Taktički balistički projektil 9K72 Elbrus (Scud- A/B/C/D)

• 3Ovo se svidja korisnicima: babaroga, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

babaroga ::
U stvari ne moze jos da se puca. Mora da se rijesi daljinar, a to nije moja struka pa cu ja kokice i da citam, a raketasi nek gase motor kad treba.

Ufff....nikako da "lansiramo"!
Dobro, ovo sve što smo ispisali bi moglo sada biti rekao bih dovoljno jasno....mislim da smo nekako najpribližniije moguće objasnili kako se utvrđuje pravac gađanja (azimut)......
Sada imamo "zadatak" da pokušamo da definišemo postupak i vreme gašenja motora da bi raketa pogodila na željenu i određenu daljinu do cilja.....

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da li ova raketa leti balistickom putanjom? Milim, nakon skretanja iz vertikale ka cilju? Ako leti po balistici, onda je daljina u funkciji brzine, a brzina se da pratiti, pretpostavljam.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

babaroga ::Da li ova raketa leti balistickom putanjom? Milim, nakon skretanja iz vertikale ka cilju? Ako leti po balistici, onda je daljina u funkciji brzine, a brzina se da pratiti, pretpostavljam.

Рецимо да је после скретања ка циљу даље води (мање-више) Њутн...

• 5Ovo se svidja korisnicima: babaroga, Kubovac, voja64, Gargantua, danijell
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ajmo dalje , nakon 3 sekunde vertikalnig leta girohorizont se pobrine da raketa postupno obara nos sve do kuta od 45 stupnjeva , a onda pići pod tim kutem dok postigne potrebnu brzinu, i autopilot ugasi motor. To obaranje nosa pod 45 stupnjeva odradi programator , metalna fino obrušena krivulja koja preko potenciometra i onog koračnog motora sa magnetom i štropotalicom pomjera krivulju sa 12,5 koraka u sekundi.

Raketa se pri tome malo valja lijevo desno ali joj žiroskop vertikala ne da da to valjanje postane ozbiljnije , osim toga nju žiro vertikal drži i na pravcu lansiranja , tu ima malo zbrke ono što je bilo gore prije tri sekunde je sad pod 45 stupnjeva pa se pojmovi lijevo desno i gore dolje isprepliču sa naprijed nazad, ali ostavimo taj detalj za treću rundu.

Brzinu mjeri integrator uzdužnih ubrzanja , u biti jedan elektromehanički sklop koji od ubrzanja rakete oduzima ubrzanje zemlje i množi sa vremenom , taj integrator je vrlo važan sklop jer motor nema baš stalni potisak , a i gorivo se troši tako da po Njutnu imamo promjenjivi potisak i promjenjivu masu koju ubrzava taj potisak, osim toga imamo tu i promjenu gustoće zraka sa visinom i promjenu otpora linearno s tom gustoćom i porast sa kvadratom brzine. Opči pičvajz kojeg su švabe lijepo riješili na V-2 raketi .

Več sam dao neke linkove na Mulerov integrator odnosno PIGA integrator , a sad dajem zgodan video uradak koji će nam zorno pokazati šta je na stvari.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

obratimo pažnju na 0,27 profesor je kotać od bicikla objesio na štrik i naravno sve je palo , a zatim ga je zavrtio i pretvorio u žiroskop . Na 1,14 ga je objesio na štrik i kotać prkosi gravitaciji zemlje osovina mu stoji horizontalno i žiro se oko vertikalnog štrika okreće nekom brzinom. Možemo iz snimka izmjeriti koja je to brzina vrtnje . Zatim na 2,40 na osovinu objesi uteg i žiro se počinje brže vrtiti oko štrika , i to možemo izmjeriti iz filma.

sa tim utegom je profesor simulirao povečanje sile na kraj osovine žiroskopa , odnosno povečanje akceleracije na neki uteg na kraju osovine žiroskopa

Upravo tako radi integrator brzine


za početak ova jednostavnija slika



Za početak zamislimo da nema zemljine gravitacije i da raketa miruje u vertikalnom položaju , žiroskop se vrti u smjeru kazaljke na satu, njegova osa je horizontalna , ram žiroskopa miruje jer je produkt akceleracije i vremana jednak nuli, nema ubrzanja i nema promjene brzine, iako vrijeme ide.

