offline
- Pridružio: 12 Nov 2012
- Poruke: 297
|
- 12Ovo se svidja korisnicima: Lucije Kvint, MB120mm, CheefCoach, Kubovac, djonsule, voja64, zixo, sasans23, victoria, cezar 35, ILGromovnik, mk
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
Napisano: 09 Avg 2017 17:20
CheefCoach. Ne treba mesati zahvat u vazduhu i TelVOpticki rezim pracenja cilja. TalVOp mod pracenja cilja je supstitucija radarskog pracenja, kada NR radi na ekvivalent anteni i unapred zelimo da se zastitimo od PRR.
Cilj se najpre zahvata OR pa NR pa RGS i to najpre na SLO. Dok je raketa na zamlji, AKR sracunava tacku preticanja za svaku raketu gde treba da leti. Za sve rakete, zahvat, ili ne zhvat, stizu u RStON, kao komandno mesto baterija. K-dir baterije komunicira sa svakim SLO i stanjem RGS i odlucuje o vaznosti cilja, rezimu gadjanja, najpovoljnijim uslovima, brojem raketa itd. Antena rakete nisani cilj, na osnovu reflektovanog talasa i dalje odradjuje proceduru. Grubi podaci, o visini, daljini i brzini cilja, odredjuje se jos na SLO, i to su tkz. (rezim) grube koordinate. Dalje RGS zahvata cilj ili po frekvenciji ili po ugaonim koordinatama, ili jednovremeno, sto regulise automat zahvata u RGS. Tada se primaju (rezim) tacne koordinate i raketa, na osnovu uslova, se lansira u tacku preticanja sa tacnoscu +-4 step a vec je izdvojena III MF pri procesiranju signala. Dalje sledi rezim CILJ U ZONI itd. Valda ste shvatili, da jedan od rezima, ZAHVAT CILJA U VAZDUHU nastaje kada raketa polece, nasilno, a da nema sigurnog zahvata cilja zbog male brzine. Raketi se zabranjuje zahvat cilja u pocetnom vremenu od 3,4 ili 4,5 sek, sto zavisi od visine i daljine cilja. Nakon ovog vremena se skida ZZ (Zabrana Zahvata) u RGS-u a to je uslov da brzina susreta sa ciljem bude veca od 60 m/sek ili se izvrsilo lansiranje sa SLO koje je iza RStON-a (raketa tada prelece sa njegove prednje strane). Sobzirom, na karakter cilja, ovaj rezim ZCV (Zahvat Cilja u Vazduhu) treba koristiti samo kada smo na to prinudjeni i drugih resenja nemamo, jer je verovatnoca pogadjanja i unistenja cilja znatno smanjena, sobzirim, na polozaj rb PVO, vrstu i performanse cilja, ZL i ZU cilja.
Kada funkcionise TeL(Ter)VOpticki rezim gadjanja, nema potrebe za zahvatom u vazduhu, jer ne funkcionise kontunualno zracenje NR. Tada se ovaj rezim, tacnih koordinata, ostvaruje manipulacijom drugog posluzioca u RStON-u koji odrzava cilj, koji se vidi Kamerom, u centru koncica na monitoru video prijemnog uredjaja, a impulsni predajnik RN prevodi u rezima EKVIVALENT ANTENA. Ovo se realizuje TelVK, pri povoljnim meteo uslovima-danju, ili TerVK pri nepovoljnim uslovima (noc, magla, EO itd). Besmisleno je, danas, sto se koordinate cilja po azimutu i elevaciji cilja prenose na SLO-raketu i obratno ka RStON-u, tj. RN 1S31M (komunikacija uredjaja 1S61M1,2-A - 1S61M1,2-B) i sto se daljina do cilja predaje sa OR 1S11M preko RN. Supstitucija predaje daljine, stoga, moze da bude i LD (Laserski Daljinomer) sto sam prikazao na ranijim slikama, realizovanog opita ugradnje TerVkamere.
Dopuna: 09 Avg 2017 17:27
Apok. Sistem KUB-M ima svoj sopstveni SA (sistem Automatizacije) K1M=UKUV+UPPC, na koji se kace 1 RMV i 3 Osmatracka radara. On se dodatno moze umreziti sa VOJIN, i to se radi, ali nije neophodno za njegovo efikasno dejstvo.
Dopuna: 09 Avg 2017 17:56
Lucije Kvint. Da se podsetimo Postoje sledeci rezimi rada baterije: Ocekivanje, Pojava cilja, Tacne koordinate, Cilj u zoni, Lansiranje, Let rakete, Zahvat cilja u vazduhu (opciono), Prinudno lansiranje (opciono) i Unistenje cilja. U igri su primene taktike i modifikacija ovih rezima, u sprezi covek-tehnika. Svaki rezim je prica za sebe i nije tako jednostavan, kao sto neki pokusavaju da interpretiraju i na taj nacin donekle podcenjuju ovaj sistem. O radu sistema mogu da se napisu romani.
Kada se raketa lansira, ona se blago zarotira, i dok ne odradi SM, ona nije tada vodjena, iako je ukljucen RN. Negde sa zahvatom cilja, podudara se i prelazak na MM, i ako RGS izgubi trenutno cilj (iz vise razloga), raketa moze da leti u proracunatu tacku-inerciono, jos oko 4 sek. Nakon toga, sam RN, a i RGS, naknadno pretrazuju prostor, i raketa moze ponovo da zahvati cilj (u vazduhu). Sama RGS ima svoje vidno polje (sirinu DZ), svoju osetljivost, vidljivost cilja, prevazilazenje sumnih i ostalih smetnji itd.
Zna se koliki moze da bude maksimalni ugao, izmedju RSP RGS i LOS-a sa ciljem, kako bi se ocuvao zahvat i vodjenje (ali moram da proverim, da li da objavim ovaj podatak?). Ja sam ovo i simulirao u radu OTEH 2016 i mogu se videti rezultati.
Postojeci TOV (fabricki) ima svoje performanse i on moze da obezbedi, ipak, tacne koordinate za propisanu visinu, daljinu, elevaciju, azimut i brzinu cilja Posto je to, na neki nacin i rucni rezim, dalja realizacija ovih tacnih koordinata, zavisi i od osposobljenosti operatera br.2 U RStON-u.
Ovaj sistem, odnosno RGS, radi u dva rezima: 1. Pracenja po Doplerovoj brzini zblizavanja (kada nije neophodna daljina do cilja) i 2. Rezim pracenja po ugaonim koordinatama, kada je dovoljna samo priblizna daljina do cilja, tada je vec AKR SLO grubo odredio ove koordinate, sto je dovoljno da sistem samonavodjenja rakete to uracuna u tacku preticanja, gde vec leti. Na taj nacin, ne stoji ova tvoja poslednja konstatacija.
|