S-125M1T "NEVA"

• 1Ovo se svidja korisniku: victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Dobra maketa, vrlo uredno napravljena.

Krajem 50-ih kada je dan nalog za razvoj sistema iz kojeg je kasnije nastao S-125, pored rakete projektne oznake V-600 koja je i usvojena i modifikacijama došla do 5V27, i tušinski zavod br.82 pod rukovodstvom inžinjera Olla je radila na svojoj raketi koja je bila konkurentsko rješenje i u ispitivanjima nije zadovoljila odnosno nije dobila prednost.
Raketa je imala projektnu oznaku V-625, dvostepena raketa, oba motora na kruto gorivo, imala je šemu drugog stupnja, u direktnom prevodu, rotirajuće krilo-šema kao kod Kub rakete, za razliku od patke kod V-600.




Osnovni geometrijski podatci, težine, vrijeme rada i potisci motora.



Dijagrami brzine i daljine leta u ovisnosti o vremenu leta.





Oba motora su kao i kod V-600 bila na kruto gorivo (balastit) i sigurno bi u kasnijim fazama kod marševskog prešli na kompozit kao što je bilo kod V-601.
Ne navode, ali sigurno je mlaznica startnog motora bila sa korigirajućim kritičnim promjerom, a za mlaznicu marševskog navode da je imala izmjenjive umetke, ljetne i zimske.
U moćnom startnom motoru je bilo 4 cilindrične jednokanalne šaške goriva mase čak 300kg, gotovo masa cijelog drugug stupnja.



Marševski motor je bio znatno skromniji, 90 kg goriva, jedna cilindrična jednokanalna šaška i jedan puni cilindar.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Gorivo marševskog motora rakete 5V27

Prvo kompozitno raketno gorivo (marka 301K) iz SSSR-a za marševske motore. Smjesa poliuretanskog kaučuka i amonijak perklorata uz dodatak ''katapina'' (nekakav ugljikovodični klorid) za postizanje čvršće veze smjese na minus temperaturama.
Gustoća goriva 1,78-1,8 g/cm3 , impuls 241 kg*s/kg.

Povećanje gustoće (zadržan je volumen komore motora od prve verzije sa balastitom) i veći impuls naravno povećava potisak motora sa ovim gorivom, ali glavni razlog uvođenja je bio temperaturni dijapazon od +50 do -40 deg C.
Gorivo je sa niskim eksponentom u formuli zakona gorenja.

Ovo je dijagram za temperaturu +20degC, na radnom tlaku od oko 60 bara brzina gorenja je 7,8 mm/s.



Omjer brzina gorenja na +50 / brzina gorenja na -40 se kreće oko 1,15 - 1,2.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće možeš li iskopati od koje se godine koristi taj kompozit

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uf, malo je teško biti precizan. Više je izvora informacija i ponekad se pogubim jer ne znam da li pišu o istome ili nekoj međufazi razvoja.

Tako i rečenica u direktnom prevodu: ''prvo u sovjetskom savezu punjenje marševskog motora izrađeno iz kompozitnog baruta marke 301K''
E sad dali prvo kompozitvno uopće ili prvi put da se koristi 301K kao nova vrsta kompozitnog goriva.

Uglavnom, rekao bih za ''301K'' cirka 1960-1961, isti period nešto više 1960 za ''301ЭФ'' a to je prethodnik K korišten u zavodskim ispitivanjima, razlika je što nema dodanog katapina. Ne znam postupak izrade, ne znam dali je ona ''linoleum metoda'' koju ste opisivali.

Još jedan izvor (konstrukcijski biro) pa bih rekao godina 1958-1960 navodi ''lijevano barutno punjenje, smjesa tiokola kao gorive komponente i amonijak perklorata kao oksidatora''

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Katapin

Da li tekst kaze koji tacno katapin?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nisam sa kemijom na ''ti'' a i ova riječ iz teksta je malo čudna za prevesti ''поверхностноактивного''
Možda ti pomogne tekst u cijelosti...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ranije opisana metoda sa linoleumom je specifikum goriva na bazi PVC , i to je EDEPRO ostvario vidne rezultate . Goriva na bazi PVC su termoplastična , znači zagrijavanjem se razmljackaju i moguće ih je preoblikovati , nešto slično kao što se pčelinji vosak na temperaturi od oko 40 C otpusti moguće ga je oblikovati , modelirati figure i slično , a kad se ohladi na 20 C bude tvrd , a na 0 C je ko kamen.

