Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

5

Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Gargantua ::Malo zastranjvanje u vezi alhemije...






A varaš se ovo je već prava kemija , po prozoru vidiš da je to zgrada pirotehnike , jedna normalno koncipirana laboratorija, sa puno bočica kojekakvih katalizatora izgaranja . Tu su u toj laboratoriji rađeni pokusi sa raznim obojanim dimovima , ili onim zvijezdicama za vatromet , tu smo si pravili bengalke i dobre petarde, al stvarno dobre Zaljubljen naravno da šef ne zna.

Alkemićari su bili kojih 100 metara nizvodno , tamo su prizivali šumske vile i duhove dok su kadili drveni ugljen , jer je od njega sve ovisilo , a on je tako ne predvidiv. Kvaliteta baruta odnosno svojstva su se mijenjala ovisno od toga da li je grana bila na sjeveru ili na jugu , stari majstori ugljenari su to znanje i iskustvo prenosili s koljena na koljeno , bilo je pokušaja da se to obradi znanstveno i kod Rusa i kod Amera , ali niš od toga nego udri po starim francuskim receptima iz 1820 godine .. to nas je dovodilo do ludila ..ti šumski duhovi ... ma ne samo nas nego i one u Beogradu, kako da u tehničkim uslovima za proizvodnju crnog baruta napišeš prije kađenja ugljena obavezna molitva Lesoviku .. praslavenskom duhu šume .

Ovo nije šala sa duhom .. ja to doživio u proizvodnji.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 10 Sep 2015
  • Poruke: 189

Slovenacka raketa o kojoj sam pisao a nije iz Kamnika...











Kalibar 76mm, efikasan domet po vertikali 13km a otvarivala je i malo vece na testovima. Od starta je gradjen kontejnerski smestaj i lanser za nju prilicno inovativno i vizionarski rekao bih za period od pre 30 godina.

A poslastica je da je na bazi nje razvijana ova raketica



kalibra 130mm, dometa 100km po visini a tezine od 45kg...Od protivgradne rakete do prave vojne opasnice vode dva putica Very Happy

Kamnicke rakete su bile dosta lose sa puno defekata koje su neuspesno pokusali da otklone a imala je domet do 2.8km po visini.


Kamnik-1 stavljanje rakete na lanser



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Vrlo zanimljive fotografije , a posebno su zanimljive putanje , odnosno dometi male rakete , bilo bi jako lijepo da nam daš nešto više podataka o toj raketici .

Ono što ja vidim na bazi slika i što znam iz kafanske priče , a nešto malo znam i iz škole ...ono što je prikazano kao protugradna raketa kalibra 76 mm je dosta kontradiktorno sa TTZ za protugradnu raketu .

Počeli smo priču o protugradnim raketama kao nekom početku razvoja raketne tehnike mimo VTI a i mimo Pretisa 1960 i neke godine. Kroz barutnu Čačanku i Kamnik 1 se došlo do Tivatske raketice, i nakon desetak godina petljanja po nebu na neki način se iskristalizirala ideja o raketi TG 10 koja je sa svim svojim konstruktivnim elementima imala šanse da zadovolji sve zahtjeve. To što ona nije bila dorećena tehnološki, to što su padali s neba komadi motora i razbijali krovove , to je stvar razvoja , vremena i novaca u krajnjem slučaju.

Poanta je bila u tome da motor bude uništen , rastepen već na 500 metara od lansera , i da kao takav ne padne van sigurne zone , a onda drugi stupanj , ono malo koplje puno srebrojodida ode nebu pod oblake . To koplje je malog promjera , i inertno , kao podkalibarni tenkovski projektil , ne gubi brzinu , vjetar ga ne može skrenuti sa putanje , a na kraja kad srebro jodid izgori ostaje smežurana ljuštura od plastike , tijelo raketice koje više nije opasno ako padne i 5-6 kilometara dalje od lansera.

Sve drugo mimo tog rješenja vodi u ozbiljne probleme sa primjenom protugradnih raketa , ali je to bila dobra priča koja je omogućavala razvoj i sticanje iskustva , mimo JNA i okvira koje postablja TOC Tako i ova raketa iz Celja, financirana iz republičkih fondova , nazvana protugradna , a zapravo pokušaj da se na mala vrata uđe u tu vojnu branšu, jer je to Ustav SFRJ iz 1974 dozvoljavao , a koncepcija ONO je omogućavala republikama da se naoružavaju shodno nekim svojim planovima odbrane.