Ako sad upalimo jedan mali impulsni raketni motor koji radi o,080 sekunde , njegov potisak daje uzdužno ubrzanje , uslijed toga ubrzanja osa žiroskopa se malo spusti,ispod horizontale , koju desetinku stupnja , uslijed tog spuštanja ispod horizontale dolazi do uspostavljanja kontakta koji pokrene elektromotor koji malo zakrene ram u smjeru kazaljke na satu, uslijed tog zakreta osa žiroskopa se digne u horizontalu i isključi kontakt , a ram žiroskopa se malo zakrenuo u smjeru kontra kazaljke na satu i ostao u tom novom položaju. Taj novi položaj je umnožak ubrzanja i vremena koliko je ono trajalo.

Vrlo je važno da shvatimo ovaj redosljed zbivanja , za jedan jedinični impuls ubrzanja , imamao jedinični pomak , zakret rama.

Vidimo da če se nakon niza takvih impulsa ram žiroskopa dovoljno zakrenuti da uspostavi kontakt za gašenje motora.

I to je to prije starta rakete treba sa motorom zakrenuti ram dovoljno impulsa u smjeru kazaljke na satu i dovesti ga u poziciju da počne korak po korak odrađivati impulse ubrzanja i vremena ,odnosno mjeriti brzinu rakete.

Kod rakete Scud su ruje napravili takav mehanizam , takav raspored zupčanika i tih koračnih motora da su imali vremensku konstantu integriranja 80 ms , i u tom ritmu je radio integrator , to je onih 12,5 Hz koje smo već spominjali.

Jedan okret glavnog diska sa kontaktima je imao ukupno 12285 impulsa , a jedan i puls je nosio prirast brzine 0,128 m/s , tako da je maksimalno brzina koju je mogao izmjeriti bila 1572,48 m/s.

U toku pripreme za lansiranje koračnim elektromotorom sa frekvencijom od 50 HZ bi se disk okrenuo dovoljni broj impulsa unatrag , za što je trebalo 24,75 sekundi.

Na filmu i na fotki vidimo taj brojač impulsa koji unatrag odbroji i okrene disk integratora

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

* Princip rada projektila nakon poletanja i tokom leta i dostizanja određene daljine gađanja; zaustavljanje rada motora

Nakon poletanja rakete i tokom leta u aktivnom delu putanje, turbo pumpe pumpaju komponente goriva u komoru za sagorevanje i generatoru gasa.
Vazduh iz vazdušnih cilindara (14) kroz reduktor (10) ulazi u rezervoare goriva (41 i 55), stvarajući potreban pritisak na ulazu u turbo pumpe za njihov rad bez kavitacije.
Regulator (60) obezbeđuje u datom opsegu pritisak u komori za sagorevanje, koji deluje na hidraulički otpor dovoda gasnog generatora sa oksidatorom, čime se menja brzina turbo pumpe.
Stabilizator pritiska (5) unutar navedenih granica održava pritisak goriva jednak pritisku oksidatora na ulazu u komoru za izgaranje.
U 27. sekundi, od trenutka lansiranja rakete, privremeni mehanizam Sistema upravljanja napaja patronu (36) ventila za zatvaranje (55) koji, aktivirajući se, zaustavlja punjenje rezervoara za gorivo.
Ubuduće, potreban pritisak na ulazu u turbo pumpe za gorivo obezbeđuje ekspanzija vazdušnog jastuka rezervoara i hidrostatički pritisak.
Kada se dostigne brzina vazduha koja je potrebna za dostizanje određene daljine gađanja, integrator uzdužnih ubrzanja SU izdaje naredbu za zaustavljanje motora.
Motor se zaustavlja istovremenim nanošenjem električnog impulsa na patrone (4, 8, 28, 59, 63).
U ovom slučaju, ventil zatvaranja (31) zatvara glavnu liniju pritiska rezervoara za oksidaciju sa vazduhom, a ventili zatvaranja (58 i 7) blokiraju vodove za oksidaciju i gorivo, zaustavljajući pristup komponentama goriva u komori za sagorevanje i generatoru gasa. Kroz ispusni ventil (4,) gorivo se ispušta iz omotača komore za sagorevanje, kroz ventil za odzračivanje (64), komora za sagorevanje se pročišćava komprimovanim vazduhom.

