Rakete V-V

118

Rakete V-V

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2010
  • Poruke: 24371

Evo kad smo kod te razlike izmedju vodjenja i samonavodjenja .

Citat:Contrast this with beam riding systems, like the RIM-8 Talos, in which the radar is pointed at the target and the missile keeps itself centered in the beam by listening to the signal at the rear of the missile body. In the SARH system the missile listens for the reflected signal at the nose, and is still responsible for providing some sort of “lead” guidance.

I prikaz za PARS :



Citat:SARH missiles require tracking radar to acquire the target, and a more narrowly focused illuminator radar to "light up" the target in order for the missile to lock on to the radar return reflected off target. The target must remain illuminated for the entire duration of the missile's flight.

Dakle sta je sustinska razlika ,pa u tome sto kod vodjenja rakete V-V ,cilj mora stalno biti ozracen uskim nisanskim snopom radara ( nisanski rezim-zahvat ) ,znaci stalno u zahvatu ,dok kod sistema PARS pa i ARS cilj nakon lansiranja rakete/a se prati u osmatrackom rezimu ( siroki osmatracki snop radara za dati sektor skeniranja ) i na svom putu raketa se samonavodi .

Pogledajte ovo sto pise `tracking radar... `,znaci odnosi se na pracenje ,tj ono automatsko pracenje u ovom slucaju cilja i svih drugih aviona za dati rezim ili podrezim SNP/TWS. Sta je to `narrowly focused illuminator radar to light up the target ` , pa to je upravo onaj kanal podsveta tj `SARH Illumination` a koje je opisan kako funkcionise u onom dok. na ukrajinskom .Znaci jedan uski snop pracenja cilja a koji se multipleksira sa rezimom radara u kojem on tada radi a to je osmatracki rezim sa automatskim pracenjem cillja/eva i ostalih vazduhoplova u datom sektoru skeniranja .

Citat:SARH Illumination and main channels use different frequencies within the X band, and are multiplexed in time.

PS

Da dodam jos neke info vezane za R-27R1 :

Citat:Treba navesti da bi bilo jasnije, da raketa R-27R1 ima sistem inercijalnog samonavodjenja do blize zone cilja, a da joj podatke o cilju (kamo treba da leti) daje SUV kome je radar podsistem. I da su podaci o cilju uneti u inercijalni sistem rakete pre lansiranja. Ukoliko ima elektronskih ometanja, sistem radio-korekcije se iskljucuje (ne koristi se).

Radar eventualno ako je potrebno salje signal radio-korekcije raketi. U uslovima jakog elektronskog ometanja, raketa ide prema cilju samo sa podacima unetim pre lansiranja a u blizoj zoni cilja koristi svoju glavu i vrsi zahvat cilja na osnovu reflektovanih signala od cilja a poslanih od radara lovca i blize prilazi cilju do zone aktiviranja upaljaca bojeve glave.

Raketa R-27R1 je namenjena pre svega za obaranje velikih i slabomanevrisucih ciljeva. Sa iskljucenim rezimom radio-korekcije verovatnoca unistenja cilja je 0,55, a sa ukljucenim rezimom radio-korekcije, verovatnoca je 0,6.

Sad vidite i razlog plotunskog gadjanja sa dve rakete.Tada je verovatnoca oko 0,7.
Govorim o verovatnoci na krajnjem radijusu upotrebe rakete R-27R1 i gadjanju velikog slabomanevrisuceg cilja na velikoj visini.


Ziveli



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Koliko se ja razumem PARS je naša skraćenica za eng. SARH.



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Biće da se tekst u fajlu razjebo nakon uploada kad se snop u praćenju opet raširio u veličinu prvotnog osmatranja.
Rekoh ja, zaguljen je taj ukrajinski jezik.

Ray, hvala na lijepim rječima, ali ponovit ću, ne vraćam se nazad na ovu tematiku RLPK-29. Bilo bi bolje da se počelo od R-40R pa na R-27R i onda kao šlag na R-33, sve bi bilo jasnije.

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2010
  • Poruke: 24371

Da se caskom vratim na zahvat ,eh taj zahvat .Dakle zahvat je rezim radara u kojem on svoju energiju zracenja a upravo ono sto je kolega `13892` pomenuo ,znaci kvazi-neprekidno zracenje usmerava u jednom veoma uskom snopu .

Kod radara starije tehnoloske generacije( nisu imali ovo CW ) , tipa onih na Kecu i jos starijih ,takvi radari su mogli otkriti i pratiti samo jedan cilj ,znaci samo jedan cilj i taj cilj su gadjali rezimom zahvata od momenta lansiranja rakete pa sve do njegovog pogodka .Znaci rakete koje su oni lansirali su bile vodjene po uskom radarskom nisanskom snopu svo vreme koje sam naveo .