I mi smo u UNIS u imali naučnu temu , financiranu iz saveznih i republičkih fondova za naučni rad , i desetak godina smo grickali taj fonda , napisali dosta znanstvenih radova , angažirali sve relevantne stručnjake mimo VTI a da napišu skripte , odnosno razrade konstrukcije pojedinih sklopova te hipotetske protugradne rakete.

Kroz otvorenu suradnju sa znanstvenicima iz zemlje i inostranstva , metorolozima , stručnjacima za sondažne , rakete mi smo crpili znanje i informacije .. a to nam je i bio cilj. Kroz ugovor sa Hidrometeorološkim Zavodom Srbije imali smo sve informacije o stanju na terenu , o broju eksplozija u lanseru ili o broju razbijenih nosova ili krovova ne detoniranih raketa.

Zaključili smo da nema ništa od toga , nama propisi nisu dozvoljavali da iz svog dvorišta lansiramo inertnog Ognja na Igman ili na nekom drugom poligonu mimo Prevlake , a s druge strane nešto što je apsolutno nepouzdano i što ne može proći niti V od Vojne Kontrole prolazi kao protugradna , i onda neki lokalni Dudek šenlući s njima.

Desetak godina smo proveli radeći na problemu spojeva komore sa mlaznicom odnosno dancetom, i jedino pravo rješenje za koje smo znali je bilo patentirano , a nosioc patentnih prava nije bio spreman samo tako bez kontrolnog paketa ući u arnžmane s nama , a s druge strane naša velika vezanost na zapad i ogromni poslovi koje smo imali nisu nam dozvoljavali da tako nešto napravimo ilegalno, a znali smo što treba napraviti.

Radi se o detalju spoja mlaznice na kompozitnu komoru na raketi LAR 110 , o tome sam već pisao , ali da ponovim .Komora motora je rađena od stakloplastike na bazi epoxi smola , namotana je iz više slojeva , a aksijalnu silu nosi sloj koji je postavljen uzduž komore motora i prolazi kroz kanale na dancetu motora to sam omalao u zeleno , sloj preko toga nosi radijalnu silu , a preko svega je i jedan spiralni sloj .


Na drugom kraju je komora otvorena , kako bi se izvadio metalni trn na kom je motana , i da bi se ubacilo raketno gorivo u nju. Mlaznica se veže preko klinova , zakovica poz. 4 , koje prolaze kroz rupe u kompozitnoj komori, poz 5 .


Neke od ovih raketica koje se sad proizvode iz stakloplastićnih cijevi , rađene su upravo tako bušenjem , kidanjem , niti i zabijanjem klinova ... što može proći kod malih promjera i malih tlakova u motoru .

Naime površina presjeka danceta ili mlaznice rakete , odnosno aksijalna sila na njih raste sa kvadratom promjera ( DxD x pi /4 ), i porastom tlaka , a raspoloživi broj tih zakovica raste po lineranoj funkciji od povećanja promjera .. Opseg je jednak D x pi. Znači postoji neki granični promjer i pritisak u motoru iznad kojeg više te kerefeke sa štiftovima ne pale, i onda se konstruktor nađe u govnima.

Iz cijele te priče koja je počela sa protugradnim raketicama nakon desetak godina smo već bili u stanju napraviti stakloplastične komore raketnih motora ovog tipa
,

Stršljen .. dance i mlaznica obmotani sa stakloplastikom ...gorivo su bile male cjevčice koje su onda cure iz pirotehnike svojim tankim prstićima i pincetama jednu po jednu gurale u komoru i lijepile.

Prethodnica Stršljenu je bila jedna ovakva boca promjera 152 mm , to je demo model američke mornarice , kojim s ispituje tehnološki nivo .




Prvo se u nekoj staklani napravi boca tih dimenzija , a onda se na nju namota stakloplastika , nakon polimerizacije dok je sve toplo nalije se hladna voda i staklo se raspe u komade , a onda se ta ljuska napuni raketnim gorivom( snikmak iz Pretisa 1976 godine ) .

