Osvajanje svemira

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

futurama kaže

Ako se uzme V=68m/sec dobijamo silu otpora od oko 1.2134 MN tj 123t
Za masu od 245t tj težinu od 2.4MN dobijamo brzinu propadanja od oko 96m/sec.
Naravno ovo je sve u situaciji kada su ova krilca potpuno ispravljena što neće biti baš slučaj kada se takav profil leta održava pa bude morao malo da "maše" njima Smile.

Ovo je super dobro " pogođeno " znači prazna kanta teška 120 tona pada na zemlju sa 68 /s , kao što se i vidi na video uracima , naravno da Musc nije decidno rekao da to pada prazna kanta , odnosno tanker.

U slučaju da se sa orbite vrača posada odnosno korisni teret kanta je teška 245 tona i pada sa 96m/ s.

E sad u trenutku kad mahne sa donjim krilima i smanji površinu dolazi do propadanja repa i površina se smanjuje na promjer 9 metara plus nešto površine krila. Možemo li sad vidjeti kolike su te konačne brzine propadanja za prazan tanker i za zvezdolet pun korisnog tereta .

Ja sam radio neke simulacije momenata inercije za tu kantu i ispada dosta troma , kanta jest prazna ali na vrhu ima 100 tona korisnog tereta , a na repu 6 Raptora plus dvadesetak tona goriva. Sigurno bi paljenje jednog raptor motora , onog ekscentrično postavljenog , koji je radio nekidan kod onog skoka od 150 m, pomoglo da se kanta brže izravna i okrene rep u smjeru leta.

Za to okretanje mu treba između 3 i 5 sekundi , a dotle još nabere brzinu propadanja od tridesetak m/s , možda je mojih 150 m/ s bilo previše pesimističko, ja sam računao da on ranije, na većoj visini okrene rep i tih 150 m/ s je terminalna brzina padanja kante sa par stotina metara visine.

Ako se cijeli manevar odvija na visini od 200 m od tla ima šanse da se kanta okrene i izravna , upali svih 6 raptora i u roku od 10 sekundi sleti na parking.

Ipak im ne bih bio u koži , nakon 1000 dana lutanja po svemiru padaju sa druge kosmičke na zemlju i u zadnjih 10 sekundi koče

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo neko moje viđenje kako kanta pada sa nebesa. Teško je naravno to provući jer bez momenta inercije se ne može dobiti prava slika, a vrteći nekoliko puta stalno mi se vraća da bi kanta morala u jednom trenutku ciljano izgubiti ustoičevost i ući u kovit. Jedino je tako mogu spustiti na zemlju, gledajući pri tome kut koji mi zatvara materijalna točka.

Znači kanta od 240 tona mi uđe u račun sa brzinom 2000m/s na visini 40km i pod kutem -20 stupnjeva. Računam joj tangencijalni koeficijent otpora 0,6 preko površine 65 kvadrata (0,6 pri 0,5M i pri alfa nula) i već tamo gore dignem joj nos za 15 stupnjeva napadnog kuta. Uvećam tangencijalni za inducirani i uvedem ga kao 1,2 i dodam normalni koeficijent od 0,7. Sve to još računam kao let kante nosom napred i sa referentnom površinom od 65.

Ako joj povećavam uzgon ništa ne dobijam jer samo ode gore još više pa ću kovit morati raditi previsoko. I tako u tom strmopizdu nakon nešto malo ispod 100 sekundi kanta se nađe na visini 10km, brzina joj bude 275m/s , a kut koji zatvara vektor brzine materijalne točke je -47. Zaokružit ću na 45. Nos je dignut za 15 tako da je osa kante pod -30. E sad uvodim još napadnog kuta, koliko je to ne znam, ali ajd da bude dodatnih 30 i osa dođe u horizontalu. Želim ovdje kovit.

Sad više ne promatram let kante kao let rakete već kao pad cigle i prelazim na referentnu površinu koja je tlocrt kante (može 530m2). Zaboravio sa reći da je kanta u onom planiranju prešla 90 kilometara horizontalne daljine.
Ovjde je sad najteže reći koliki je koeficijent otpora takvog objekta. Cilindar kojeg se čeono nastrujava u ovom području brzina je sa Cx 1, cilindar bočno nastrujavan ovog omjera L/D je oko 0,75. Ja ću uzeti 0,8 za cijelo tijelo i dobijem da na visinu od kilometra dođe nakon nešto ispod 70 sekundi, nabere još 2,5 kilometra horizontalne daljine dodatno na onih 90 i brzina padajuće kante bude 105 m/s. Dalje ne znam, kako će je naguziti prema zemlji, uvesti u vertikalu i prikočiti. U to se nebi bakćo.

Zaključak...treba iskoristiti putanju za normalno kočenje, svako drndanje preko mjere i izlaganje trbuha još tamo visoko će samo produžavati daljinu upada. A pitanje je i jel može pri tim brzinama i u rjetkoj atmosferi išta i napraviti. Izvrtio sam više varijanti, više desetina, osim da trbuhom pada sa velike visine što mislim da ne može nikako biti i ova mi se čini najbliža, ali uključuje i namjerno izazvan kovit na pristojnoj visini.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

mislim da osim onih prednjih i zadnjih krila kojima maše i upravlja sa kutem , valjanjem i slično , ima i male raketne motore za to sve, kad mu krila postanu neefikasna.

Te male motore vidimo na SN 5 kod onog leta od 150 m , to su crni rezervoari sa tetraoksidom vidi se njihovo paljenje i gašenje .