Radari novije tehn. generacije ,oni razvijeni nakon tih iz 50tih i 60tih a to su oni sa Kasegrejnovim ogledalom -antenom ,sa planarnom i posle faziranom antenskom resetkom te sa meh. odnosno el. skeniranjem su mogli da prate i do 10 razlicitih vazduhoplova istovremeno .Naravno to se odnosi na rezime/podrezime TWS tj SNP .Ti radari su omogucavali da se jedan ili vise ciljeva ( recimo 2 najvise 4 ) gadjaju gotovo istovremeno raketama sa sistemom PARS pri cemu se svi podaci u racunar rakete uvode tokom faze zahvata cilja ( ciljeva sukcesivno ) a da bi se raketa potom lansirala i nastavila da se samonavodi ( sama navodi ) , na cilj uz radio-korekcije u fazi inerc.samonavodjenja ako to situacija dozvoli .

Kod raketa sa PARS /ARS je kod tih radara postojao i danas postoji kanal koji se zove kanal ozracivanja cilja u uskom snopu pracenja istog a sve u okviru osmatrackog rezima rada radara u koji on prelazi nakon lansiranja rakete/a .Sto ce reci , nakon zahvata i lansiranja rakete kao sto je R-27R/ER i sve one predhodno pomenute ,radar se vraca u rezim osmatranja sa pracenjem aviona i cilja/ciljeva po kanalu osvetljavanja tj kanalu podsveta .

Za rakete sa PARS je potrebno stalno ili povremeno osvetljavati cilj tim kanalom-snopom ,dok za rakete sa ARS je potrebno sve to ali do faze kad raketa postaje autonomna .

MIslim da je ovo jedno veoma lepo,korisno i mora se priznati jednostavno naravouchenije .

Ziveli

PS

Drug pukovnik ::Biće da se tekst u fajlu razjebo nakon uploada kad se snop u praćenju opet raširio u veličinu prvotnog osmatranja.
Rekoh ja, zaguljen je taj ukrajinski jezik.

Ray, hvala na lijepim rječima, ali ponovit ću, ne vraćam se nazad na ovu tematiku RLPK-29. Bilo bi bolje da se počelo od R-40R pa na R-27R i onda kao šlag na R-33, sve bi bilo jasnije.


Nema na cemu pukovnice ,uvek sam spreman da pohvalim jedan tako detaljan pristup kakav imas ti ,jos jednom `svaka ti dala` Wink

Sto se mene tice ,mozemo svi zajedno a ko hoce ,da krenemo od samog pocetka razvoja raketa sa PARS kasnije i ARS ,dakle od prvih na ovamo pa da to fino proanaliziramo i prodetaljisemo. Smile

Ziveli

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 5055

^
Biće da ti nisi razumeo šta je Drug pukovnik tebi u stvari odgovorio.

Inače, mislim da ćemo, bar što se mene tiče, odložiti raspravu o R-40 jer već sam rekao da nemam vremena. Mislio sam da možemo u ova 2 dana raspetljati ovo oko R-40R , ali s ozbirom da ne možemo ni krenuti s tom temom, ja ću se uključiti kad se vratim....valjda će do tada biti uslova za finu i normalnu forumsku komunikaciju.....

Ne mogu da verujem šta se dešava ovde na temi, iskreno da kažem....

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2010
  • Poruke: 24371

^

Znam tacno na sta je `Drug pukovnik` mislio `Kubovac` drugar ,no moze biti da vi ipak neke detalje ili necete da uzmete u obzir ili jednostavno necete da shvatite o cemu se radi .Ovde u ovom odeljku je opisano sta se desava nakon lansiranja rakete i kako se cilj povremeno prati i povremeno osvetljava kanalom podsvet ( ono `Pidsvitljovavnije` ) u odredjenim taktovima .

Arrow https://www.mycity-military.com/slika.php?slika=16.....823%29.png

Pazite sta pise ,`ROBOTA RLS -PIDSVITLJOVANIJA-ROBOTA RLS` ,tu je dakle opis takta pracenja i osvetljavanja cilja dok radar radi ( robota RLS ). U kom rezimu to radar radi pa se cilj automatski prati i povremeno osvetljava kanalom podsveta ? Na sta se odnosi onaj `takt P-S-P-S` ???

Zato sam i rekao ,sto Drug pukovnik zna da iskopa ,to je cudo .Sa druge strane ,ostadoh bez odgovora i od tebe i od Leonarda cemu lajkovanje tog dok . ,da li za njegov izuzetan trud i zalaganje ili zbog potvrde da se R-27R/ER vodi /navodi svo vreme u zahvatu od lansiranja do pogodka cilja sto mislim ovog puta i sami uvidjate da je to u celosti pogresno i da od toga nema nista .

Sledi naredno izlaganje :

Rakete sa sistemom PARS u kontekstu price o radarima koji imaju jednokanalnost i visekanalnost po cilju u zahvatu tj u automatskom pracenju istog/istih nakon lansiranja rakete/a .

Dakle ,kao sto je predhodno izlozeno postoje radari koji su jednokanalni po cilju a tokom gadjanja ,sto ce reci takvi radari mogu biti oni najstarije generacije koji su kako rekoh mogli otkriti i pratiti samo jedan cilj i taj jedan gadjati u uskom nisanskom snopu rezimom zahvata ,u kojem bi raketu V-V vodili radio-komandnim ili radarskim vodjenjem .