Od takve staklene boce pa do trna velikih dimenzija ( kalupa za namatanje ) koji se nakon polimerizacije rastavi i izvuče van ili se otopi , istopi .. bitno je ta taj trn nestane , dug je put i to je već u sferi interkontinentalnih balističkih raketa , a imali smo i to Zaljubljen









To nije VERA ali je tu negdje blizu i budem to postavio na pravim mjestima , ovdje je samo zbog toga da pokažem taj put razvoja od Mišonje , do mačketine .

A sve je počelo ručnim namatanjem stakloplastike na blok raketnog goriva od Mišonje u Kamniku ili Tivtu na isto mu dođe.

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2015
  • Poruke: 189

Lepo je da smo stigli i do stakloplastike koju sam potegao na temi o Orkanu kao jedno od proizvodnih resenja i tamo sam malo bio preskocen sa odgovorom ali nema veze....

Sto se tice slovenaca, pa slovenci su zaista bili ispre mnogih ali u vreme socijalizma nisi mogao ideje van nekih uhodanih centara lako da sporvodis jbg-a to je i jedan od razloga sto je komunizam propao...

Za pocetak (napomena da bi mnogo od ovoga sto smo pisali ovde ali i drugde neko mogao da smesti u novu temu pod nazivom "razvoj raketnih sistema" ili nesto slicno) predstavicu jednu malo zaboravljenu slovenacku raketu.

Slika je sa Fruske Gore



U pitanju je trostepena raketa Vega 3C koja u sebi ima 6 raketnih motora(4 u prvom stepenu) i razvija ukupno 14.5 tona potiska, duzina rakete je 7.35 metara, tezine 568kg, dostigla je 32km visine tamo neke davne 1967. godine.

Zasto sam nju spomenuo, pa zato sto je deo ekipe sa te rakete razvio i onu koju sam ovde prethodno pomenuo u kalibru 76mm dvadesetak godina kasnije.

Ekipa koja je napravila vega 3c i nesto malo kasnije razvila i vega 4 raketu



Sto se tice protivgradne lepotice koju je kako sam napisao naprasno prekinula neka bezbedeonosna procena 1989 kada su im pokupili sve crteze, proracune alate i modele jos par detalje(naravno kolega raketas da u vojnoj fabrici ima vojnih lica medjutim ovaj dogadjaj nije bilo u vojnoj fabrici)...

Duzina 1.6 metara, kalibar 76mm, tezina 9.1kg, potisak 170-350 N brzina 472 m/s.

Komora



Staticki test



Lansiranje



I nesto sto bi ja nazvao "kasetna" bojeva glava iako je po svrsi drugacije tj. radarski markeri i protivgradna "municija"



I za kraj prototip Kamnicke rakete koja je trebala da nasledi Kamnik 1 ali nije se pokazala kao uspesna i posle modifikacija nije usvojena u serijsku proizvodnju

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Peruni ponavljam dio svog prethodnog posta

"Sve drugo mimo tog rješenja vodi u ozbiljne probleme sa primjenom protugradnih raketa , ali je to bila dobra priča koja je omogućavala razvoj i sticanje iskustva , mimo JNA i okvira koje postavlja TOC Tako i ova raketa iz Celja, financirana iz republičkih fondova , nazvana protugradna , a zapravo pokušaj da se na mala vrata uđe u tu vojnu branšu, jer je to Ustav SFRJ iz 1974 dozvoljavao , a koncepcija ONO je omogućavala republikama da se naoružavaju shodno nekim svojim planovima odbrane."

Naravno da znam ekipu iz Celja , uostalom bio sam na Iriškom Vencu kad je to pucano i kad je pucana japanska Kapa , a bio sam i par godina iza toga na poligonu u Slunju kad je ekipa iz Celja pucala neku od tih Vega sa Ram- jet motorom u trećem stupnju , i možda dok stignemo treba ovo sve što nema veze sa malim VBR ovima počistiti na novu temu.

Nisam htio davati komentare na raketu kalibra 76 mm dok ti ne napišeš neke osnovne podatke , ali iz aviona je vidljivo da su konstruktori imali grdih problema sa motrom. Jednostavno gorivo koje su koristili nije im davalo dovoljno brzine da u tom kratkom lanseru osiguraju stabilnost rakete. Otuda i ne srazmerno velika krila na tako vitkoj raketi .

