Kraljevina Jugoslavija vs SFRJ

30

Kraljevina Jugoslavija vs SFRJ

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

objekat 505 ::mean_machine :: Sto se tice Majbaha, Nemci su nesto gadno pobrkali. Stari Majbah je bio klasa Rolsa. Ovaj danasnji je dosta iza Rolsa sto se tice klase.

Stari Majbah je bio klasa Rolsa, danasnji je je malo visa klasa od Rolsa i to sa aspekta luksuza, tehnologija i inovacija, sto se tice linije ukusi su razliciti.


A da ti saznas koliko kosta prosecan Majbah a koliko prosecan Rols? Na to sam mislio kada sam pominjao klasu.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 19 Jan 2012
  • Poruke: 1994

Momci,poljoprivreda je u drugoj polovini sedamdesetih i početkom osamdesetih bila jedna od retkih zdravih privrednih grana u SFRJ.Čim se odustalo od kolektivizacije i pristupilo forsiranju tzv."udruženih poljoprivrednih proizvođača" i zadruga na dobrovoljnoj osnovi rezultati nisu izostali.Naravno,bilo je dosta zloupotrebe i pljačke(nenamenskog trošenja) sredstava zelenog plana ali toga ima svugde,to je kod nas izgleda neizbežno.
-Poljoprivreda i namenska industrija su retki dobri primeri zdravih privrednih grana SFRJ.
-Jedini problem,kada je ova tema u pitanju,je što su ti uspesi došli prekasno da bi na osnovu njih utvrđivali "prednost" SFRJ u odnosu na KJ.Ipak je to bilo čak trideset i više godina nakon rata a KJ nije imala toliko vremena.



offline
  • Mirko S. Kojotovski
  • po zanimanju genije
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 342
  • Gde živiš: Banja Luka, DDR(Dodik Demokratische Republik)

Citat:Ја сам волове виђао по селима до последњег рата. Што се механизације тиче, па времена су се брзо мијењала, писало се о телевизорима у боји и о мобилним телефонима. Колико су ти трактори заостајали од оних западних из истог периода? Шта је са прикључцима. Када су сељаци почели масовно да купују пресе за сијено и сличне прикључке?
Ejs brate, pa naravno da se koriste i danas kad ima vukojebina u kojima traktor ne može da ore zbog "brda zvanog Nizbrdica" to nema veze sa naprekom i državom, i dan danas konji vuku trupce iz šume i nezamijenjivi su na mjestima gdje bi se traktor zaglavio u blatu i šiblju.
E što se zapadnih traktora tiče nisi u pravu! Dole u selu sam viđeo pored IMT i Torpedo, Lamborghini pa čak i Porsche traktore i kosačice svi stari po 30 i kusur godina, a do polovine 70tih većina tih presa je bila veličine kombajna i preskupa i za zapadna gazdinstva.

offline
  • Pridružio: 19 Jan 2012
  • Poruke: 1994

Ti Lamborghini Porsche traktori su sigurno uvezeni u poslednje vreme.Sedamdesetih i osamdesetih sigurno nisu.

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Koliki je bio prosecan posed u Srbiji pre IISR? Predpostavljam preko zemljisnog maximuma jer kazete da su komunisti oduzimanjem zemlje od seljaka unistili nase selo, sto znaci da su posedi u Srbiji bili veliki pa su ih davali bezzemljasima iz ostalih delova Jugoslavije.

Zeleo bih da mi neko odgovori sa ciframa a ne sa pricom kako je bilo u njegovom selu jer se to vec x puta pokazalo kao vrlo nepouzdano.

offline
  • Mirko S. Kojotovski
  • po zanimanju genije
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 342
  • Gde živiš: Banja Luka, DDR(Dodik Demokratische Republik)

Napisano: 11 Jun 2012 19:30

victoria ::Ti Lamborghini Porsche traktori su sigurno uvezeni u poslednje vreme.Sedamdesetih i osamdesetih sigurno nisu.
Jesu prijatelju, čak je prije koju godinu u Glasu Srpske bio članak o čovjeku koji vozi Porsche iz mislim 60tih pa mu je jedni problem naći prednje gume jer su neke zasebne dimenzije Very Happy A moj ujak ima kosačicu (sličnu onoj na kojoj se Milan voza u Žikinoj dinastiji) Lamborghini starija je od mene Smile
Nemo' da idem maksuz u Kozarsku Dubicu da ti slikam Confused

