Oporavak i podizanje srpske industrije - šta i kako?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

I država je proizvod. Vrlo komplikovan i važan. Da li treba iz svega da se povuče? Nisam siguran. U ovoj situaciji kad bi se država povukla iz JKP mislim da bi to imalo fatalne posledice po stanovništvo.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Luka, babaroga
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sim.a ::I država je proizvod. Vrlo komplikovan i važan. Da li treba iz svega da se povuče? Nisam siguran. U ovoj situaciji kad bi se država povukla iz JKP mislim da bi to imalo fatalne posledice po stanovništvo.

Stanovništvo bi trebalo da gleda da pomogne samom sebi sa državom ili bez. Naravno lakše je kroz državne mehanizme ali i bez toga ako treba. Ko ovo sa Fijatom. Da su čekali na državu - načekali bi se. Država bi mogla da se povuče iz JKP ali da ostane vlasnik - neka uprava bude profesionalna. Isto bi i lokalno stanovništvo moglo da otkupi JKP, pa da budu vlasnici, pa da bude profesionalna uprava bez stranačkog zapošljavanja i naduvanih tendera. Da fontana od 200.000 ne izađe na 1,8 miliona. A možda se i vlasnicima hebe za fontane, možda su im pare preče za nešto drugo. Za mene je država uvijek bila nekakva zgrada u kojoj sjede nekakvi tipovi sa nekakvim papirčinama. Čak i dok sam bio mali osjećao sam da nam život ne zavisi od njih koliko god se oni pravili važni. Barem kad je lokalni nivo u pitanju.
Srbija ili ovdje Crna Gora su poseban problem. Te "države" bi da patronizuju sve, a nemaju pojma niočemu. I pri tome su kvarne. Ko kad onaj načelnik RV kaže da su nagruvani iako znamo da se raspadaju. Patronizujući sve, država ima mogućnost da naplati sve, a uslugu koju treba da ti pruži može da pusti niz vodu. A pare da podjele između sebe, naravno. Pa se žali nadležnom ako ga nađeš.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

kljift govori o problemima drzave kao sto je glomazna birokratija , agencijama za istrazivanje rude i gubljenje vremena.... mjestu za uhljebljavanje stranackih pulena ...

Sa druge strane imas "stranog investitora " koji ce gledati da radniku da sto manju platu a da njemu ide sto vise u novcanik .

Ova gore drzava sama sebe pojede i nesposobna je a ovi strani investitori napravise roblje .

Ako bi se drzava sredila i formirala timove koji rade nesto i prikazuju rezultate to bi bio pocetak . Ako bi se zastitio radnik , ako bi se izdvajala sredstva za razvoj...
Sa druge strane mora se napraviti konkurencija stranom investitoru ( ili domacem ) , inace samo ce spustati cjene rada...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

goxin ::
Sa druge strane imas "stranog investitora " koji ce gledati da radniku da sto manju platu a da njemu ide sto vise u novcanik .


Strani investitor ce platiti sat rada onoliko koliko ta usluga kosta na trzistu. Isto kao i domaci investitor. Zakon ponude i potraznje.

Investitor nije socijalna institucija ili dobrotvorno drustvo. Za njega je cijena radne snage direktan trosak proizvodnje i sa manjom cijenom radne snage ima konkurentniji proizvod ili veci povracaj na investiciju, ili obadvoje.

Uostalom, u ovo vrijeme globalizacije, industrijska proizvodnja maltene postaje neisplativa u razvijenim ekonomijama zbog visoke cijene rada. Tako da ja ne vidim kako bi industrijalizacija Srbije funkcionisala u uslovima povecane cijene rada. Nemam sad podatke, ali cini mi se da sam procitao da je prosjecna cijena fabrickog radnika u Kini ispod 200 US $ mjesecno. A slozicete se da su ti proizvodi, iz tih hala, i sa tim troskovima proizvodnje, prisutni svuda u svijetu i konkuretni.

Ne zastupam nisku cijenu rada. Samo konstatujem kako stvari funkcionisu.

Sa druge strane, imas sad bum u programerskoj industriji u Beogradu. Kao rezultat tog buma, doslo je do oskudice kvalifikovanih i dobrih programera. Tako da sada oni i u Srbiji primaju relativno dobre plate. Mnogo manje nego svjetske plate, ali i dalje dobre kad se uporede sa platama recimo doktora u domu zdravlja ili masinskog inzenjera u nekoj fabrici.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Slazem se sa tim. Onda imaju troskovi transporta a Kina je daleko a oni su opet konkurentni ....

I postoji gubitak "znanja " , drzava kao drzava povecava svoj uvoz .
Izlozeni smo ko zna kakvim proizvodima.

Robe sirokre potrosnje ( prehrambena , hemija ) i dalje dobijamo iz zemalja EU ....

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sta su JKP??

• 2Ovo se svidja korisnicima: babaroga, aBobban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Javno Komunalno Preduzeće
JKP Toplana, JKP Vodovod i kanalizacija, JKP Čistoća i zelenilo itd
Ima i JP EPS Beograd.
SItnice neke, svakodnevno nevažne.

• 2Ovo se svidja korisnicima: babaroga, aBobban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drzava nije ta koja treba da razvija privredu i industriju vec da omoguci razvoj iste.
U Srbiji ne funkcionisu osnovne stvari, a to su:
- Zakoni
- Policija
- Sudstvo
- Nedostatak infrastrukture

Bez ovoga sto sam naveo nema uredjene zemlje. Ni jedan investitor nije lud da ulozi svoj novac tamo gde ne funkcionisu osnovne stvari. Moze radna snaga da bude i dzabe, niko nece investirati tamo gde njegov kapita lnije bezbedan.