Kutijasti lanser , je moderno rješenje , ali ga nisu iskoristili da daju raketi rotaciju u njemu , što je greška u startu. Zapravo se ta rotacija u lanseru ipak najlakše dobije sa krilima koja se otvaraju.

Da su bezbednjaci pitali nas iz Pretisa o karakteru te rakete mi bi odgovorili da to nije protugradna raketa , a da se u nekoj vojnoj aplikaciji sa njom ne može ništa pogoditi , jer nema brzine na kraju lansera.

Na kraju ipak moram naglasiti da su dečki iz Celja pogrešili u koracima, i da se nisu držali zakona, koji je bio nakaradan , ali je bio savezni zakon. Naime upravo zbog tih slovenačkih pokušaja da razviju vojnu industriju mimo ZINVOJ a odnosno JNA, general Ljubičić je potpisao neki dekret gdi je pobrojano sve što se smatra vojnim oružjem i što se ne smije proizvoditi, ili razvijati bez posebnog odobrenja SSNO . Pa se tako i ta raketica našla na tom spisku, a dečki na udaru UDBE

Oni koji su bili naslonjeni na vojnu industriju, tu mislim na ekipu inženjera ili studenata koji su se okupljali u Sarajevu oko prof. Zečevića ( Istraživačko Raketno Društvo, pri Mašinskom Fakultetu ) ili u Beogradu oko prof. Jojića i Blagojevića,( Akademsko Raketno Društvo ARAK ) bili su pod budnim okom KOS a jer su bili ili stipendisti vojne industrije ili stipendisti JNA , ali su mogli kako tako odraditi neke istraživačke projekte mimo krutih okvira JNA.

Mislim da u Sloveniji mimo Kamnika nije bilo nikakve šanse za neki razvoj raketa , ili barem pod kapom barutane i oficira KOS koji je tamo bio, ali se barutana odrekla tog posla još prije nego je počeo. Ljudi su se razišli od Triglava do Đevđelije , a zanimljivo da je iz tih početnih koraka sa primjenom stakloplastike odnosno kompozita u raketicama izrasla lijepa firmica koja je mijenjala imena i " vlasnika ".. sad postoji pod imenom http://www.trival.si/slo/navijanj.htm

Nitko nije sprečavao da dečki iz Celja završe neki vojni fakultet ili da magistriraju na Vojnotehničkom Fakultetu u Zagrebu ili na Vojnom Mašinstvu u Beogradu. Zna se koji je bio put do toga , a da je bilo glupih situacija oko upisa na te fakultet bilo je. To sam osobno doživio , i kolega Zečević isto , a najbolji primjer tih gluposti je naš kolega , prijatelj i profesor Akademik Vlatko Doleček .. dečko zapuco u Beograd upisao vojno mašinstvo , blistav matematički um , brilijantan student , i na kraju prve godine mu stave pod nos ugovor da će služiti u JNA deset godina , i on prekine studije . Da ne bi tog glupog ugovora on bi završio Vojno Mašinstvo, doktorirao i ovako ili onako radio u Pretisu , a razvoj raketne tehnike bi išao sigurno nekim drugim smjerovima , ali eto .

p.s. Ponovi pitanje oko stakloplastike na temi Orkan , zaista se ne sjećam tog pitanja.

online
  • pein 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 32572

Naprotiv Raketaš nije zatrpavanje teme sve informacije o razvoju raketa za civilnu upotrebu i tok razvoja je zanimljiv.
Imam jedno glupavo pitanje te protivgradne rakete imaju poprilično veliki domet ono što mene interesira je dal se mogu iskoristiti delovi npr strele 2 ili sa igle da se dobije pvo raketa većeg dometa??? Mr. Green

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Nije glupavo pitanje Strela je isto malog kalibra cca 70 mm , i mene je svojevremeno zanimao njen motor ali u kontra smjeru od tvog pitanja , kako na bazi Strelinog motora dobiti nevođenu raketicu izuzetno velikog dometa za Čaplju .

