|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:29
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24134
|
zixo ::То да се циљ стално држи у захвату је ваљда важило за радио-командно вођене РС-2УС.
У мору ових постова сам се изгубио.
Како ракета након лансирања наставља даље ка циљу ако је радар пребачен у осматрачки режим?
Паралелно и даље озрачује циљ?
Imas sve pojasnjeno u predhodnom postu ,odmah ispod posta Druga pukovnika .
Radar nastavlja da prati gadjani cilj kanalom podsveta -ozracivanja dok osmatra VaP i prati sve one avione koje je pratio pre gadjanja ovog jednog .
Taj kanal -posveta ,to nije kanal zahvata ali jeste ono sto zovemo `STT` ,dakle usko ugaono pracenje gadjanog cilja ,no to se desava unutar sektora osmatrackog polja sa onim podrezimom SNP .
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:30
|
offline
- zixo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23212
- Gde živiš: Beograd
|
Колика је вероватноћа да се данас МиГ-29 са ракетом Р-27 пробије на до 50 километара растојања од већег циља попут транспортера, танкера, летећег радарског система или авиона за ЕИ и ПЕД?
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:32
|
offline
- zixo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23212
- Gde živiš: Beograd
|
Citat: Taj kanal -posveta ,to nije kanal zahvata ali jeste ono sto zovemo `STT` ,dakle usko ugaono pracenje gadjanog cilja ,no to se desava unutar sektora osmatrackog polja sa onim podrezimom SNP .
А шта је са ракетом? јел онда све време прима податке о циљу преко тог режима радара?
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:32
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
Još jedared:
"Track-While-Flyby submode can be set in Encounter or Pursuit modes only.
Track-while-flyby mode allows the simultaneous tracking of up to 10 targets, measuring their angular position, range and rate of closure. The target with the highest rate of closure/range ratio is designated the most dangerous, and automatically marked on the display. The pilot can override the automatic selection if he decides on another target. After switching to track-while-flyby mode volume scanning is stopped, and only the (up to 10) tracked targets are followed. Track-while-flyby mode will automatically follow the target marked most dangerous (auto or by pilot override) in elevation without pilot intervention. The TSVM computer calculates missile launch parameters for the most dangerous target. As the range to target approaches the calculated maximum missile launch range, the radar will stop scanning for targets and transition to an 8º by 40º box pattern scan in the direction of the designated target. If the target is located, the radar will transition to single target tracking mode, and all other contacts are discarded."
Ovo je opcija da je cilj pronađen u uskom polju i tu se priča završava! Nema šta dalje da piše, šta radar dalje radi.
Ovaj "ciklus" je završen nalaženjem odabranog cilja u uskom polju pretraživanja i prelaskom na njegovo praćenje u Režimu V ili D u STT modu, do uništenja cilja.....
Sada stvarno završavam....uvuče me Ray za čas nazad u raspravu!
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:42
|
offline
- zixo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23212
- Gde živiš: Beograd
|
Citat:If the target is located, the radar will transition to single target tracking mode, and all other contacts are discarded
Може мало објашњења?
Ако је ракета самостално пронашла циљ?
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:47
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
zixo ::Citat:If the target is located, the radar will transition to single target tracking mode, and all other contacts are discarded
Може мало објашњења?
Ако је ракета самостално пронашла циљ?
Ne drugar, ako avionski radar pronađe cilj u uskom polju pretraživanja, on prelazi u "single target tracking" i nastavlja praćenje samo tog cilja do njegovog uništenja.
Raketa se u početnom delu vodi parametrima dobijenim još na lanseru i radio-korekcijama tokom INS faze leta. Nakon uključenja SARH-a, njen RGS počinje da prima reflektovane signale i onda on određuje putanju leta rakete, a avionski radar ima zadatak da nastavi praćenje tog cilja u STT modu....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:54
|
offline
- zixo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23212
- Gde živiš: Beograd
|
Хајмо све то да упростимо и ставимо у реченицу, две.
Ракета добије на лансеру податке о почетном положају циља, затим је лансирана и иде ка циљу, за време лета добија радио-корекције јер циљ мења положај, потом када дође у домет РГС, иста добија одбијене сигнале од циља све док га не погоди.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 11:58
|
offline
- Kubovac

- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 6875
|
zixo ::Хајмо све то да упростимо и ставимо у реченицу, две.
Ракета добије на лансеру податке о почетном положају циља, затим је лансирана и иде ка циљу, за време лета добија радио-корекције јер циљ мења положај, потом када дође у домет РГС, иста добија одбијене сигнале од циља све док га не погоди.
Što bi rekli ameri: Give this man a cigar!
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Avg 2018 12:15
|
offline
- Drug pukovnik

- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5717
|
Mislim da je opet u pitanju terminologija jer tekst navodi slijedeće:
U režimu SNP je obezbjeđeno praćenje strobiranog cilja.
