Osvajanje svemira

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

dečki gdi smo zapeli sa usporedbom metana i kerozina ..Pukpvniće mislim da bi to tvoj program mogao odraditi.. te greške koje se javljaju kad pucaš svog Sojuza i kad gledaš dijagrame realnog sojuza zanemari . Ako program prvi greške pravi ih i na metanu i na kerozinu .

Možda zbog jednostavnosti da pucaš vertikalni hitac na ekvatoru.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 06 Okt 2019 14:13

raketaš ::
samo što Musk i ekipa to misle raditi od karbonskih vlakana i možda je tu neko ograničenje , koje ja ne vidim , nastranu to što u nekim prezentacijama ta dva rezervoara nisu odvojeni već im je jedna stjenka zajednička što se sa karbonom ne može napraviti , a da valja .

Ako zaista misle raditi sa 8 metara onda su totalni kreteni i bahati ameri ... umjesto da stave paus papir preko N1 i precrtaju savršenu formu rezervoara i savršen oblik stupnjeva

Izgleda da ce i prvi stepen biti od celika:
https://www.teslarati.com/spacex-ceo-elon-musk-deb.....er-design/

Dopuna: 06 Okt 2019 14:18

Drug pukovnik ::250k$ po motoru !!?? u Americi !!??
Pa to je ako je motor cca tona i pol 165 $/kg mase. Gaće su skuplje po kili od ovoga, sirovi Inconel se cijeni 50-70 $/kg a gdje je izrađeni motor.

SpaceX ima zanimljiv nacin da prikaze cene npr vrlo moguce da je to cena sa ponovnom upotrebom motora.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Šta mislite o motoru Sabre. Iako koristi klasicno kriogeno gorivo vodonik i kiseonik teoretski bi trebalo da ima manju potrosnju od postojecih motora jer nije u pitanju klasican raketni motor vec hibridni motor koji na visinama nizim od 26 km koristi kiseonik iz vazduha poput mlaznog motora a na vecim visinama tecni kisenik.



Neki podaci o motoru

Potisak u vakum 2940 kN

Potisak na nivou mora 1940 kN

Specifican impuls u vakumu 460 sekundi

Specifican impuls na nivou mora 3 600 sekundi

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako ćemo o šareno laaži, ovaj bi lako mogao u tu kategoriju. Problem svakog motora koji "diše" okolni zrak iz atmosfere jeste njegov sastav. Tu imaš tek nešto više od 20% kisika. Ti gore pomenuti momci ga alkoholom hlade (uspješno testirano kod snajke NASA) skoro do tekućeg stanja itd. Znači- masa, masa i opet masa. Inače sam fan ovog motora, ali za ssto ... Neće da može bojim se. A on jeste namjenjen za ssto. Zato ga svrstavam u gore pomenuti kategoriju (šarena lađa)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zapavo za hlađenje koriste tecni helijum. Kod raketa motori cine zanemarivi deo mase letelice dok najveci deo otpada na gorivo. (Kod prvog stepena Saturna V motori su su cinili svega 2% a gorivo vise od 90 % mase stepena) tako da se povecana masa motora i sistema za hlađenje vise nego kompezuje manjom masom potrebnog goriva.

Sto se potiska tice tacno je da mu je potisak manji nego kod raketnog motra iste mase ali mu je zato specifian impuls na nivou mora mnogo veci i uporediv sa onim koga postizu pojedini postojeci jonski motori koji u poređenju sa njim imaju smesno mali potisak zbog cega ne mogu da se koriste za lansiranje tereta direkno sa povrsine zemlje vec samo u svemiru.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo je hibridni motor. Radi kao mlazni i kao raketni. E sad. Koristiti zrak sa samo 20ak % kisika pa nekad preći na tekući kisik. 100postotni. E to ja zovem sf. Razlika u količini kisika u ubrizganoj masi je velika za ta dva režima. Kao što rekoh, veliki sam fan ovog motora samo nisam siguran da je izvodiv. Za hlađenje moram još jednom baciti pogled. Možda je to samo bilo pri pomenutom testu kod snajke. Ili sam ja nešto zbrkal.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Posto vec duze vreme pratim taj projekat mogu da kažem sa sigurnoscu od 100 % da za hlađenje koristi tecni helijum za razliku od ranijih motora tog tipa zbog njegovih prednosti u onosu na tecni vodnonik. (Hibridni motori na HOTOL-u od koga se odustalo pre vise od od 20 godina su za hlađenje umesto helijuma trebalo da koriste tecni vodonik). Dosada je rad motora testiran do brzine od oko 3 maha dok bi glavni testovi trebalo bi da se obave u narednih 12 meseci.

Air-Breathing Rocket Engine Gets Green Light for Major Tests
By Tereza Pultarova April 18, 2019 Tech

A new air-breathing rocket engine is ready for a major round of testing in the next 18 months after having passed a preliminary design review by the European Space Agency (ESA).

