Sistem S-200 Angara (SA-5 Gammon)

35

Sistem S-200 Angara (SA-5 Gammon)

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

1. koje vreme je raketa nakon lansiranja "neupravljiva"?
2. koju razdaljinu za to vreme raketa predje?
3. na kojoj najvecoj razdaljini je prijemnik u raketi u mogucnosti da primi talase koji su emitovani sa zemlje nisanskim radarom i reflektovali su se od avion?

1. Samo za trajanja buster faze, a to je 4-4,5 sekundi. Sve ostalo vrijeme raketa je upravljiva pa jednom od dva načina vođenja.
2. 1000 metara po daljini i 1000 metara po visini
3. ako se u kombiniranom načinu vođenja GSN aktivira nakon 30 sekundi, a to znači nekih okvirnih 15 km po daljini od lansiranja, GSN prima refleksiju sa udaljenosti ''maksimalna daljina zahvata'' - 15 kilometara. Za nekakve velike i spore ciljeve tipa B-52 je to 300-15=285 km. GSN vjerovatno prima refleksije i sa veće udaljenosti, ali ograničenje je energetska moć rakete.
Na toj krajnjoj udaljenosti gađanja od 240km se mogu gađati ciljevi veličine B-52 koji se kreću brzinom od 280-300m/s u smjeru lansirnog položaja. Za trajanja leta rakete od 200 sekundi, avion pređe 60km i ulazi u krajnji domet od 240km.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

@Hektor postavljaš prava pitanja .

Na osnovu dijagrama koje je odnekud iskopao pukovnik pokušavamo odgonetnuti upravo to. Ja ne gledam što je agitprop napisao o dometima već na bazi realnih telemetrijskih pokazatelja odgonetnuti stvarne činjenice.

Raketa se lansira sa dosta kratke rampe po balističkoj putanji u pravcu cilja , ona je upravljiva već nakon druge sekunde , na pola faze rada bustera. Prije izlaska na puni režim marševskog motora autopilot je već tada sigurno može , i mora , potpuno stabilizirati po valjanju , a može je ograničeno stabilizirati po pravcu i azimutu da ne skrene puno sa balističke putanje. To je više teoretska varijanta , busteri su toliko snažni , da ako jedan zataji ode sve u stranu ili se zabije u zemlju pod nosom. Pažljivim izborom režima rada i vrlo strogim normama u izradi raketnog goriva očito je postalo moguće ono što je nemoguće. To još moramo otkriti kako ?? kako su uspjeli smiriti tlakove u motorima , kako su ih izjednačili ako nemaju vatrenu vezu međusobno. Barem do sada nisam otkrio te cijevi debele ko ruka koje povezuju bustere međusobno.

Nakon odbacivanja bustera je raketa slobodna i potpuno upravljiva . Zbog grešaka koje unesu busteri svojim neravnomjernim radom i poremećaja koje izazovu kod odbacivanja, raketa neminovno skreće sa balističke putanje , mislim da autopilot vodi raketu u zadanom pravcu , ali to nije onaj početni pravac zadan lanserom već paralelno translatirani pravac , što ne garantira da će raketa nakon minutu dvije doći u zadanu točku na 150 -200 kilometara daljine. Mislim da se tada u početnoj fazi leta mora upaliti nišanski radar kako bi pokazao cil i kako bi računalo u raketi izračunalo točku susreta sa uračunatim preticanjem .

Moguće je da nišanski radar radi cijelo vrijeme leta , a moguće je i da se ugasi odnosno smanji snagu ili raširi snop , sve su to parametri koji trebaju zbuniti računalo na avionu, i to kroz rezultate gađanja na poligonu možda i otkrijemo.

Moguće je da autopilot dovede raketu u tu pokazanu i izračunatu točku i postaviti glavu za samonavođenje u takav položaj da glava može uhvatiti u zahvat cilj, primiti radarski snop koji se odbio od aviona, pod uvjetom da avion bude zaista u očekivanoj poziciji, i da ga nišanski radar u tom trenutku osvijetli.

Mi imamo knjige od Angare , i možemo na bazi analize leta tih raketa pretpostaviti što su ruje sljedećih 20 godina radili na raketi. Gabaritno je ostala ista , isti motor, isto gorivo isti servouređaji , ono što se najčešće mijenja su algoritmi u računalu , ali ponašanje rakete u letu se ne može bitno promijeniti , brzine leta su ostale iste krilca su ostala ista , tu se ništa bitno nije moglo promijeniti.

Iz dijagrama vidim da su sve rakete pucane ( osim jedne ) na daleke ciljeve i da je bila primijenjena metoda konstantnog preticanja , laički rečeno to je kao da sačmaricom gađamo glinenog goluba na streljani.

Do sada sam iz dijagrama vidio samo jednu raketu da je lovila metu po metodi proporcionalnog približavanja , po takozvanoj pasjoj krivulji , krivulji po kojoj pas lovi zeca kad ga pustimo da bježi.