Dopuna: 11 Jun 2012 19:43

Ima logike, starijima se dizala kosa na glavi od same riječi zadruga, jerbo su se gadno opekli sa zadrugama SSSR modela poslije rata (srećom odustalo se od te nebuloze) tako da im bilo kakvo udruživanje i zadrugarstvo nije smjelo da se pomene.

offline
  • lav 
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Sep 2011
  • Poruke: 1061

vuk sa vrbasa ::
Ima logike, starijima se dizala kosa na glavi od same riječi zadruga, jerbo su se gadno opekli sa zadrugama SSSR modela poslije rata (srećom odustalo se od te nebuloze) tako da im bilo kakvo udruživanje i zadrugarstvo nije smjelo da se pomene.
Зелени план је био покушај унапређења пољопривреде, али многи су због СРЗ имали велики страх од државе па су избјегавали са се пријаве за средства. Неки су изградили лијепе штале од новца из зеленог плана. Модернизација пољопривредне механизације је захтијевала и укидање земљишног лимита. Власт до пред сами рат није била спремна да изједначи све облике власништва, а онда је већ било касно. Кинези су то урадили на вријеме и догурали су далеко. Да је средином 60... изједначен статус свих облика власништва, вјероватно би СФРЈ имала стабилну економију. Али то би значило одрицање од тековина револуције. Директори државних предузећа би се морали постављати и смјењивати у зависности од постигнутих резултата, а не по партијској линији.

offline
  • Pridružio: 03 Apr 2008
  • Poruke: 5790

lav ::
Директори државних предузећа би се морали постављати и смјењивати у зависности од постигнутих резултата, а не по партијској линији.


Eh moj prijatelju, direktori drzavnih preduzeca su se tada mnogo vise menjani i kaznjavani na osnovu trzisnih rezultata nego sto je to slucaj danas (a verujem i u KJ), ma kolko to cudno i neobicno zvucalo.

offline
  • Pridružio: 14 Jun 2011
  • Poruke: 373

zemljoradnja je gotovo nemoguca bez zadruge? Kako prije tako i danas. Posto imam maniju da skupljam znanja iz razlicitih bransi, tako sam se i i prije jedno 8 godina prijavio na kurs za uzgajanje ljekovitog bilja. Bilo mi cudno da je to u februaru, ali nema veze otisao. kad to nije bio uopste kurs za uzgajanje, vec za uzgajivace. Skupilo se stotinjak uzgajivaca iz citavog njemackog govornog podrucja, skupila se industrija koja otkupljuje, skupila se industrija koja prati proizvodnju i nauka koja je uvijek u pozadini. Posto ja nisam iz branse a uredno platio, onda me stave u ove naucnike i moradoh na brzinu napraviti referat o energiji. Posto se za sedam dana i sprijateljis sa tim ljudima, onda mi nekako bilo interesantno da pravim profile tih "seljaka". U svakom slucaju iako seljaci, mada mali dio porijeklo vodi sa sela, jako tesko ali i dobro zive. Interesantno da ovi iz nauke, su svi bili nekako seljackog porijekla, a dva predstavnika farma industrije, to su bile vrhunske racundzije. Bilo je i visokih tonova i svasta. U svakom slucaju svidjelio mi se da su svi bili jako otvoreni i da su probleme pojedinaca shvatali kao i svoje probleme. Zadivila me i inovativnost pojedinaca, ali i kako su to pratili ovi iz industrije prikljucaka za masine. Interesantan podatak koji sam tamo cuo, je da recimo pola otkupne cijene bosiljka otpada na gorivo koje je utroseno za njegovu proizvodnju. .....
Ovo posljednje je veoma znacajna i opasna stavka i svaka ekonomija mora dobro da je uzme u obzir. Nije to samo ekonomija koliko cu zaraditi, vec i citava bankarska pratnja procesa. Posto se radi o ljekovitom i zacinskom bilju, uglavnom citava proizvidnja ide u destilaciju i nema to danas je kisa ili danas je pretoplo, seljak dobije njegov termin kad da doveze svoj produkt. Ako kasni ili ne doveze placa ogromne penale, jer destilerija, koja taj dan treba da njegovu robu destilise, mora da isto tako radi i zaradjuje. Nisam to vjerovao, ali stvarno je tako, i uzgajivaci koji to rade na otvorenom, da bi se spasili siju kulturu na tri cetiri mjesta udaljena po desetak kilometara, tako da vjerovatnoca da bas taj dan padne kisa na sva tri mjesta je mnogo manja, a oni spaseni penala!!!!! Isto tako na zapadu postoji obicaj da se odredjeni zacini intenzivno za uskrs koriste. (uskrsnje supe) i kad bozija volja odredi da uskrs rano pada, te jadnike niko ne pita koliko oni moraju grijanja u staklenicima da organizuju, da bi maloprodaja dobila na vrijeme te zacine. ...
Zemljoradnja je posebna prica i tu mora da postoji odredjen vid planske proizvodnje, jer konkurencija komsije sa komsijom vodi samo da su obojica ubrzo pojedeni.
Znaci problemi SFRJ sa zemljoradnjom nisu se mnogo razlikovali od problema SFRJ sa industrijom, osnovni problem je bio odnos prema radu, koji se od turaka do danas nije promijenio. Kad sam u Hrvatskoj obozavam da vidim ostvarene snove svakog gradjanina. Nezaposleni kupuju po prodavnicama, a za kasom sjede djeveojke i zaradjuju svoj kruh, a iza njih stoje naoruzani muskarci koji kao cuvaju te djevojke da im neko pazar ne otme. Napokon drustvo socijalizovano, zene rade, a muskarci naoruzani stoje i pricaju po citav dan. Kad se zavrsi smjena onda idu pa klupuju za novce koje su zaradili. Savrsen sistem, ali ne znam dokad ce to tako ici. Isto tako na autocesti, u onim strazarama sa rampom sjede, naoko zdravi, naoko sposobni mladi ljudi, puni energije. Pa majku mu, pa zar on nije ni za sto drugo sposoban nego da 8 sati cami u onoj samici i da dobije neku crkavicu. Jos kad mi rekose da treba bar 5000 eurica koverta da se zaposlis na takvom mjestu e onda mi je bilo dosta svega.
Nije problem ni KJ ni uSFRJ, problem lezi u Balkanu i dok god se to ne rijesi neca nam pomoci ni bog, ni socijalizam ni kapitalizam.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7050