Motori od Strele imaju sve ono što je general Vučurović uradio na Orkanu. U slučaju korištenja tog principa na lanseru Čaplje moglo se svašta dobiti Zaljubljen . Imati žestoki buster koji radi oko 0,07 s , i koji bi uz neke izmjene to sve hitio van lansera sa više od 100 m /s , a onda imati i marševski motor podijeljen u dvije faze potiska . U prvoj fazi bi radio oko 2 sekunde i nagurao bi to sve do 600m/s , a onda bi u drugoj fazi koja traje 6 sekundi još povaćao brzinu do 900 m/s.





Naravno to je sve bila samo studija Strela ima tako visok tehnološki nivo da boli glava od toga , nešto naj savršenije što sam vidio i na čemu sam radio.

Njena komora jer rađena tehnologijom hladnog rotacijskog istiskivanja i lijepo se vide tragovi valjaka , nije baš za pohvalu, ali može proći GUZ - Glavom U Zid bitno je da je stijenka ispod milimetra , a drži tlak .





komora i prednje dance su iz jednog dijela , što je jako bitno , otpadaju dva navoja , a na prednjem dancetu je zavaren prsten u koji se ušarafa bojeva glava




Veliki tehničko tehnološki problem na Streli je njena termoizolacija tanka cijev od fenolne stakloplastike koja se umetne u komoru .





Nemam sad kod sebe fotke goriva i mlaznica ali ih budem postavio , to je bliže ovoj temi malih VBR ova , nego ovi buzdovani koje sam prije postao Smajli

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2015
  • Poruke: 189

@raketas

Kolega, ocigledno je da niste bas sveznalica kao sto nisam ni ja pa niste ni znali sta sve radi ta ekipa te da ima i nesto van Kamnika u Sloveniji....

Citat:ha ha .. pa nije bilo baš tako , gledao sam taj film uživo .. nije KOS trebao doći u Kamnik kad je imao svog oficira tamo, osim toga direktor tvornice je uvijek bio najmanje pukovnik po činu, a i svi vodeći inženjeri su bili oficiri pirotehnolozi, ili artiljerci.

Citat:Protugradnu raketu je Kamnik prestao raditi 1973 ili 74 godine i ona nije oteta slovencima , jednostavno bilo je boljih i manje opasnih poslova. Bilo je preopasno u takvoj tvornici punoj crnog baruta bilo što prtljati sa raketama koje su u stanju požar prenijeti par kilometara od epicentra .

"ali iz aviona je vidljivo da su konstruktori imali grdih problema sa motrom. " nakon 50 uspesnih lansiranja tesko je govoriti o problemu sa raketnim motorom, decki iz celja su se drzali zakona, finansiranje je delom bilo iz beograda a cak su imali u Beogradu i prezentaciju pred vojskom tj. personama iz generalstaba, cela prica nema ama bas nikakve veze sa krsenjem zakonima vec necim sasvim drugim. 1989 se znalo u dobrom delu bezbedonosnih krugova sta ce biti sa Jugom ako se tendencije koje su u tom momentu postojale nastave a postoji i nesto sto je sujeta u odredjenim krugovima tadasnje vojne i civilne vlasti koja je upravljala razvojem pa kada se to dvoje spoji rezultati su u takvom okruzenju obicno nula...

Ta ekipa iz celja je usput bila angazovana od strane Kamnika da im pomogne u razvoju bolje rakete tj. Kamnik 2...

Da su im rezultati u radu bili losi pustili bi oni decke iz celja da se i dalje "igraju" i ne bi im pokupili sve vezano za te rakete koje su razvijali...

offline
  • Pridružio: 06 Avg 2010
  • Poruke: 602

@peruni

sta se desilo sa tom ekipom....

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Ima jedan dobar vic

Pita učiteljica malog Mujicu

.. bolan Mujice jesil ti čito Andrićev roman.. Na Drini ćuprija.

..ma nisam čito al sam odo po njoj .

Tako sam i ja odo i radio, po tim tvornicama koje spominjemo , puno arhive i sjećanja je otišlo u nepovrat. Kad se ovako iznenada pojavi neka od tih starih fotki probudi uspomene na te poslove i na ljude, teško se sad sjetiti i imena suradnika, a gdi bih se sjetio svih detalja sa neke rakete, pa ja sam Kamnik napustio skoro prije pola stoljeća, a nakon toga sudjelovao u razvoju 26 projekata koji se mogu utrpati u kategoriju VBR a .