Dijagrami i rezultati su fantastični , pukovniće daj pusu i kitu (cvijeća) Tatjani za ovaj veliki doprinos temi.



offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

Citat: Iz ovoga, cini mi se da je ovaj F 16 bio vec u izraelskom VAPu kad je lansirana raketa. Da li je tad dobio "lock on" signal, ili kasnije, kad ga je nasla glava za samonavodjenje, u oba slucaja da se pretpostaviti da je pilot bio siguran da je dovoljno daleko i da moze da ignorise upozorenje.

Da li je sistem VOJIN mogao da upozori posadu aviona ili čitavu formaciju da na njih idu rakete ili samo jedna raketa?

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Mogla su ih upozoriti i sama računala u avionima da su osvijetljeni osmatračkim radarom , i da su aktivni i nišanski radari , ali to je tako svaki dan , čim se avion digne osvijetljen je nekim radarom . Razlika je kad guraš prst mečki u oko , a drugo kad guraš u pi. ku , ovaj put je očito bilo ovo drugo guranje .

Zanimljivo da ameri svakih desetak godina dožive jedno takvo iznenađenje , da ih pukne neka totalno u tom trenutku zastarjela raketa , i nikako da iz toga izvuku neku pouku , F16 nije srušio s300 , 400 ,ili 500 , srušila ga je krezuba baba malo mlađa od mene . Pitam se što bi bilo šezdesetih godina da je jato B52 iz Turske ili Njemačke krenulo put Moskve.

Zakoni fizike vrijede i na istoku i zapadu i elektroni putuju istom brzinom i na istoku i zapadu samo što djeca na zapadu igraju malo previše igrica na računalima , pa misle da je i u stvarnom životu to tako , to je neka prirodna ravnoteža , ili igraš igrice ili bubaš matematiku. Zaljubljen

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

E vala Tatjana ovaj put nije zaslužila Smile Sve ovo je iz linka koji je Oluj nekidan postavio, poznat mi sajt od prije, nekoliko puta mijenjao adresu, i zaista pregršt svega, samo treba listati, čitati i tražiti šta kog zanima.
Mene puno više zanima kako je nešto nastalo od toga kako je sada, zato i čitam projektnu dokumentaciju više od spravočnika. A i puno više tehnike se tu nalazi.

Nisam razumio ovo da je samo jedna meta gađana sa metodom proporcionalnog približavanja. Vjerovatno se na pusk 207 misli. Sva ova gađanja na daljinu su sa metodom kombiniranog navođenja znači i sa proporcionalnim približavanje jedino što su mete bile sa kontinuiranom putanjom.
Meta 207 je i ubrzavala i mijenjala visinu, realna situacija i zato je utekla.

Samo sam još dva pucanja našao sa situacijom da se nešto mijenja u trajektoriji. Pusk 133 i 155.

Pusk 133, očito neka propadajuća meta, spičena na daljini 139km na visini 26,7km.







Pucanje 155 je interesantnije, brza KRM meta, sa ubrzavanjem i sa dizanjem visine. Definitivno sa metodom proporcionalnog približavanja, 200m promašaj.





offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

hm , meni bilo draže da ti je Tatjana dala.. te dijagrame, ali što mogu što je tu je.

Osim puska 207 na ostalima ne osjećam , ne vidim da je radila proporcionalna , osim ako je meta bježala pod nekim malim kutem u odnosu na pravac lansiranja .

Osjećam neku superiornost , snagu, u tim dijagramima koji direktno idu na cilj. Rakete imaju snagu i brzinu Mah ovi frcaju na sve strane , a promašaji su jedino kad mete podivljaju i vode neku svoju politiku.

Mi tu vidimo nekoliko stotina pomno pripremljenih lansiranja , neka su ponovljena pod istim uvjetima , obično se ponavljanju grupe od 7 istih . Tu ima takvih detalja .. kao promijenili smo mast , podmaz , u ventilima za regulaciju potiska i spad potiska , ili promijenili smo čvrstoću komore start motora.

Da li imaš u toj hrpi dokumenata detalnije objašnjeno gađanje na glinene golubove ( konstantno preticanje ) od linije gonjenja kojom lisica juri zeca po snijegu pa ostane trag.

Nisam na netu našao nešto pametno o tome , a još sam zatrpan u vikendici sa 2 metra snijega u Gorskom Kotaru i ne mogu doći do knjige generala Myersa na srpskohrvatskom https://www.amazon.co.uk/Guided-Missiles-Operations-Design-Theory/dp/1258452421

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

E vala i ja ga znam ubost ko prstom u govno...ovo pucanje br.155 je fulano zato što je meta imala kuršlus, nije po planu i programu bilo da ubrzava i mjenja kurs. Ali kako prst u govno tako i prst u pekmez, jer baš ovaj pusk je detaljno obrađen po pitanju upravljanja. Više je povezanih knjiga po 200 stranica (više od 1000 ukupno pa mi je teško sve povezati iz prve), u svakom slučaju režim rada motora je III (komanda spad na 24,7 sek) i slijedeći dijagrami potvrđuju da je bilo vođenje proporcionalnim približavanjem samo što se na dijagramima trajektorije to ne može zamjetiti.



















