Tacne koordinate, Cilj u zoni, Lansiranje, Let rakete, Zahvat cilja u vazduhu (opciono), Prinudno lansiranje (opciono) i Unistenje cilja. U igri su primene taktike i modifikacija ovih rezima, u sprezi covek-tehnika. Svaki rezim je prica za sebe i nije tako jednostavan, kao sto neki pokusavaju da interpretiraju i na taj nacin donekle podcenjuju ovaj sistem. O radu sistema mogu da se napisu romani.
Kada se raketa lansira, ona se blago zarotira, i dok ne odradi SM, ona nije tada vodjena, iako je ukljucen RN. Negde sa zahvatom cilja, podudara se i prelazak na MM, i ako RGS izgubi trenutno cilj (iz vise razloga), raketa moze da leti u proracunatu tacku-inerciono, jos oko 4 sek. Nakon toga, sam RN, a i RGS, naknadno pretrazuju prostor, i raketa moze ponovo da zahvati cilj (u vazduhu). Sama RGS ima svoje vidno polje (sirinu DZ), svoju osetljivost, vidljivost cilja, prevazilazenje sumnih i ostalih smetnji itd.
Zna se koliki moze da bude maksimalni ugao, izmedju RSP RGS i LOS-a sa ciljem, kako bi se ocuvao zahvat i vodjenje (ali moram da proverim, da li da objavim ovaj podatak?). Ja sam ovo i simulirao u radu OTEH 2016 i mogu se videti rezultati.
Postojeci TOV (fabricki) ima svoje performanse i on moze da obezbedi, ipak, tacne koordinate za propisanu visinu, daljinu, elevaciju, azimut i brzinu cilja Posto je to, na neki nacin i rucni rezim, dalja realizacija ovih tacnih koordinata, zavisi i od osposobljenosti operatera br.2 U RStON-u.
Ovaj sistem, odnosno RGS, radi u dva rezima: 1. Pracenja po Doplerovoj brzini zblizavanja (kada nije neophodna daljina do cilja) i 2. Rezim pracenja po ugaonim koordinatama, kada je dovoljna samo priblizna daljina do cilja, tada je vec AKR SLO grubo odredio ove koordinate, sto je dovoljno da sistem samonavodjenja rakete to uracuna u tacku preticanja, gde vec leti. Na taj nacin, ne stoji ova tvoja poslednja konstatacija.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

@samkubm4, @Kubovac
Zahvaljujem za odgovorima. I ako je KUB vrlo slozen sistem, zahvaljujuci postovima kolega koji ga dobro poznaju i laici mogu (ako pazljivo citaju) da steknu bar osnovni uvid u njegove mogucnosti Smile.


samkubm4 ::...Zna se koliki moze da bude maksimalni ugao, izmedju RSP RGS i LOS-a sa ciljem, kako bi se ocuvao zahvat i vodjenje (ali moram da proverim, da li da objavim ovaj podatak?)...
Nije ni vazan tacan ugao, jasno je iz vaseg posta da taj ugao nije mali tako da preticanje ne mora biti previse precizno odredjeno da bi se obezbedio zahvat pri ukljucenju nisanskog radara u rezimu "zahvat u vazduhu".

samkubm4 ::
1. Pracenja po Doplerovoj brzini zblizavanja (kada nije neophodna daljina do cilja) i 2. Rezim pracenja po ugaonim koordinatama, kada je dovoljna samo priblizna daljina do cilja, tada je vec AKR SLO grubo odredio ove koordinate, sto je dovoljno da sistem samonavodjenja rakete to uracuna u tacku preticanja, gde vec leti. Na taj nacin, ne stoji ova tvoja poslednja konstatacija.
.