U to su se vrijeme stvarali koncerni takozvani SOOUR , tako je i nastala Kemijska Industrija Kamnik, ali je jezgro uvijek bila barutana, bila je tu i proizvodnja plastike i aluminjskog praha potrebnog u pirotehnici , pa je iz toga nastala i mala firma TERMIT u Domžalama , samo ime kaže čime su se bavili . Radnici su se slobodno udruživali i razdruživali , u okvirima zakona o udruženom radu.

Tako je stvoren i sadašnji Trival od prvih ručnih namatalica staklene tkanine za raketni motor Kamnik -1 pa do naj suvremenijeg stroja za nelinearno namatanje na kom je pukovnik Divac sa VTI a namotao komoru raketnog motora za Veru, da sad ne kopam po arhivi mislim baš te 1989 godine.


Ovih par postova o protugradnim raketama nisam napisao da bih omalovažio tuđi trud i rad , već da ukažem na sustav u kom smo živjeli i radili. I kad kažem da su dečki iz Celja bili van zakona onda stojim iza toga, nema nikakvog zakonskog osnova da bi 1989 godine, za vrijeme SFRJ netko radio rakete, bez dozvole SSNO. Bio sam direktor firme i znam zakone koji su tada vrijedili. Mi jesmo pričali vic da se zakoni donose u Beogradu , da se u Sarajevu čitaju i primjenjuju , da se u Zagrebu samo čitaju , a da u Sloveniji ni to .

Ekipa iz Celja može sad pjevati borbene , da im je mrska JNA odnosno zloglasna UDBA otela dokumantaciju , da je na bazi toga u Beogradu ili Sarajevu napravljena interkontinentalna raketa na hibridni pogon , ma dajte malo oladite.

Da ponovim sa stajališta Državnog Hidrometeorološkog Zavoda ta raketa nije trebala , nije bila u skladu sa tada službenim TTZ , a sa stajališta nas koji smo se svakodnevno prčili sa onima iz TOC a ili sa VK to je bila igračka .

Peruni navodi kalibar 76 mm dužina 1660 mm masa 9,1 kg potisak 170-350 N brzina 472 m/s i mislim da je domet bio 24 km ...

Nisam reagirao na prvu loptu jer potisak ne može biti 170 N već 170 dN ili onako narodski 170 kila, što daje ubrzanje u lanseru od 1700/9,1=186 m/s2 odnosno oko 18,6 g.

E sad gledajte ove tupe i glupe Amere koji na Hydri MK 66 imaju sličan kalibar i sličnu dužinu rakete . i imaju potisak od 906 kila , imaju ubrzanje u lanseru od 60 g, i naguraju to na 740 m/s, i lete samo 10,5 km u varijanti zemlja zemlja.

Ne da je nešto trulo u toj prići , nego smrdi na kilometar.

Peruni bez ljutnje plasiraš pogrešne informacije , ali da budem potpuno korektan, jasno je i meni i onim Amerima da se sa motorom koji radi 5 sekundi i daje 200 kila potiska može postići veći domet nego ako motor radi 1 sekundu i daje tonu potiska kao kod Hydre.

Ali tih 5 sekundi rada motora daje malu startnu brzinu i vidimo da nema rotacije u lanseru , što zajedno dovodi do velikog rasturanja na cilju , a motor koji sa kompozitom radi 5 sekundi tada nije znao napraviti ni general Vučurović ni pukovnik Drašković , a imali su sve cijelu državu pod nogama.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 872 korisnika na forumu :: 44 registrovanih, 5 sakrivenih i 823 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, 8u47, airsuba, amaterSRB, Apok, babaroga, bankulen, bojcistv, Brana01, darkangel, dekan.m, delrey, Denaya, Dimitrise93, djboj, doklevise, DonRumataEstorski, Dovla, GORDI, Grah0, Istman, Kubovac, kunktator, laganini123, mercedesamg, Mercury, Metanoja, Milos ZA, Mixelotti, mnn2, novator, opt1, ozzy, pein, Polemarchoi, Rogonos, ruma, Sančo, slonic_tonic, Srle993, Tores, tubular, vlajkox, wolf431