Napisano: 11 Jun 2012 23:52

Zanimljivo je da je i jedna kapitalistička Frankova Španija imala slični ekonomski bum tokom pedesetih i šezdesetih godina poput SFRJ. Čak je i njima licencno proizvođena Fića bila simbol napretka.
No već početkom osamdesetih morali su da ugase željezarsku industriju, podosta brodogradnje, mašinske i tekstilne industrije. I u Švedskoj su osamdesetih gasili firme poput brodogradilišta u Landskroni, a imali su i kreditnu krizu.
Jedna od većih krivica komunističkih rukovodstava u SFRJ je što nisu dozvolili da kompanije poput Filipsa, Libhera, Dajca, nisu mogle da dobiju makar dio upravljačkih prava u mnogim preduzećima u SFRJ. Da ne pominjem da je Španija čitave djelove svoje obale i teritorije dala Njemcima poput koncesije, i ta betonerska kampanja značajno im je pomogla ekonomiju, barem u jednom vremenskom periodu.
Inače iako se od kraja osamdesetih pa do dana današnjeg priča o Evropi i Evropskoj Uniji, podosta Jugoslovena u privredi nisu htjeli da prihvate mogućnost da rade pod upravom Filipsa, Libhera, Dajca i sličnih kompanija. Tom autističnom politikom komunisti su produžili agoniju niske produktivnosti, inflacije, stagnacije, te rasta dugova i bankrota države. I naravno otvorili su izvanredan manevarski prostor svima onima koji su kasnih osamdesetih obećavali čiste račune, "druge švice",blagostanje od turizma, život od doznaka, brze pruge, švedski socijalizam te obračun sa crvenom buržoazijom. S tim da je SFRJ već bila isparcelisana, a gotovo sva imovina (i ljubavnice) uknjiženi na državu. Scenario Pantelije Topalovića.

Dopuna: 12 Jun 2012 0:00

http://www.youtube.com/watch?v=m5faYTmvArQ
I posle Tita - Tito.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1290 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 7 sakrivenih i 1245 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Ageofloneliness, babaroga, bagor10, bigfoot, Dimitrise93, Dorcolac, draganl, Georgius, ikan, ILGromovnik, kikisp, kuntalo, Leonov, lord sir giga, LUDI, M1los, Marko Marković, Mcdado, mercedesamg, Mi lao shu, milimoj, Milos ZA, milos.cbr, Mixelotti, nikola990, pein, repac, S2M, sasa87, Skywhaler, suton, t84dar, Toper, Vlada78, YugoSlav, zlaya011, Zoca