Dokle god osnovne stvari ne funkcionisu niko nece investirati. Osnovne stvari ne funkcionisu da bi domaci muljatori mogli da kradu novac.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da, VP, cini se da si sazeo problem kako treba.

Uredjena zemlja je osnovni preduslov za bilo kakav razvoj, a pogotovu za industrijalizaciju.

Ja volim da pogledam primjer Turske ekonomije.

Sredise drzavu, i za dvadesetak godina napravise malu industrijsku velesilu na Bosforu. Kako? Nisam dublje izucavao, ali ono sto se vidi iz aviona je red. Slucajno zaglavih u Istanbul zimus na jedan dan (zakasnim na avion u presjedanju ) i ne mogu da se opasuljim jos...

Ejjj, potporni zidovi pored autoputa sve sa vjestackim (ili pravim) cvijecem i brsljenom, i muralima. I to osvjetljeni po noci. Dobro, jos uvijek je to Turska, bilo je muvacine i teskih pregovora sa nekim aerodromskim vacarosima oko tarife taksija u 4 ujutro, ali cini mi se da su svjetlosnu godinu ispred recimo Atine, a svjetlosni milenijum ispred nas. Svuda, bar u Istanbulu, se vidi sila ekonomije. Prica mi drugarica (sad je na postavljenju u Istanbulu), kaze ima jedna baka od bar 70 godina koju vidja svaki dan u svojoj ulici odjevenu u tradicionalnu nosnju kako sjedi na cosku i prodaje kavu iz termosa i neke kolacice. I narod kupuje. A drugarica mi zivi u nekom stambenom naselju, ne u turistickom dijelu grada. Znaci, radi se. A kad se radi onda se i ima.

Ne mislim da mi treba da slijedimo primjer Turske niti bilo ciji primjer. Samo navodim impresije koje su me se bas dojmile. A posjetio sam dosta ozbiljnih metropola prije ove epizode na Bosforu.

Navodim ovu pricu vise kao primjer da je i na Balkanu moguc prosperitet. Ali, to zahtijeva jaku partiju sa ozbiljnim kadrovima, na celu sa karizmaticnim liderom, i jasan program (politicki) sta i kako ima da se radi.

Sto bi rekli legendarni nosioci posljednje industrijalizacije u SFRJ: Red, rad i disciplina.

Kako Srbiju dovesti do toga? Ne znam. Valjda je to kljucno pitanje u ovoj prici o industrijalizaciji. Kako na vlast dovesti pravu ekipu. Problem je sto takvu ekipu ne mozes da navatas ni u kafani u Srbiji, a kamoli da ih dovedes na vlast. Cini mi se da ni poslije 30 godina autodestruktivnog ludila jos nema ni traga makar embrionu neke alternative tom ludilu. Zato je valjda Beli i dobio 11% glasova. Jer nema alternative. Kraj...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

babaroga ::goxin ::
Sa druge strane imas "stranog investitora " koji ce gledati da radniku da sto manju platu a da njemu ide sto vise u novcanik .


Strani investitor ce platiti sat rada onoliko koliko ta usluga kosta na trzistu. Isto kao i domaci investitor. Zakon ponude i potraznje.

Investitor nije socijalna institucija ili dobrotvorno drustvo. Za njega je cijena radne snage direktan trosak proizvodnje i sa manjom cijenom radne snage ima konkurentniji proizvod ili veci povracaj na investiciju, ili obadvoje.

Uostalom, u ovo vrijeme globalizacije, industrijska proizvodnja maltene postaje neisplativa u razvijenim ekonomijama zbog visoke cijene rada. Tako da ja ne vidim kako bi industrijalizacija Srbije funkcionisala u uslovima povecane cijene rada. Nemam sad podatke, ali cini mi se da sam procitao da je prosjecna cijena fabrickog radnika u Kini ispod 200 US $ mjesecno. A slozicete se da su ti proizvodi, iz tih hala, i sa tim troskovima proizvodnje, prisutni svuda u svijetu i konkuretni.

Ne zastupam nisku cijenu rada. Samo konstatujem kako stvari funkcionisu.

Sa druge strane, imas sad bum u programerskoj industriji u Beogradu. Kao rezultat tog buma, doslo je do oskudice kvalifikovanih i dobrih programera. Tako da sada oni i u Srbiji primaju relativno dobre plate. Mnogo manje nego svjetske plate, ali i dalje dobre kad se uporede sa platama recimo doktora u domu zdravlja ili masinskog inzenjera u nekoj fabrici.

Sumnjičav sam prema toj filozofiji cijene rada. Ne kažem da nije bitna stavka ali zanimljivo je da se pojavila jeftina kineska roba ali ne i jeftina afrička roba, pa ni južnoamerička.
Neko je u komunističkoj Kini pokrenuo masivan projekat industrijalizacije, a to što su jednopartijska država sovjetskog tipa samo im je išlo na ruku. Pri tome i Kina teži uplivu u visoke tehnologije, skoro su htjeli da kupe njemačku "Kuku". Nevezano za cijenu rada neko je tamo naredio gradnju ogromnih industrijskih pogona, jedan Norinko ima 276.000 radnika.
Osim toga, "neko" u Kini se postarao da nagomila ogromne devizne rezerve tako da mogu da kreditiraju sami sebe i svoje firme naročito u poslovima napolju sa minimalnim kamatama uz uslov da sva oprema i svi radnici budu njihovi.
Osim toga, "neko" u Kini se postarao da država izdaje "jeftinu" nacionalnu valutu kojom omogućuje jeftinu proizvodnju i izvoz što im Ameri posebno zamijeraju.
Tako da nije samo do jeftine cijene rada.