Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

109

Ručni Protivoklopni Raketni Bacači

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

nenad81 ::Sad je sve pristupacnije, I elektronika i baterije
dalo bi se tu nesto uraditi... OSA-K (korigovana) Smile

samo, neki drugi put


naravno , razvoj elektronike i računala je takav da se meni sada čini da smo tada bili na nivou kromanjonaca, a gradili smo svemirske brodove.

Mi tada par godina nismo znali koliki je potisak motora GUZ - Glavom U Zid ha ha jednostavno ga se nije moglo izmjeriti. Bile su kompletne laboratorije za mjerenje potiska i tornjevi sa utezima za kalibraciju , tako da smo zaista fizički mogli staviti uteg od 5 tona na senzor i reći sad ti je 5 tona u par grama točno.

Ali to je bila statika , a u dinamici katastrofa, ko da udariš maljem u zvono i onda šapučeš dragoj da je voliš . jednostavno od tog BAAAAAANG sve bi se zavibriralo i dijagram potiska je ličio na zube pile ili ko da ga je mačka podrapala. Desetak godina se Kobilarov i ekipa sa VTI a prčila sa time , a mi smo željeli dobiti i vektorski dijagram potiska i još momente pride , e da nebi , ha ha.

Balistićko klatno je bilo zakon , na dječju ljuljačku stavimo željezni blok od pol tone i na njega Osin motor , i onda to grunemo , i vidimo koliko je daleko olovka potegla crtu po papiru. Jeste seljačka metoda , da se tu postaviti i mikroskop pa vidjeti u tisućinku milimetra otklon , ali to je totalni impuls motora , a ne potisak .

Vrijeme rada smo dobijali iz dijagrama tlaka u motoru , tu su mjerne metode bile daleko razvijenije, jer je senzor imao malu masu i visoku vlastitu frekvenciju , pa je mogao točno izmjeriti tlak u topu ili Osinom motoru. I onda bi posredno uz dosta čarobiranja sa koeficijentom potiska dobijali dijagram potiska motora .

Da i još nešto tlak nismo dobijali digitalno već na filmskoj vrpci preko svjetlosnog galvanometra , pa se to u tamnoj komori razvijalo i fiksiralo , a onda povećavalo i pravila se fotografija.

A ja bi još i moment motora i dijagram potiska u tri ose , ha ha , da nebi.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Raketas da mozda ne znas koju je vrstu ekploziva juga stavljala u bojne glave od ose i zolje i u kojem je bio obliku(presani,ljevani,plastificirani).Ako znate njihove specifikacije i tip.Je li bilo eksperimentiranja oko materijala za ljevak,jer vidim danas upotrebljavaju tantal umjesto bakra kod pametni kasetni bombi.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

U Zolji je korišten flegmatizirani oktogen , znači korištena je tehnologija prešanja .
U Osi je korišten ljevani TNT ojačan sa heksogenom.

Rađene su probe sa raznim materijalima za kumulativni ljevak i raznim oblicima , ali se zbog cijene i tehnologičnosti ostalo kod bakra.

Kod kumulativnih bojevih glava je na prvom mjestu homogenost, pa opet homogenost pa opet homogenost u svemu od ekspolziva pa dao bakra.

Ako se sipa eksploziv u kalup onda ga na jednom mjestu ima malo veći kup , i ako radnica koja to radi ne vodi o tome računa nego zatvori kalup i otpreša eksploziv , na tom mjestu će njegova gustoća biti veća i imat će veću brzinu detonacije , a to znači da će kod detonacije taj sloj eksploziva za jednu milijutinku sekunde biti brži od ostatka , dovoljno da mlaz skrene .

Isto tako bakarni lijevak, on se radi iz komada lima , a lim je došao iz tvornice u Sevojnu , ako tamo nešto zabrljaju sa valjcima onda taj lim ima izražene godove , znači materijal pamti smjer valjanja. Kasnijim izvlačenjem u kalupima i višestrukim peglanjem se to donekle ispravi , ali i tada ostanu tragovi tog prvotnog smjera " godova", i svih naravnina nastalih tokom prešanja.

Od lima do konusa je mukotrpan posao treba to desetak puta propustiti kroz prešu , treba desetak različitih alata -kalupa za prešanje , desetak puta to treba zagrijati u peći , prije toga oprati da nije masno , a prije prešanja namastiti da lakše ide kroz prešu. A u knjizi to lijepo izgleda faze izvlačenja jednog konusa , reko bi čovjek prć prć i gotovo , a ono ispadne cijela fabrika treba da se napravi jedan je.eni ljevak od bakra.





Dosta se postiglo uvođenjem rotacijskog istiskivanja ( metal spinning ) u PRETIS u, na taj se način materijal malo usukao pa su ti izraženi godovi razbijeni .

Radilo se i na metalurgiji praha , bakreni ljevak se prešao iz bakrenog praha ili mješavine prahova, sve su to neke egzote koje se možda danas koriste u nekim sofisticiranim oružjima , ali u sredstvima poput Zolje ili Ose koje se za široke narodne mase radi se klasika.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

A zar nije bilo lakse iztokariti ljevak.Napraviti dva noza jedan da odma pravi unutarnji dio,a drugi vanjski dio ljevka i sve gotovo u minuti.I cudi me da je za osu koristen slabiji eksploziv,dok je za zolju koristen jaci eksploziv.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1229
  • Gde živiš: Srbija

Narode izlazi nova knjiga koja ce vas mozda interesovati.
http://www.odbrana.mod.gov.rs/sadrzaj.php?id_sadrzaja=457

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

EXOCET ::A zar nije bilo lakse iztokariti ljevak.Napraviti dva noza jedan da odma pravi unutarnji dio,a drugi vanjski dio ljevka i sve gotovo u minuti.I cudi me da je za osu koristen slabiji eksploziv,dok je za zolju koristen jaci eksploziv.