The Synergistic Air-Breathing Rocket Engine (SABRE), which is being developed by the U.K. company Reaction Engines, can switch between two modes. In aircraft-engine mode, it uses oxygen from the atmosphere, and in rocket-engine mode, it burns an oxidizer carried onboard together with the fuel liquid hydrogen.

The engine uses atmospheric air up to an altitude of 15.5 miles (25 kilometers) before switching to rocket mode. The launch vehicle, or space plane, would therefore need to carry less oxygen and so could be lighter and cheaper. SABRE is also designed to be reusable, which could offer further cost reductions.

"The positive conclusion of our preliminary design review marks a major milestone in SABRE development," Mark Ford, the head of ESA's Propulsion Engineering section, said in a statement. "It confirms [that] the test version of this revolutionary new class of engine is ready for implementation."

https://www.space.com/sabre-rocket-engine-cleared-major-tests.html

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::dečki gdi smo zapeli sa usporedbom metana i kerozina ..Pukpvniće mislim da bi to tvoj program mogao odraditi.. te greške koje se javljaju kad pucaš svog Sojuza i kad gledaš dijagrame realnog sojuza zanemari . Ako program prvi greške pravi ih i na metanu i na kerozinu .

Možda zbog jednostavnosti da pucaš vertikalni hitac na ekvatoru.

Program ima svoj nedostatak samo zato što ne može simulirati rad motora za vektoriranje već čista balistika. I dok se prvi stupanj Sojuza može ubocati sa postavkom startne brzine i pucanjem na istok, tu motori za vektoriranje čini se šamaraju samo u tih prvih 20-30 sekundi da se raketa ne izvali, jer dobijem urednu visinu i daljinu nakon 118 sekundi. A dalje ne ide nikako. Drugi stupanj mi nikako ne može dohvatiti onih 156 kilometara visine sa onakvim malim kutem naklona koji bude na kraju prvog stupnja. Dohvati 80 i krene dole, a stvarnost je da vektorski motori drugog stupnja konstantno pumpaju raketu da gotovo linearno ostvaruje prirast visine.

No za sada da pustimo program. Meni zapravo nije jasan smjer kojim bi trebalo uspoređivati ta dva motora odnosno pogona. Malo sam računao i to tako da sam debelo pojednostavnio već pojednostavljene studentske podloge, a takve pojednostavljene su lude. Te ruske škole su stvarno u usporedbi sa ovim našim današnjim debelo iznad.



Znači jedna imaginarna jednostepena raketa, promjera 5 metara i startne mase 1000 tona sa ciljem da joj konačna brzina aktivne faze bude 7900 m/s.
I takve rakete bi bile pogonjene Kuznjecovim kerozinskim motorima odnosno druga motorima na metan. Srednje impulse sam odredio aritmetičkom sredinom da ne kompliciram sa dva lista proračuna. Koeficijent ispunjenosti rakete, ja ću to tako nazvati, sa identičnim faktorom izbitka brzine bude 0,951 kontra 0,931 u korist motora sa manjim impulsom. I već time se može odrediti kolika bi bila suha masa takvih imaginarnih motora. Raketa sa većom gustoćom goriva i manjim impulsom ima manju suhu masu od rakete sa gorivom manje gustoće i većeg impulsa.
Zatim formule za proračun dužina spremnika goriva i oksidansa, i rezultat je da za rakete promjera 5 metara ova pogonjena metanom treba biti 10 metara duža. Gorivo manje gustoće traži veće spremnike, da li u duljinu kako račun kaže ili u promjer, dođe na isto. Masa konstrukcije će svakako biti veća od konstrukcije spremnika kerozina plus što će otpor rasti ili aksijalni ako se povećava promjer ili tangencijalni ako se povećava dužina.

Ovo se moglo i bez računa zaključiti. Zato mi zapravo i nije jasan smjer u kojem usporedba treba ići. Ok, veća konstrukcija vuče za sobom cijeli niz tehnoloških zajebancija, to je jasno, ali za ovaj imaginarni slučaj recimo da je sve rješivo. Od tehnologije pa do toga da sad te dvije rakete nakrcane gorivom i svojim motorima puknemo tako da jednostepena konstrukcija tiska 250 sekundi, nebitno koliko motora u snopu, 250 sekundi da svaka potroši svoje gorivo. Sa istim ulaznim postavkama onih startnih zajebancija bude tako da obe varijante imaju gotovo isti rezultat pređene trajektorije, nešto malo u korist metanskog (480 vs 460km). Ali tako da metanska sa većim impulsom balistički ide na gore, a kerozinska manje gore i više u dalje. Opet vektoriranje. Brzina nakon 250 sekundi, tu su negdje, kerozinska sa nešto većom.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Možda nas je @raketaš htio uputiti negdje kad je tražio onaj "stup goriva" od nas.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hidro stupac je zajeban i u statici, a gdje neće biti kod raketa. Pričekamo da se vrne iz vinograda