Poslao: 27 Apr 2014 18:30
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 4860
|
elias ::Napisano: 26 Apr 2014 22:56
raketas, nenade, samo mi recite koliko je sredstava usvojeno u naše naoružanje a da ga nije projektovao VTI.
Projekti iz Gigine garaže završe tamo gde su i započeli.
Dopuna: 26 Apr 2014 22:58
Što se Picketa tiče osećam da su se zaglavili sa UVPom, kao i mnogi drugi.
Ne znam da li postoji topic koji bi se zvao Vojno Tehnički Institut , ako postoji dajte mi link da tamo preselimo diskusiju o doprinosu VTI a opremanju oružanih snaga Jugoslavije. Ali ipak, ukratko ako odvojimo Vazduhoplovni i Mornarički dio i pogledamo samo onaj dio koji se odnosi na VTI KoV i njegov doprinos u municiji , jer smo na tom topicu, onda se kao oficir i pripadnik tog sustava osjećam jadno , jer je sustav dao jako malo.
Ali kao inženjer sam jako ponosan na svoj rad i rad mojih suradnika u industriji, koji su odradili jedan divovski posao, i taj ponos mi ne može nitko oduzeti.
Jedna anegdota koja me čini ponosnim, nije vezano direktno za OSU ali je vrlo poučno štivo.
Radili smo komoru motora za STRELU -2 , nije naš posao , Krušik je zaglavio sa tom komorom i mi smo uskočili da vidimo šta se tu može napraviti , kodni naziv te pozicije je bio čaša A-73, ono A je od artikal , broj 73 je od 1973 godina . Radnja se događa negdje par dana pred Olimpijadu u Sarajevu.
Noć je, skidamo OSINE alate sa preša za duboko izvlačenje , oko nas brdo , ma ne jedno brdo već cijeli Dinaridi različitih faza izvlačenja bojeve glave i onih obloga unutra nje. Svaki taj dio se radi u desetak faza izvlačenja i međuoperacijskog žarenja . Imamo vremena do jutra da završimo prešanje Streline komore i sve vratimo u prvobitno stanje da prva smjena nesmetano može raditi OSU.
Nije nam to prva takva noć, već mjesecima tako radimo i nema rezultata, otprešamo komade do jutra, onda to ujutro ode u Travnik na žarenje, pa kad tamo dođe na red u nekoj specijalnoj peći punjenoj helijem se to "normalizira " i kad se vrati mi se skupimo ko vampiri oko preše i tako do jutra, a komadi nam pucaju , već nakon prvog izvlačenja, stvar ne ide nikako. STRELA se proizvodi u Krušiku ali se ugrađuju ruski ili češki motori u nju.
Sve smo isprobali , ruski čelik i naš čelik su isti , sa našim čelikom u češkoj sve štima, a sa našim ili češkim čelikom kod nas ništa ne štima. Uspjeli smo mi izbrojati i koliko je molekula argona u češkom heliju , a koliko u našem , sve se na izgled slaže, sve je u okvirima tehničkih uslova.
Te noći nakon isprešanih stotinjak komada, sjedimo na sanduku od municije i diskutiramo, tu je glavni tehnolog i dva tri majstora , i tako u diskusiji se rodila ideja možda je bitno vrijeme koje prođe od jednog prešanja do žarenja i drugog prešanja . Taj čas trpamo komade onako masne u gepek od Audija , zovem načelnika policije u Vogošći da nam da policijsku pratnju sa onom"ni -na" rotirkom , i dižem iz kreveta kolegu iz Travnika da nas tamo dočeka i da bude sve spremno za žarenje.
Do jutra smo imali prve komada ispravno otprešane , kasnije je neko na tome magistrirao , netko dobio orden, ali je važnije od svega taj osjećaj ponosa .
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 19:36
|
offline
- Pridružio: 18 Jan 2010
- Poruke: 394
- Gde živiš: Bg
|
raketaš, nikada nisam nipodaštavo ničiji rad, i upravo protiv toga ovde dižem glas. Jako dobro znam koliko je mukotrpan posao osvajanja proizvodnje, teško je reći da li je teže samo projektovanje. Iz tog razloga mi nikada nije palo na pamet da solim pamet nekom tehnologu o njegovom poslu, ali sam sa druge strane užasno alergičan kad neko iz rukava rešava probleme razvoja. Ne kažem da je neophodna neka specijalna pamet, samo čovek mora da ima dovoljno predznanja da bi se bavio nekom temom. Ni Koroljev ne bi mogao iz rukava da napravi usisivač.