Shema:

• 4Ovo se svidja korisnicima: babaroga, raketaš, Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Dok raketaš ne nastavi sa integratorom aksijalnog ubrzanja i automatom određivanja daljine, a ima se tu još štošta za reći i pojasniti, meni koji sam pročitao spravočnik o autopilotu je donekle u grubo jasno, ali opet u teškoj magli i sa zapetljanim koordinatnim sistemom, još malo o usmjeravanju rakete po azimutu.





Naš dosadašnji opis je bio pratljiv, u grubo smo povezali, ali ovaj ringišpil to opet komplicira i postavlja pod znak pitanja.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Kos93, Gargantua, djordje92sm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Od mene samo još jedna lepa slika sa Vk.com od malo pre..
9П117М1-Elbrus

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::
Naš dosadašnji opis je bio pratljiv, u grubo smo povezali, ali ovaj ringišpil to opet komplicira i postavlja pod znak pitanja.

Bravo za ovo, ovo ce sad @kubovcu da rijesi zavrzlamu u glavi oko nisanjenja.

Ovo je sema koja objasnjava kako se uglomjerom sa rakete nisani na specteodolit.

Ne znam ruski, tako pomagaj. Prevedi ako mozes:
- 1 - napravlenie perpendikuljara ...
- EB - elektroveha
- sta je ploskost? Pretpostavljam krilce rakete?
Izvini za latinicu

No da pokusam da prevedem indeks najprije. Sta ne uspijem, neka neko sa znanjem ruskog izmjeni. U zagradi moj slooobodniji prevod i pojasnjenja). Kad prevedemo objasnjavam ringispil

ST = specteodolit
EV=elektroveha (pomagajte)
I', II', III',IV'= pocetni polozaj ravni krilaca stabilizatora rakete
I, II, III,IV = polozaj ravni krilaca stabilizatora rakete nakon navodjenja u ravan gadjanja
NS = pravac gadjanja
ON = pravac orjentira
1 = (cekam pukovnika da prevede)
2 = linija vizure uglomjera kad je raketa navedena na cilj
3 = linija vizure specteodolita na vizurnu marku (one rombove) uglomjera pri konroli navodjenja (kontroli nisanjenja)
4 = linija vizure uglomjera na vizurnuu marku specteodolita (trougao iznad durbina teodolita)
5 = linija vizure specteodolita na vizurnu marku (one rombove) uglomjera
ANS - azimut pravca gadjanja (azimut cilja)
AON = azimut pravca orjentira
psi - ugao izmedju pravca orjentira i pravca cilja
fi - ugao izmedju ovog gore 1 (drug pukovnik pliz ubaci prevod) i pravcem orjentira
Tau = (drug pukovnik, prevedi molim te)
Beta = (takodje drug pukovnik)
Alfa'= (takodjer molim pomoc prijatelja)
Beta'= ugao izmedju pravca orjentira i linije vizure specteodolita na uglomjer pri kontroli navodjenja
Eta = (pomoc prijatelja)

Blagodarim za pomoc

• 2Ovo se svidja korisnicima: babaroga, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

E j.bi ga sad, uvođenjem ove nove ravnine perependikulara i nakaradnim crtanjem te ravnine sve su zakomplicirali , nabijem ih.