Znači situacija slijedeća, to knjiga piše, napad na cilj koji manevrira po visini. Mijenja visinu, elevacija se mijenja stalno, a cilj se treba nekako strobirati i pratiti ga takvog strobiranog do zahvata.
Ostale promjene, brzine, kursa, azimuta izbacujemo iz razmatranja, recimo konstantno jer ako cilj i te manevre i promjene vrši ja zaista ne znam kako ga se sa ovim radarom sa Mig-29 onda može uhvatiti.
Radar u osmatranju zavisno od daljina do cilja pokriva jedno područje, recimo za cilj na daljini većoj od 55km to je pravokutnik 20 stupnjeva po azimutu i 13,5 stupnjeva po elevaciji.
Taj pravokutnik se skenira recimo prilikom instrumentalnog navođenja sa snopom širine 3,5 stupnjeva tako što snop 6 puta pređe preko zone u smjeru azimuta. Štrafta desno, pa se spusti malo dole, štrafta lijevo pa se spusti malo dole, opet štrafta desno i tako 6 puta. Nadalje, centar te zone se automatski postavlja u položaj cilja koji se napada.
Da je cilj sa stalnom putanjom prema lovcu u ovakvom osmatranju se može strobirati, međutim cilj manevrira po visini. Bio je uočen kod prve horizontalne štrafte međutim nakon 6 prolaza i povratka u gornju štraftu njega više nema, već je u drugoj. Spustio se međutim radar ne znam kada se spustio i strob pada u vodu.
Knjige također navode usku zonu traženja po mesnom uglu (elevaciji), to je zgodno zato što se konstantno određuju koordinate cilja i po visini, međutim očito na tim daljinama cilj lako može izaći iz te zone.
E tu kažu u ručnom režimu navođenja uključiti SNP, pri kojem je obezbjeđeno praćenje strobiranog cilja u osmatranju. S obzirom da SNP prati do 10 ciljeva, čisto logički gledano, snop i dalje štrafira zonu, ali u tom podrežimu je očito odrađen nekakav program koji će grupirati i arhivirati ciljeve, pamtiti gdje je koji i zadnji puta bio, pa gdje se pojavio, pa nekakvim algoritmom u grubo se mogu odrediti koordinate. Za SNP nigdje ne navode da je u mogućnosti određivanja točnih koordinata, a to će nam kasnije trebati.
Ovo je šturo prezentirano, ja se ne razumijem dovoljno u to (makar priznam) ali to mi se čini do sada razumno. SNP se vjerovatno napatio dok je uspio strobirati cilj i sada se raketa zahvaća u uski snop. Odradi se precizno određivanje koordinata u zahvatu, računalo odradi svoje, preda u raketu i raketa je nakon što pilot obavi nišanjenje (nemojte zaboraviti da i ovo postoji-''u toku nišanjenja avionom upravljati tako da se nišanski krug poklapa sa elektronskim krstićem'')
Po postizanju povoljnog (povoljnijeg) položaja u odnsou na cilj i sa postojanjem simbola PR slijedi lansiranje. Raketa naravno ne ide u cilj već u točku koju je računalo izračunalo prema trenutnom stanju kao očekivani položaj. Radar-cilj stalno ''komuniciraju'' bitno je za navesti. U međuvremenu pilot zna koja je vrsta cilja (mali, veliki i sl.) i prema tome ručno definira kada će (na kojoj udaljenosti od cilja) krenuti poluaktivno navođenje glavom samonavođenja. Iz ovoga sam vrlo siguran da se raketa može lansirati i da već od one sekunde 0,25 počinje samonavođenje jer je raketa i glava još na lanseru ostvarila zahvat. U protivnom, GSN se na lanseru još usmjeri u očekivanu zonu, i po lansiranju do aktivacije i po potrebi i po mogućnosti se vrši radio korekcija.
Nigdje, ali baš nigdje se ne navodi da se radar prebacuje nazad u neki drugi režim. Svi opisi prestaju sa lansiranjem i praćenjem, a zdrav razum mi kaže da zračenje cilja dok se raketa približava traži uski snop, a nikako osmatranje ili SNP ili šta god već.
Za raketu R-27R inače navode ako dobro razumijem, da ima mogućnost da istrpi prekide osvjetljavanja cilja u trajanju do 20-30% preostalog vremena navođenja, tu računam da ima mogućnost prilagodbe prema prethodnim inputima, ali isto tako kao i kod svih ostalih sistema tog doba očekujem uski snop radara prema cilju. Inače usput, raketa se kod fulanja samouništava kontaktnim upaljačem pri udaru u zemlju.
Eto tako, ja sam sebi složio priču, meni je skroz realna i očekivajuća. Ako i griješim nema veze, lako mogu živjeti s tim na duši.
|
|
|
|
|
|