Izvinjavam se forumu zbog OT, ali mnogi učesnici diskusije doprinose pogrešnom utisku o problematici. Sumnjam da je u pitanju zlonamernost, samo ljudi se nisu bavili tim poslom da bi imali osećaj. Čak i neki koji se jesu bavili nemaju osećaj - znam primere. Vlada opšte mišljenje da neko može u garaži da napravi čudo. Pa može, ali kome treba to čudo. Vojsci treba oružije izašlo iz fabrike, prošlo sve tehniloške i funkcionalne testove, ane trešnjovi topovi koje neki preve, pa kad pukne ne zna se dal će pobiti više naših il njihovih. Zato razvoj ne može da radi bilo ko, već ljudi i kuće koje imaju metodologiju, sistematiku, standardizaciju, opremu, iskustvo i puno para koje su neophodne za sve to.
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 19:41
|
offline
- Pridružio: 15 Jun 2009
- Poruke: 1368
|
Posto imate pare i znanje da li ste u stanju da razvijete ono sto sam predlozio.
Citat:Zar nije daleko jeftinije da se sistem za racunjanje preticanja i korekciju zbog vetra ugradi u sistem za upravljanje vatrom kao sto je urađeno kod tenkova umesto u svaku raketu pojedinacno. Mislim da bi mozda cak i VTI mogao da razvije nesto takvo. Efikasnost pri gađanju pokretnih ciljeva bi se povecala dok bi cena rakete ostala ista.
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 19:48
|
online
- nenad81
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 06 Avg 2010
- Poruke: 598
|
sto bi rekli nasi politicari "moram da repliciram", s obzirom da sam ucestvovao u diskusiji
elias,
niko ne kaze da vojsci treba ponuditi, a kamoli prodati nesto sto je ispod praga propisanog kvaliteta. A i toc-ovim kriterijumima bi se moglo diskutovati. Ali to je druga tema...
Moja misao je bila, zasto neka privatna firma ne bi bila u stanju da razvije sredstvo koje bi se jednog dana uvelo u VS ili prodalo nekome...Izgleda da u zemlji Srbiji VTI ima tapiju na razvoj NVO... sto je totalan nonsens...
Druga stvar je (ponavljam se) sto privatnici nemaju nikakav interes daz razvijaju ista za VS jer ona ne kupuje gotovo nista...
A za svetsku utakmicu treba imati podebelu zaledjinu...(finansijsku i logisticku pre svega)
Slucajno sam radio na razvoju NVO u Srbiji i problematika mi je poznata... A i zavrsio sam odgovarajucu skolu
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 20:53
|
offline
- Pridružio: 18 Jan 2010
- Poruke: 394
- Gde živiš: Bg
|
nenade, predlažem da pređemo na temu o VTI ako želiš da nastavimo ovu priču, da ne kvarimo temu.
13892, nekada je mogao i hteo. Devedesetih je počeo razvoj SUV za POS MD - bestrzajaci raketnu varjantu. Sve je palo u vodu jer je vojska digla ruke. Od svih POSova, Stršljan je jedini došao do serije, a s obzirom da je on jednokratni, SUV je izgubio smisao - po logici vojske.
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 21:25
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 4860
|
13892 ::Posto imate pare i znanje da li ste u stanju da razvijete ono sto sam predlozio.
Citat:Zar nije daleko jeftinije da se sistem za racunjanje preticanja i korekciju zbog vetra ugradi u sistem za upravljanje vatrom kao sto je urađeno kod tenkova umesto u svaku raketu pojedinacno. Mislim da bi mozda cak i VTI mogao da razvije nesto takvo. Efikasnost pri gađanju pokretnih ciljeva bi se povecala dok bi cena rakete ostala ista.
Potpuno si u pravu sa svojim razmišljanjem , i mi smo većinom odgojeni na toj doktrini , to smo zvali ruska škola . Ono što leti i uništava se maksimalno pojednostaviti , računala , IC senzori i ostale kerefeke ostaviti na zemlji kod lansera , tipični primjer je maljutka, da ne bih sad bio u OFF u budem tamo na njenim stranicama opisao neke genijalne postavke konstruktora, koje smo mi u svojim razmišljanjima željeli staviti u OSU.
Ne znam koje si godište , i koliko pamtiš , ali u trenutku kad je OSA koncipirana imali smo jednu veliku nulu od svega onoga što danas i djeca koriste u obdaništu. Nije bilo litijevih baterija, a i one punjive bilo kojeg tipa su bile retke, nije bilo ni laserskih dioda niti IC daljinskih za televizore. Kad je OSA uvedena u naoružanje ( 77 godine ) moglo se na slobodnom tržištu dobiti dosta širok izbor digitalnih kola serije 74.. i onih svetlečih displeja ( 7 segmentni LED displeji) i moglo se razmišljati o nekom boljem nišanu od onog koji je na njoj. Ako se ne varam u isto vrijeme kad je krenula prava serijska proizvodnja OSE ( 1982 god ) pojavilo se i računalo Comodore 64 sa poznatim Rockvell chipom 6502, a on je bio okosnica mnogih balističkih računala u to vrijeme, i naravno da su mladi inženjeri oficiri koji su dolazili u industriju o tome sve znali , dok su njihovi vršnjaci sa civilnih fakulteta mogli dudlati palac, i naravno da smo im sve to i kupili da se mogu s tim igrati u laboratorijama
S kojim su se teškoćama tada susretali inženjeri konstruktori je sada teško zamislivo ali su ne zamislive i postavke koje su dolazile iz vrha armije, vezano za pouzdanost tih komponenti , dostupnost u uslovima embarga i slično.