Ja sam preticanje pominjao iz ugla "topovca", gde je potrebno sto tacnije odrediti preticanje, to naravno nije ispravan ugao kada su u pitanju samonavodjeni sistemi. Nisanska sprava nikako ne moze da izracuna preticanje samo na osnovu pracenja cilja koncanicom nisanske sprave: ovo pracenje obezbedjuje samo odredjivanje prividnog kursa i ugaonih brzina. Slucaj 1. pomenut u citatu (opet ako dobro razumem), ako znamo brzinu cilja, iz ugaone brzine sistem ce u realnom vremenu racunati daljinu. Slucaj 2, iz priblizne daljine cilja, nas osnovu ugaonih brzina, sistem racuna brzinu u realnom vremenu... Naravno, sto su uvodni elementi tacniji, sistem ce tacnije odredjivati preticanje, ali je ono manje kriticno kod samonavoodjenih sistema nego kod PA topova.

offline
  • Pridružio: 12 Nov 2012
  • Poruke: 297

Napisano: 11 Avg 2017 16:47

Lucije Kvint. Tako je drugar. Tako, na daljini recimo 40 km, udaljenost ESP (Ekvi Signalnog Pravca) NR (Nisanskog Radara - RStON), cija je osa ujedno i osa kontinualnog radara za objasjavanje cilja, iznosi 280-316 m. Ta ista udaljenost, na daljini cilja od 30 km, iznosi 210-237 m. Prakticno, ove udaljenosti predstavljaju greske, koje se unose u AKR (Analogno Komandni Racunar) SLO (Samohodno Lansirno Orudje), pre lansiranja rakete. Kada bi ovaj NR bio deo tvog SUV PA (Sistem za Upravljanje Vatre Protiv Avionske) artiljerij, ove greske bi dovele do katasrofalnog promasaja cilja. Ali, nasa samonavodjena PVO raketa KUB-M, nakon startnog dela, uspeva da znacajno popravi pocetnu gresku u odredjivanju tacke preticanja, i bez problema se dalje metodom PN (Proporcionalne Navigacije) nvodi na cilj i gotovo ga direktno pogadja ili pravi minimalnu gresku, koju kompenziju RU (Radarski Upaljac), odnosno BG (Bojeva Glava). E tu se razlikuje PVO od PAA (Protiv Avionske Artiljerije), i zato smo mi daleko skuplji.
Sto se tice maksimalnog vidnog polja glave, koji je ogranicen kretanjem parabolicnog ogledala sa trokanalnim reflektorom, elektromotorima i DUB (Davacima Ugaonih Brzina), odnosno tkz. mehanizam za usmeravanje ka Cilju, koji je prakticno na kolevci ugradjenoj u ram i sam DZ (Dijagramom Zracenja-Usmerenosti) antene, direktno odredjuju njegovu velicinu u prostoru od oko 60 stepeni. Problem ove rakete je ipak njena manevrabilnost, zbog krutosti usisnika vzaduha, u krajnjoj zavrsnici susreta sa ciljem, kada ne mogu da se postignu sva potrebna preopterecenja, pogotovu kada cilj napravi nagli manevar.

Dopuna: 12 Avg 2017 14:51

Sta je Kubanci? Opet smo se ucutali. Idemo dalje u modernizaciju i usavrsavanje. Da li to ima ko da radi?

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

samkubm4 ::Ne treba mesati zahvat u vazduhu i TelVOpticki rezim pracenja cilja. TalVOp mod pracenja cilja je supstitucija radarskog pracenja, kada NR radi na ekvivalent anteni i unapred zelimo da se zastitimo od PRR.
Sve ste detaljno objasnili ali nije zgoreg da odagnam svaku nedoumicu: razlika izmedju ova dva rezima je u tome sto se NR radar ukljucuje pre lansiranja, tj. raketa se lansira kada ostvari zahvat. Efekat je da NR zraci duze nego kod zahvata u vazduhu ali je verovatnoca gubitka zahvata znatno manja. Kada je cilj opticki vidljiv, i ako bi smo imali i laserski daljinomer, onda u pogledu verovatnoce unistenja nema razlike u odnosu na rezim koji se oslanja na radarsko pracenje cilja?