Ne radi se o jednostavnosti već o mehaničkim svojstvima , trupac bakra iz kojeg bi se to tokarilo ima usmjerene " godove" uzduž pravca isprešavanja , tokarenjem se prekidaju ti "godovi " tako da taj ljevak nebi valjao , da bi se dobilo potrebna svojstva , broj kristala na kvadratni milimetar mora se raditi onako kako sam opisao i dao skicu.

Ljevanje trotila sa heksogenom nije tako loše , opisao sam ranije tu tehnologiju , defakto je u tom procesu flegmatizator za heksogen trotil , dok je u varijanti prešanja oktogena flegmatizator neki vosak koji je inertna materija .

I jedna i druga tehnologija su dobre i koriste se obje na nizu borbenih sustava .

Osobno više volim prešanje vrućeg oktogena sa flegmatizatorom u vakumu , opasno do jaja ali vrhunsko.

offline
  • Pridružio: 06 Avg 2010
  • Poruke: 621

@raketas

jel Pretis dobijao gotovu b/g ili je radio nesto u celom procesu na tome

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2013
  • Poruke: 776

Како су совјети на РПГ-16 постигли брисани домет од 520м?
Мислим да би РПГ-16 био добар у данашњим сукобима ниског интензитета, гдје преовлађују лако оклопљена возила.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 4557

nenad81 ::@raketas

jel Pretis dobijao gotovu b/g ili je radio nesto u celom procesu na tome


PRETIS je radio kompletnu OSU sam , čak i lansere i kontejnere koji su kasnije prešli u 11 okomvri u Prilep ( sadašnji eurokompozit) .

Po opisanoj tehnologiji dubokog izvlačenja na hladno su rađeni kumulativni ljevak od bakra i tijelo bojeve glave i oba prednja konusa od aluminijske legure.

Komora motora je rađene tehnikom ubadanja i kasnijeg dobokog izvlaćenja na toplo , a slično tome i mlaznica .

BG za Zolju je rađena potpuno na isti način , a komora motora je rađena jednom naprednijom tehnologijom tako da su komora i mlaznica iz jednog dijela .

Svi su ti dijelovi kovanjem, ili prešanjem dovedeni u taj oblik , a tokarenjem se skidalo vrlo malo materijala , dovodilo se na konačne mjere i rezali navoji.

Bilo je pitanja oko prešanja oktogena i ljevanja heksotola. Te su odluke donešene na nekom višem nivou , tako da je za PRETIS od Francuza kupljena kompletna linija za tu gravitacijsku segregaciju heksogena, već sam o tome pisao ranije , a sad samo da ponovim.

Na bojevu glavu se odotraga gdi je upaljać montira ljevak koji je veći od glave, i sve se lijepo potopi u vrelu vodu , u bazen koji je velik kao teren za košarku. BG su u vertikalnom položaju u gajbama ko piva. U tako zagrijanu BG se ljeva mješavina TNT i Heksogena na temparaturi oko 90 C, i onda se to tamo krčka u tom bazenu par dana. Heksogen je teži i u obliku sitnih kristala i on polako tone na dno i taloži se u zoni kumulativnog lijevka , a u onom gornjem ljevku ostaje goli TNT u tečnom stanju.

Tada kad je to kupovano računalo se i na druge nove kumulativne projektile koji bi se tako radili , a dok se nije investiralo u to nije se znalo koliko to sve ne valja.

Paraleno sa investicijom u Francusku livnicu , nabavljena je i nova linija iz Češke za šnekovanje eksploziva u granate. To je jedna ruska varijanta ljevanja eksploziva u polutečnom stanju gdi se preko šneke , puža , pod tlakom od par stotina atmosfera eksploziv nabije u granatu.

offline
  • Pridružio: 13 Feb 2011
  • Poruke: 2820
  • Gde živiš: tamo daleko...

Raketas, hvala na ovim poucnim odgovorima! Skoro svakim tvojim postom saznam nesto novo. Mene interesuje na koji nacin su spajani gornji elementi upaljaca sa bojevom glavom kod zolje i ose? Jasno mi je da je u pitanju navojna veza ali, da li je ono stezano moment kljucem i lijepljeno ili je u pitanju nesto drugo? Jednostavno je nemoguce bez jake stege i velikog kljuca odviti upaljac od balisticke kape...
P.S. prije nego sto krenu razni "savjeti" da to ne treba raditi, odgovor: To mi je dio posla!

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 564 korisnika na forumu :: 17 registrovanih, 2 sakrivenih i 545 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 2918 - dana 22 Nov 2019 07:48

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: anaa, Boris90, Bubimir, GrobarRomanticar, ILGromovnik, Koridor, kybonacci, pericanet, radionica1, rikirubio, sabros, slonic_tonic, Van, vaso1, zhuki8, zlaya011, šumar bk2