Danas kad gledamo na you-tube kako RPG-7 mlati po tenkovima u Siriji zaboravljamo da on nema u sebi ništa na struju , na baterije.
Namjerno sam ovaj tekst o neimaštini počeo sa litijevim baterijama, nemate pojma koje je to blagostanje nastalo kad su se one pojavile sa svojim trajanjem od 10 godina. Imali smo u Beogradu Institut za hemijske izvore struje , i oni su patili i sebe i nas sa trajnošću i pouzdanošću baterija , a početi bilo šta sa time da ćeš u dućanu naći bateriju i to frišku i da ju staviš u nišan i da radi ??? koji bi to taktičar prihvatio .
Pa zaglavili smo na tako jednostavnim stvarima da je to neopisivo.
Zamislimo nišanđiju sa OSOM u rovu , ide mu tenk bočno na 300m , nema vjetra i sad je pitanje koje preticanje da uzme , dal da nišani u prvi kotač , ili dva tenka ispred . Pretpostavimo da je nišanđija dovoljno sabran i uvježban da zna prema visini tenka odrediti daljinu ( ne znam da li je tu bila slika končanice sa Osinog nišana , ako nije mogu postaviti). Ali mogu odmah reći da mora biti jako sabran i jako dobro uvježban da prepozna koji tenk gađa, jer ako malo zezne u visini tenka zeznuo je daljinu za 50 metara i fula 100 %.
Kad bi taj naš nišan imao neko dugme i dvije končanice koje se okretanjem dugmeta moraju spojiti u jednu, ili dvije slike tenka koje se sjedinjuju , imali bi vrlo točno određenu daljinu bez lasera , u par metara što je više nego dovoljno. Sa tako određenom daljinom do tenka smo okretanjem tog dugmeta , okretali potenciometar jednog vremenskog releja, a to je vrijeme leta rakete na tu daljinu. U jednoj tako primitivnoj napravi potrebno je još prekidać i lampica.
Nišanđija znači postavi daljinu , nanišani na prvi kotać i okine prekidač , nakon 1,32 sekunde mu se upali lampica i pokaže gdi bi pogodio da je pucao , a dalje je sve jasno.
Ali nismo imali baterije
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 22:24
|
offline
- Pridružio: 17 Feb 2012
- Poruke: 465
|
Raketas kad si spomenuo baterije, je li juga pravila termalne baterije koje se pale pirotehnickim putem za navodene rakete.
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 22:45
|
offline
- Pridružio: 18 Jan 2010
- Poruke: 394
- Gde živiš: Bg
|
Vidi na Streli 2M - made in Krušik akumulatori.
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2014 22:54
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 4860
|
EXOCET ::Raketas kad si spomenuo baterije, je li juga pravila termalne baterije koje se pale pirotehnickim putem za navodene rakete.
Na strelinom lanseru je to bilo, dvije patrone za dva šusa , al stvarno se ne sjećam čije su bile, u onim godinama koje ne smijemo spominjati ,mi smo naslagali običnih baterija iz samposluge i to umotali selotejpom i stavili u onu torbicu od gasmaske , metar dva žice i evo ti termalne
Inače sam se sedamdesetih godina s kolegom bavio baterijama u koje se naspe kiselina prije upotrebe, jednom smo mom sinu oteli neki autić na guranje sa onim zamašnjakom i od toga pravili mali generator struje( kasnije je on doktorirao na tu temu i to u Londonu ) bila je zanimljiva i turbinica i geneatorić struje iz same rakete Strela. Ne znam da li je to bilo na forumu imam to u ladici pa lako poslikam. Tamo kod topa m-46 sam dao fotku malog generatora struje iz blizinskog upaljača.
Možda primjećujete koliko smo tada bili opterećeni sa tom strujom , odnosno nekim minijaturnim izvorima , ali trajnim 20 godina.
Kad smo već kod ruskih termalnih baterija oni su to jako dobro znali i koristili, uvjet za dobar rad Seebec termoelementa je razlika temperature grijanog i hlađenog dijela , a njima nije bilo problem hlađenje Na tu su foru napajali sonde koje su šezdesetih slali na Mars i Veneru , mali nuklerani reaktor , neki izotopi su to grijali, svemir je to hladio na -270 C , i energije ko u prići.
|
|
|
|