Mozda je korisno razjasniti i ovo: upotreba termovizijske (ili opticke kamere) u sprezi sa laserskim daljinomerom kod NEVE moze potpuno da eliminise potrebu za ukljucenjem nisanskog radara u svim fazama gadjanja cilja, jer se sistem navodi radiokomandno? KUB se samonavodi radarskom antenom na vrhu rakete i gadjanje se ne moze zavrsiti bez ukljucenja nisanskog radara? Hvala unapred.

offline
  • Pridružio: 12 Nov 2012
  • Poruke: 297

Lucije Kvint. Tako je drugar. Zaci, u normalnim uslovima, cilj se sa OR (Osmatrackog Radara) prebacuje na NR (Nisanski radar), nakon pretrazivanja, i kada se dobije siguran zahvat. To se registruje i sa RGS (Radarska Glava za Samonavodjenje), na SLO (Samohodno Lansirno Orudje) gde se pali lampica i tada se lansira raketa. Duze se zraci, no pri rezimu zahvat u vazduhu, kada je vec pretpostavljen ovaj zahvat, i zeli se da se dobije u vremenu, i jeste smanjenja verovatnoca, ali se dobija u zastita RStON-a i posluge. Pri rezimu TeLVO pracenja, uz pomoc LD (Laserskog Daljinomera) radi povecanja tacnosti AKR-Analogno Komandnog Racunara) SLO, neposredno pre lansiranja, ova verovatnoca zavisi od ljudskog faktora, jer operator direktno drzi cilj na koncanici kamere, i ona moze da bude manja. Koliko, zavisi od takticke situacije i obucenosti operatera.
Ceona antena, u vrhu ADK (Aero Dinamicke Kape), tj. RGS KUB-M je pasivna, a sistem je PAR (Polu-Automatski Radarski) ili TeLOpticki, kada je radar na ekvivalent anteni, a ne bukvalno samonavodeci, i za pocetak je neophodan delic ukljucenja NR. Kod NEVE, gde je RK (Radio Komandno) vodjenje, covek je u petlji i postoji navedena supstitucija sa Kamerom i LD.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

samkubm4 ::Pri rezimu TeLVO pracenja, uz pomoc LD (Laserskog Daljinomera) radi povecanja tacnosti AKR-Analogno Komandnog Racunara) SLO, neposredno pre lansiranja, ova verovatnoca zavisi od ljudskog faktora, jer operator direktno drzi cilj na koncanici kamere, i ona moze da bude manja.
Tadasnje TV kamere su bile analogne i sigurno je bilo komplikovano automatizovati pracenje kamerom. Drugo, rezimi gadjanja uz pracenje cilja kamerom su ipak sekundarni modovi iz vizure konstruktora KUBa. Za sirotinju kao sto smo mi, uz tehnicku nadmoc naseg verovatnog neprijatelja, ovaj mod je ipak veoma vazan.

Danasnje opticke i termovizijske kamere su naravno digitalne i vrlo je jednostavno resiti automatsko pracenje cilja na osnovu "pikselizovane" slike i digitalnih racunara. Pretpostavljam da ce svaka modernizacija obuhvatiti i automatsko pracenje cilja kamerama.

Za ilustraciju koliko je to jednostavno i dostupno, postoji automatsko pracenje posmatranog tela na amaterskim GO TO teleskopima sa CCD kamerom. Sve zajedno, ni 1000evra. Naravno, profi oprema za teze uslove rada je nesto skuplja, ali i dalje je to sitna para za modrnizaciju tako vaznog sistema.

Jos jedno pitanje, u vezi samonavodjenja: raketa KUB se samonavodi na cilj samo dok je cilj osvetljen nisanskim radarom?

offline
  • Pridružio: 13 Jun 2007
  • Poruke: 2254
  • Gde živiš: South of Heaven

^
Da. Čim izgubi podatke od nišanskog radara,može da ide samo inercijalno ili po pretpostavljenoj tačci trenutno iskalkulisanog preseka sa ciljem... Suštinski NR je neophodan za ceo proces,ukoliko hoćeš gotovo siguran pogodak...sve ostalo ima male šanse za eliminisanje cilja.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1306 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 4 sakrivenih i 1268 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, amaterSRB, antonije64, bojank, bojcistv, bokisha253, Boris90, CikaKURE, dekir, Dimitrije Paunovic, DonRumataEstorski, drimer, Excalibur13, Fabius, Georgius, gorval, janbo, JimmyNapoli, Kibice, Kubovac, kuntalo, Lazarus, Leonov, milenko crazy north, milutin134, novator, sasa87, Skywhaler, Srky Boy, stegonosa, Toper, Trpe Grozni, vasa.93, vathra