Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

109

Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Raketas da mozda ne znas koju je vrstu ekploziva juga stavljala u bojne glave od ose i zolje i u kojem je bio obliku(presani,ljevani,plastificirani).Ako znate njihove specifikacije i tip.Je li bilo eksperimentiranja oko materijala za ljevak,jer vidim danas upotrebljavaju tantal umjesto bakra kod pametni kasetni bombi.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5255

U Zolji je korišten flegmatizirani oktogen , znači korištena je tehnologija prešanja .
U Osi je korišten ljevani TNT ojačan sa heksogenom.

Rađene su probe sa raznim materijalima za kumulativni ljevak i raznim oblicima , ali se zbog cijene i tehnologičnosti ostalo kod bakra.

Kod kumulativnih bojevih glava je na prvom mjestu homogenost, pa opet homogenost pa opet homogenost u svemu od ekspolziva pa dao bakra.

Ako se sipa eksploziv u kalup onda ga na jednom mjestu ima malo veći kup , i ako radnica koja to radi ne vodi o tome računa nego zatvori kalup i otpreša eksploziv , na tom mjestu će njegova gustoća biti veća i imat će veću brzinu detonacije , a to znači da će kod detonacije taj sloj eksploziva za jednu milijutinku sekunde biti brži od ostatka , dovoljno da mlaz skrene .

Isto tako bakarni lijevak, on se radi iz komada lima , a lim je došao iz tvornice u Sevojnu , ako tamo nešto zabrljaju sa valjcima onda taj lim ima izražene godove , znači materijal pamti smjer valjanja. Kasnijim izvlačenjem u kalupima i višestrukim peglanjem se to donekle ispravi , ali i tada ostanu tragovi tog prvotnog smjera " godova", i svih naravnina nastalih tokom prešanja.

Od lima do konusa je mukotrpan posao treba to desetak puta propustiti kroz prešu , treba desetak različitih alata -kalupa za prešanje , desetak puta to treba zagrijati u peći , prije toga oprati da nije masno , a prije prešanja namastiti da lakše ide kroz prešu. A u knjizi to lijepo izgleda faze izvlačenja jednog konusa , reko bi čovjek prć prć i gotovo , a ono ispadne cijela fabrika treba da se napravi jedan je.eni ljevak od bakra.





Dosta se postiglo uvođenjem rotacijskog istiskivanja ( metal spinning ) u PRETIS u, na taj se način materijal malo usukao pa su ti izraženi godovi razbijeni .

Radilo se i na metalurgiji praha , bakreni ljevak se prešao iz bakrenog praha ili mješavine prahova, sve su to neke egzote koje se možda danas koriste u nekim sofisticiranim oružjima , ali u sredstvima poput Zolje ili Ose koje se za široke narodne mase radi se klasika.



offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

A zar nije bilo lakse iztokariti ljevak.Napraviti dva noza jedan da odma pravi unutarnji dio,a drugi vanjski dio ljevka i sve gotovo u minuti.I cudi me da je za osu koristen slabiji eksploziv,dok je za zolju koristen jaci eksploziv.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1219
  • Gde živiš: Srbija

Narode izlazi nova knjiga koja ce vas mozda interesovati.
http://www.odbrana.mod.gov.rs/sadrzaj.php?id_sadrzaja=457

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5255

EXOCET ::A zar nije bilo lakse iztokariti ljevak.Napraviti dva noza jedan da odma pravi unutarnji dio,a drugi vanjski dio ljevka i sve gotovo u minuti.I cudi me da je za osu koristen slabiji eksploziv,dok je za zolju koristen jaci eksploziv.

Ne radi se o jednostavnosti već o mehaničkim svojstvima , trupac bakra iz kojeg bi se to tokarilo ima usmjerene " godove" uzduž pravca isprešavanja , tokarenjem se prekidaju ti "godovi " tako da taj ljevak nebi valjao , da bi se dobilo potrebna svojstva , broj kristala na kvadratni milimetar mora se raditi onako kako sam opisao i dao skicu.

Ljevanje trotila sa heksogenom nije tako loše , opisao sam ranije tu tehnologiju , defakto je u tom procesu flegmatizator za heksogen trotil , dok je u varijanti prešanja oktogena flegmatizator neki vosak koji je inertna materija .

I jedna i druga tehnologija su dobre i koriste se obje na nizu borbenih sustava .

Osobno više volim prešanje vrućeg oktogena sa flegmatizatorom u vakumu , opasno do jaja ali vrhunsko.

offline
  • Pridružio: 06 Avg 2010
  • Poruke: 602

@raketas

jel Pretis dobijao gotovu b/g ili je radio nesto u celom procesu na tome

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2013
  • Poruke: 774

Како су совјети на РПГ-16 постигли брисани домет од 520м?
Мислим да би РПГ-16 био добар у данашњим сукобима ниског интензитета, гдје преовлађују лако оклопљена возила.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5255

nenad81 ::@raketas

jel Pretis dobijao gotovu b/g ili je radio nesto u celom procesu na tome


PRETIS je radio kompletnu OSU sam , čak i lansere i kontejnere koji su kasnije prešli u 11 okomvri u Prilep ( sadašnji eurokompozit) .

Po opisanoj tehnologiji dubokog izvlačenja na hladno su rađeni kumulativni ljevak od bakra i tijelo bojeve glave i oba prednja konusa od aluminijske legure.

Komora motora je rađene tehnikom ubadanja i kasnijeg dobokog izvlaćenja na toplo , a slično tome i mlaznica .

BG za Zolju je rađena potpuno na isti način , a komora motora je rađena jednom naprednijom tehnologijom tako da su komora i mlaznica iz jednog dijela .