Sa takvim motorima on može osigurati stabilno uletavanje kante sa trbuhom naprijed. https://www.youtube.com/watch?v=94TUSNxX01c
po meni je ovo slijetanje praznog tankera, u 33s po mome on leti trbuhom na glavnu struju zraka i ima brzinu propadanja 80m/s i tu pali Raptore. U 35 sekundi je već osa raptora u osi putanje i Raptori rade punom snagom i koče

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To na animaciji lijepo izgleda, maše krilcima ko leptirić na povjetarcu. Pa to su ugromne sile i koja to hidraulika treba biti da konzolu krila usmjerava na struju zraka, a prije toga se sav taj inox prežario kočenjem kroz atmosferu.
To je meni sve neki SF i daleko od realnosti.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

https://www.reddit.com/r/SpaceXLounge/comments/ii8.....;context=3

Nakon vrlo plodne rasprave, mislim da možemo stvar zaključiti i ovu video igricu uzeti kao realni scenario za slijetanja praznog tankera ,težine 120+20 tona .

Stvar je malo teža za slijetanje 100 tona težeg broda ( 240 tona ) , ali za to moramo ili sami računati ili ako bude sreće naći neki ovakav uradak.

Ja tu vidim još hrpu problema koji predstoje za let ljudske posade. Prije svega u slučaju havarije bustera i odvajanja zvezdoleta težine 1450 tona on nije u stanju tako težak da leti i da se spusti . Mora gorivo ili potrošiti ili odbaciti da bi sletio.

Tako olakšan težak 120 +100+25 tona bi morao sletiti .

Pukovniče na bazi dimenzija zvezdoleta i njegovih krila možemo izračunati potrebne momente za mrdanje krila , ali kod kojih brzina ???

Slažem se potpuno s tobom da su svi ti dijelovi pregrijani i da Muscova priča o prednosti materijala 304L na niskim temperaturama stoji , ali šta je sa visokim temperaturma.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Na problematiku aerodinamičke kontrole leta sam prvenstveno mislio u fazi upada i onog propadanja na trbuhu koji je po meni u nastavku, a prije naguzivanja. To obrtanje na guznu stranu bez sumnje je izvedivo isključivo vektoriranjem.

Dodatak od jučer kroz slike kako sam zamislio taj dio uleta kante, to su vrlo grde situacije, a pri tome to još nije sa skroz izloženim trbuhom, odnosno jedne krivulje su bez uzgona, druge sa uzgonom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: stug, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Divanili smo već podosta o tim čelicima pa neću dalje, ali i dalje stojim iza toga, a tim čelicima se bavim, da je to sve muljanje polupismenih kauboja. Pa evo i onaj iz videa što je stug nekidan objavio (čovjek nije trepnio, kao da je napamet naučio tekst ili čita sa blesimetra) kaže da je 304 za kuhinje i lonce jedino što mi se čini da ga je magija slova L previše preuzela kao i ostale.

Neću puno, neću zapravo ništa, ali samo da pokažem par slika, tablica.
Raketa Angara (S-200 ne svemirska) i temperature prednjeg konusa, krila i rula za upravljanje



A ovo je ''sva'' nauka o austenitnim i superaustenitnim čelicima









Inače 304L je po DIN-u 1.4306 i/ili 1.4307 kakav te već grah dopadne. I kad se pogledaju vrijednosti jasno je zašto se nakostrešim kad slušam hvalospjeve. Mogu se davati teorije hlađenja ispuštanjem goriva kroz pore konstrukcije i šta ja znam, ali taj čelik je govno i to se ne koristi za svemirsku letjelicu koja bi trebala biti višekratne upotrebe.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

mene je zanimalo kako Musc misli transportirati i uskladištiti te silne količine Metana i Kisika , naime kad pogledamo dinamiku lansiranja dosadašnjih raketa sa Floride ili Bajkonura onda se tu nabere mjesec dana između dva šusa, pa se to gorivo kako tako može dopremiti , a olako obećana brzina kojom Musc misli lansirati te zvezdolete odnosno tankere me dovodi do ludila.

Još vrtim mehaniku leta i pokušavam shvatiti kako da lansiram tanker u orbitu oko zemlje kad mi je zvezdolet iznad Australije , čak da koristim čiste ekvatorijalne putanje , što baš nije racionalno.

Obrni okreni ali ispod mjesec dana rada nema punjenja zvezdoleta sa gorivom , sad me je još dotukao Futurama sa linkom, a ovaj lik sa 17-18 potrebnih letova tankera je gori od mene , taj zaista vidi bele miševe ,


pa da puni onu mrcinu tri dana opet mu treba nebrojeno mnogo ovakvih cisterni i kamiona




Slučajno se otvorila turska firma https://www.yumpu.com/en/document/view/62353884/cryoteknik-catalogue inox kanta 304L u željeznoj kanti , između njih perlit i vakuum.

Jedna cisterna 30m3 ili cca 15 tona metana , znači cca 100 takvih za jedan let + još 200 za kisik.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Samo da napomenem drugu Raketasu, bio sam bar 10 puta u MA i video svojim ocima to cudoviste od prese. Inace Im dovozim kalupe za prese sa reparacije iz WI.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Markogrozni ::Samo da napomenem drugu Raketasu, bio sam bar 10 puta u MA i video svojim ocima to cudoviste od prese. Inace Im dovozim kalupe za prese sa reparacije iz WI.

Možeš li nam nešto napisti iz prve ruke o presi