Opet daljim razvojem radarske tehnike se doslo do visekanalnosti po cilju tokom faze otkrivanja i pracenja pa smo 70-tih/80-tih imali radare koji su recimo automatski pratili do 10 razlicitih vazduhopova sa tim da su takvi radari mogli biti jednokanalni ili visekanalni po cilju tokom faze gadjanja.

E sad ide jedna bitna stvar tu ,posto smo resili pitanje jednokanalnosti po cilju tokom gadjanja ,sledi kratko izlaganje o radarima koji su visekanalni po cilju tokom gadjanja .Naime da bi se takva radnja uopste obavila ,radar sa takvim mogucnostima a koji ima recimo jedan predajni kanal tj predajnik gde je generator sondirajucih signala impulsa obicno velika el.- vakuum zraceca cev ( TWT a na ruskom LBV ) tj cev sa putujucim talasom ,on sukcesivno obavlja zahvat jednog pa drugog cilja ,po mogucnosti treceg pa 4tog .

Sta je ovde vazno naglasiti ,da predajnik -generator signala moze podrzati samo jedan uzak nisanski radarski snop u rezimu zahvata ,zato je tehnicki nemoguce izvesti zahvat recimo dva ili najvise 4 razlicita cilja .Ovo mozda cak vazi i za najnoviji N035 koji sukcesivno vrsi zahvat 8 razlicith VC-a svojim generatorom sond. signala a to je velika LBV .Nadalje stize potvrda da se rakete danasnjice a koje imaju sistem PARS/ARS uopste ne vode uskom nisanskoim snopom jer to jednostavno nije tehnicki moguce,nije moguce obezbediti da se 2 ili 4 ili 8 razclitih VC-a stalno drze u zahvatu kako bi se tamo neka raketa sa PARS vodila po tom uskom snopu .

Naravno ona i ne treba da se vodi jer se ona samonavodi po putanji koja je proracunata tokom faze zahvata jednog cilja .U VTUP za R-27R1 postoji podatak da cak 70% putanje se ona `navodi ` inercijalnom metodom po signalima radio-korekcije da bi se u zavrsnoj fazi kako pise `samovodila` (samonavodila ) zahvatom RGS tj prijemom reflektovanih signala od cilja a koje radar lovca salje u osmatrackom rezimu sa pracenjem cilja posebnim kanalom podsveta .Da se cilj prati u rezimu stalnog zahvata tj nisanskim snopom , raketa bi 100% svoje putanje bila vodjena ,bilo radio-komandno bilo radarski .

Kako god se okrene ,jasno je da nema ni govora vise o zahvatu cilja( nisanski rezim ) nakon lansiranja a sve do pogodka kad se radi o raketama V-V sa sistemom PARS ( vazi za ARS ) ,sem u odgovarajucim slucajevima .

offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

Одакле ракети сигнал радио корекције ако не од радара?

Дакле ракета се и наводи и самонаводи.

На основу свега изнесеног испаде да радар ипак нон стоп држи циљ у радарском снопу што у нишанском што у осматрачком режиму.

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2010
  • Poruke: 24371

^

Da, signal za korekciju dobija po bocnim lepezama po kanalu podsveta i za to ti ne treba stalni zahvat ,nije potrebno cilj drzati u zahvatu vec ga osvetljavati signalom podsveta radi pracenja cilja dok raketa leti ka njemu .Ono sto izgleda mnogima nije jasno a vrlo je jednostavno da radar kad odradi zahvat vraca se u rezim u kojem je prvobitno radio a kolege misle da nakon lansiranja se samo prati cilj ,to nije tacno. Fino pise u ukr. doku. po kojim taktovima radar radi dok osmatra,prati i osvetljava taj gadjani cilj .

Rekao sam tehnicki nije moguce izvesti zahvat recimo dva razlicita cilja odjednom ,to je nemoguce,pa zato radari N001V i N019M Topaz , koji gadjaju 2 cilja ,nakon lansiranja raketa na njih oni se vracaju u osmatranje sa pracenjem ta dva cilja prati povremeno podsvetom tj onim SARH Illumination .Upravo ta visekanalnost dokazuje da nema vise zahvata nakon lansiranja raketa.Radar ne moze drzati u zahvatu dva cilja istovremeno .

offline
  • zixo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 27 Sep 2006
  • Poruke: 23450
  • Gde živiš: Beograd

Опет је то доста ограничавајуће за авион ако циљ стално мора осветљавати сигналом подсвета ради праћења циља док га ракета не погоди.

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2010
  • Poruke: 24371

^

Tako je ,pa zato se R-27R1 iskljucivo koristi za gadjanje velikih i tromih VC-a .Uostalom ovo ti sve treba i kad gadjas sa AIM-120 ,isto to je sve na nekim daljinama gadjanja 50-100km recimo .Sve ovo treba sem zavrsne faze kad ona postaje autonomna zbog posedovanja ARGSN .

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 671 korisnika na forumu :: 10 registrovanih, 2 sakrivenih i 659 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: -[CoA]-, Battlehammer, Bobrock1, DPera, dragoljub11987, hyla, Krvava Devetka, Lord Nem, nemkea71, slonic_tonic