Slijedi traženje primjera režima I i sličnih dijagrama upravljanja za taj slučaj.

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Raketa uvek pogađa cilj u proporcionalnoj navigaciji. Ovo štoje raketaš opisao o obliku kriva otvara još jednu pandorinu kutiju ovog sistema. Naime Pseća kriva i Paralelno sbiližavanje su dve krajnosti jedne iste mehanike u kojoj se proporcionalna navigacija nalazi između i može biti bliže ili dalje od jedne.
I sad kada raketaš reče kako mu krive liče, pade mi na pamet ako su već izveli ovoliko majstorija za različite režime rada rakete dal se možda kao što se unapred bira vrsta režima prema proračunatoj trajektoriji možda bira i koeficijent u propcionalnoj navigacijji, to bi onda bio švedski akcioni za to vreme.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

@ oluj i ja sam zbunjen sa svim tim krivuljama i načinom rada rakete , pogotovo radom motora i gađanju bez pogona na te domete . Sve je to u jednoj koliziji.

Pseća krivulja dovodi u konačnici raketu u rep zrakoplova i ona mora biti u tom momentu brža od zrakoplova da ga može stići odnosno proći pored njega da bi grunuo radio upaljač. Taj progon traje dugo znači trebao bi motor raditi dugo vremena dvije -tri minute za te maksimalne domete.

Rekao bih da se pseća krivulja koristi samo kod brzih ciljeva koji lete visoko iznad lansera ili prolaze vrlo blizu lansera na nekih 50 km . Zamislimo neki scenario , ako S 200 brani Moskvu od nekog nadzvučnog bombardera , prvo se gađa na velikom dometu 200-250 km metodom paralelnog približavanja , ako je avion uspio pobjeći od rakete , onda ne preostaje ništa drugo nego ga čekati da dođe blizu i tada psećom krivuljom.

Kod pseće krivulje je važan veliki potisak do kraja do pogotka cilja , avion je visoko i brz je , raketa treba u tih 50 sekundi popeti na 30 km visine , ali kad se popne i uđe u rep avionu onda ga stiže i sigurno pogađa zato što je relativna brzina aviona i rakete mala , par sto metara u sekundi. Dinamika krilaca nije tako zahtjevna, velika i teška raketa kod lansiranja cca 5 tona, juri za avionom koji je deset puta teži od nje , ona je ipak okretnija od aviona koji pokušava pobjeći. Velika prednost rakete je ta što su u tom trenutku tankovi skoro prazni i ona je živahna.

Kod metode konstantnog preticanja ili paralelnih pravaca raketa i avion lete jedan ka drugom , brzine se zbrajaju i taj zbroj može biti 7-8 maha , to je strašno zahtijevno , hidraulički servo uređaj, koji je izvršni organ računala je kritičan, uvijek je moment inercije rakete i brzina odziva servo uređaja kritičan faktor kod takvih brzina. Velika je šansa za promašaj kod tih brzina susreta.

Sasvim je druga situacija na velikim dometima, ako je cilj B52 velik ko stadion , trom , spor .. tu je dobro da je i raketa sporija lakše ga je pogoditi sa postojećim servo uređajem na krilcima. Zato na tim velikim dometima skidaju potisak.

offline
  • Pridružio: 06 Sep 2017
  • Poruke: 54

zixo ::

Da li je sistem VOJIN mogao da upozori posadu aviona ili čitavu formaciju da na njih idu rakete ili samo jedna raketa?


To je pitanje od milion dolara.!

Ovde se vodi rasprava o radarima, dometima, navodjenjima...
Niko da postavi sam sebi pitanje, kako nesto tako staro i te velicine da preleti dobar deo teritorije Izraela NEPRIMECENO i obori im avion. Ajde sto je oboren F-16I, nego po nekim nezvanicnim informacijama oboren je i F-15.

F-16 je oboren skoro na samoj Izraelskoj obali u blizini Haife.?

Pa gde su te Davidove pracke, Patrioti, THAAD-ovi, Iron Dome, Arrow-i...itd.?

Meni nisu jasni ljudi koji veruju da je nesto ovakvo kao sto je S-200 preletelo dobar deo Izraela, a da oni to nisu primetili.? Jos im u dvoristu padne avion. Ja se nadam da se salite i da nisu svi ovde deca.?:



Pa ljudi.. sutra ta glava moze da bude termo-nuklearna.!!!

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1360 korisnika na forumu :: 25 registrovanih, 3 sakrivenih i 1332 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aramis s, bestguarder, Bobrock1, cifra, Djokislav, FileFinder, GandorCC, Georgius, hyla, jackreacher011011, Koca Popovic, ladro, laki_bb, M1los, Mi lao shu, Milometer, Oscar, Parker, stegonosa, vathra, Volkhov-M, vukdra, W123, zlaya011, zzapNDjuric99