Svi su ti dijelovi kovanjem, ili prešanjem dovedeni u taj oblik , a tokarenjem se skidalo vrlo malo materijala , dovodilo se na konačne mjere i rezali navoji.

Bilo je pitanja oko prešanja oktogena i ljevanja heksotola. Te su odluke donešene na nekom višem nivou , tako da je za PRETIS od Francuza kupljena kompletna linija za tu gravitacijsku segregaciju heksogena, već sam o tome pisao ranije , a sad samo da ponovim.

Na bojevu glavu se odotraga gdi je upaljać montira ljevak koji je veći od glave, i sve se lijepo potopi u vrelu vodu , u bazen koji je velik kao teren za košarku. BG su u vertikalnom položaju u gajbama ko piva. U tako zagrijanu BG se ljeva mješavina TNT i Heksogena na temparaturi oko 90 C, i onda se to tamo krčka u tom bazenu par dana. Heksogen je teži i u obliku sitnih kristala i on polako tone na dno i taloži se u zoni kumulativnog lijevka , a u onom gornjem ljevku ostaje goli TNT u tečnom stanju.

Tada kad je to kupovano računalo se i na druge nove kumulativne projektile koji bi se tako radili , a dok se nije investiralo u to nije se znalo koliko to sve ne valja.

Paraleno sa investicijom u Francusku livnicu , nabavljena je i nova linija iz Češke za šnekovanje eksploziva u granate. To je jedna ruska varijanta ljevanja eksploziva u polutečnom stanju gdi se preko šneke , puža , pod tlakom od par stotina atmosfera eksploziv nabije u granatu.

offline
  • Pridružio: 13 Feb 2011
  • Poruke: 2819
  • Gde živiš: tamo daleko...

Raketas, hvala na ovim poucnim odgovorima! Skoro svakim tvojim postom saznam nesto novo. Mene interesuje na koji nacin su spajani gornji elementi upaljaca sa bojevom glavom kod zolje i ose? Jasno mi je da je u pitanju navojna veza ali, da li je ono stezano moment kljucem i lijepljeno ili je u pitanju nesto drugo? Jednostavno je nemoguce bez jake stege i velikog kljuca odviti upaljac od balisticke kape...
P.S. prije nego sto krenu razni "savjeti" da to ne treba raditi, odgovor: To mi je dio posla!

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5255

Napisano: 04 Maj 2014 8:00

https://www.mycity.rs/must-login.png

Evo u presjeku motor i BG od RPG 16 . On je na isti " bestrzajni " način kao i RPG -7 izbacio projektil iz cijevi sa brzinom od 250 m/s , a onda bi kad se krila otvore i stvar smiri upalio marševski motor koji bi to još nagurao do brzine od 475m/s.

Sve što su rusi tu uradili , napravljeno je kontra njihovih , a i naših teorija , prije svega jak marševski motor, probijanje zvučnog zida na putanji itd.

Sami rusi ne znaju što bi s njim pa su ga dva puta postavljali u naoružanje i skidali sa liste, meni osobno nije jasno zašto mu nisu stavili natkalibarnu BG od vampira i time digli probojnost do neba , a ostavili ovaj brzi , rezantni projektil za slabije oklopljena vozila.

Za očekivati je da rusi po poligonima vrte neku takvu varijantu u malo večem kalibru , bestrzajca od karbona koji bi na ustima cijevi morao imati 450-500 m , i dinju umjesto kalibarne BG.

Dopuna: 04 Maj 2014 8:16

lajavi krelac ::Raketas, hvala na ovim poucnim odgovorima! Skoro svakim tvojim postom saznam nesto novo. Mene interesuje na koji nacin su spajani gornji elementi upaljaca sa bojevom glavom kod zolje i ose? Jasno mi je da je u pitanju navojna veza ali, da li je ono stezano moment kljucem i lijepljeno ili je u pitanju nesto drugo? Jednostavno je nemoguce bez jake stege i velikog kljuca odviti upaljac od balisticke kape...
P.S. prije nego sto krenu razni "savjeti" da to ne treba raditi, odgovor: To mi je dio posla!


Taj spoj , a i svi drugi spojevi u BG su ljepljeni, to je bio jedini način da se osigura apsolutna hermetičnost unutrašnjih obloga .

Naime onaj "piezo" na vrhu pošalje visokonaponski impuls kroz unutrašnju oblogu , a onda se taj impuls prenese preko kumulativnog ljevka do samog elektroupaljača i detonatora , naravno "strujni krug" se zatvara po vanjskoj "masi " . Kod tih pojava više ne možemo govoriti o toku neke struje kroz žice do upaljača , već govorimo o elektrostatskom nabijanju i provođenju impulsa po površini tih aluminijskih ljuski u BG.

Dugo smo se patili sa tim elektrostatskim poljima i upaljačima , i to je jedan od vrlo značajnih elemenata koji je osvojen u potpunosti tih godina. Danas je to najnormalnija stvar i ti upaljači su već toliko napredovali da se više ne radi o jednom detonatoru već se taj impuls prenese do 6 upaljača koji onda na 6 mjesta iniciraju eksploziju BG .

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 724 korisnika na forumu :: 22 registrovanih, 3 sakrivenih i 699 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Bluper, cojapop, darkkran, Dorcolac, DPera, drimer, hyla, kolle.the.kid, ladro, Lazarus, loon123, maCvele, mb1213, mnn2, mrav pesadinac, nick79, Posmatrac77OKB, RED4G-304, S2M, vathra, VP6919, Zmaj001