Goriva na bazi tiokola odnosno poliuretana se termoreaktivna , znači zagrijavanjem se nepovratno ukrute ., najsličnije tomu se ponaša dvokomponentni autokit , masa je pastozna čak može curiti iz posude u posudu i sve dok se ne zamiješaju dvije komponente nema otvrdnjavanja , kvaka je u tome da se te dvije komponente moraju dobro izmiješati u vakuumu i onda u zagrijanom stanju u uvjetima visokog vakuuma naliti u kalup . Uslijed katalitičkog djelovanja jedne od komponenti stvar se zagrijava , i polimerizira otvrdnjava . Često puta se proces otvrdnjavanja kontrolira zagrijavanjem ili hlađenjem ukupne mase goriva . Jedno otvrdnuta masa je vječno tvrda.

Kod tih kompozitnih goriva sa Amonijevim perkloratom najčešće budu problemi kod polimerizacije kako je to sol jake kiseline to je i perklorat kiseo , ima kiselu reakciju , i ta kiselina zna remetiti plimerizaciju , zato se dodaju aditivi koji tu kiselost reduciraju , u konkretnom slučaju je primijenjen katapin .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 10 Avg 2017 11:52

Našao sam englesku riječ...surfactant
Wiki to opisuje kao tvar koja snižava površinsku napetost između dvije tekućine ili između tekućine i krute mase.

Kada se odlije takvo gorivo i kada dobijemo kruto tijelo, dali je moguća strojna obrada? Konačni oblik je dosta kompliciran, sa jednog čela je 6 proreza širine 8mm u duljini 200mm plus provrt po cijeloj dužini. Ili se sve to dobije u kalupu.

Dopuna: 10 Avg 2017 12:11

Još jedna zanimljivost, stijenka komore marševskog motora je samo 2mm.
Čelik je 12Х2НФА, to bi bio čelik sa 0,12% ugljika, legiran sa 2% nikla i sa volframom.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Moguća je strojna obrada , ali se izbjegava zbog opasnosti. Da se sve to automatizirati tako da čovjek ne strada u požaru ili eksploziji , ali je.eš tehnologiju ako svako malo moraš kompletan pogon krpati i mijenjati sve u njemu .
Kod tih postupaka livenja bude sve pod malim konusom , kalupi su tvrdo kromirani i polirani ,ili teflonizirani , tako da se svi ti metalni dijelovi mogu izvući. Prethodno se sve dobro opere i premaže sa više slojeva odjeljivaća , mase na bazi voska ili silikona .

Ovisno od namjene raketnog goriva ti površinski slojevi koji su bili u kontaktu sa metalom ili teflonom i svim tim silikonskim čudesima se moraju skinuti jer se ipak na samoj površini goriva nalazi jedan sloj bogat smolom i aditivima , pa se takav motor teško pali .

U konkretnom slučaju ovako velikog marš motora dinamika pripaljivanja nije tako bitna , jer pripaljivanje kreće još u fazi dok radi Buster , tako da se ostavlja sve kako je ispalo iz kalupa , a to onda dovodi do vidne razlike u tlakovima odnosno postisku pojedinih motora .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovi svi podatci koje sam do sada kačio su iz projektno-konstrukcijske dokumentacije i sa poligonskih testiranja.
Konačna verzija marševskog motora je sa barutom marke ПЭКА-18Д i za taj barut nemam puno nekih podataka.
Odnosno, ne baš da nemam, ali nije sve opisano tekstom već brojevima i dijagramima.





Malo je širi opseg vremena rada motora, i vrijednosti sile potiska u istom opsegu, ali i dalje je vjerovatno kompozit.