Sam pojam perependikularnosti bi trebao značiti da na tom specijalnom teodolitu osim uzdužne ose , ose kroz koju gledamo i dovodimo končanicu na metu , imamo materijalizirano i jednu ravninu okomitu na tu uzdužnu osu.

To se radi tako da se u sklop normalnih leča koje ima jedan durbin ili snajper ugradi i jedno savršeno polirano ravno staklo koje je kako bi rekli optičari plan paralelno i perependikularno na glavnu osu snajpera durbina. Kako je to staklo plan paralelno ono ne utiće , ne mijenja u optičkom smislu durbin, ako je to staklo napravljeno kao polupropusno zrcalo onda kroz njega normalno gledamo i nišanimo sa specijalnog teodolita na durbin žiro teodolita i na uglomer rakete .

Ali ima tu jedna kvaka, kad uglomer sa rakete gleda u pravcu spec teodolita , kad se njihove ose poklope onda nišanđija na uglomeru vidi končanicu specijalnog teodolita , ali vidi i svoju končanicu i sliku te končanice koja se odbila od tog poluprouirnog zrcala, ako vidi te tri končanice znaći da nije dobro usmjerena raketa , to su one zrake 2,3 i 4 , tek kad je raketa dobro usmjerena onda se upadna slika i odbijena slika , zraka , pokrivaju i tada on vidi samo jednu končanicu , jer se sve tri sljevaju u jednu.

Vjerojatno je tako napravljeno i sa durbinom žiro kompasa , ova problematika nije jasna ni vrhunskim geometrima , oni se sa tim problemima ne susreču nikada .

Ova problematika je jako dobro obrađena za potrebe montaže aviona ili brodova , svih velikih objekata gdi se traži postavljanje u točnu poziciju i paralelno ili okomito jedni na druge.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

raketaš ::E j.bi ga sad, uvođenjem ove nove ravnine perependikulara i nakaradnim crtanjem te ravnine sve su zakomplicirali , nabijem ih.

Sam pojam perependikularnosti bi trebao značiti da na tom specijalnom teodolitu osim uzdužne ose , ose kroz koju gledamo i dovodimo končanicu na metu , imamo materijalizirano i jednu ravninu okomitu na tu uzdužnu osu.
.......
Ali ima tu jedna kvaka, kad uglomer sa rakete gleda u pravcu spec teodolita , kad se njihove ose poklope onda nišanđija na uglomeru vidi končanicu specijalnog teodolita , ali vidi i svoju končanicu i sliku te končanice koja se odbila od tog poluprouirnog zrcala, ako vidi te tri končanice znaći da nije dobro usmjerena raketa , to su one zrake 2,3 i 4 , tek kad je raketa dobro usmjerena onda se upadna slika i odbijena slika , zraka , pokrivaju i tada on vidi samo jednu končanicu , jer se sve tri sljevaju u jednu.

Vjerojatno je tako napravljeno i sa durbinom žiro kompasa , ova problematika nije jasna ni vrhunskim geometrima , oni se sa tim problemima ne susreču nikada .


Mislim da ne vide koncanice, inace je to kolimacija, a durbin teodolita ili uglomjera ne moze biti kolimator. Zato i imamo one nisanske rombove i trouglove na instrumentima, i u njima vjerovatno koncanice kolimacije.

Pogledaj slike ziroteodolita i specteodolita, jasno se vide bijeli trouglovi (vjerovatno mutno staklo) iznad ili ispod durbina, sa vrhom koji upire u osu durbina teodolita. Ja mislim da se na taj vrh trougla nisani.







Kod teodolita nemamo sliku, ali se vidi na semi pod "63 - marka"