Orešnik

25

Orešnik

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 20236

Napisano: 21 Dec 2024 12:15

Drakce65 ::@bojank,

Pošto si ekspert za tenkove, možda si upoznat (ne znam, samo pitam) sa nekim testovima prodiranja potkalibarskih, protivoklopnih projektila, u različite materijale (zemlja, pesak ili slično)?

Podataka o tome ima jako malo jer se ti materijali ne smatraju klasicnom metom za PK. Jedini podatak koji imam je da stara 105mm L28 potkalibarna probija oko metar betona, ali bez specifikacija kakvog betona i sta se tacno smatra probojem.

Dopuna: 21 Dec 2024 12:30

Drakce65 ::bojank,
Biće da se sasvim slažemo u tome.

Elastičniji i mekši materijal daje duži zaustavni put i raspodeli energiju na duži vremenski interval, sa manjom silom sudara (amplitudom).

Pri tim brzinama svi meterijali se mogu uslovno tretirati kao fluidi, proces proboja se najlakse opisuje kao "jak mlaz vode u bazen".
Citat:
Svakako da je otporniji HD polietilen od betona u tom smislu.
Cilj je razvući zaustavno vreme i put da bi se potrošila energija sa manjom silom (zato moderni automobili imaju zonu gužvanja kod sudara).

Pošto pri tim brzinama od 5+Mah više važi kinematika fluida, onda tu ulaze u igru dodatni i mnogobrojni faktori koje si napomenuo.

Najcesci nacin usporavanja potkalibarnih i kumulativnih je koriscenja vise "odbijajucih listova" (kako ih Rusi zovu) tj. NERA ("zapadni" naziv), tj. sendvica metal/polimer/metal, postavljenim pod uglom, koji prilikom proboja usled vibracija zadnjeg i prednjeg sloja dovode do bocnog naprezanja kod potkalibarnog probojca i kod tupljenja vrha mlaza kod kumulativnog projektila. Takodje se koriste principi "hranjenja" probojca, gde se materijal tako osipa da se vraca i deluje na probojac sa strane. Ovo je recimo mehanizam po kome je radio "pesak" u nekim tenkovskim kupolama (T-72M1, T-80B).

Citat:
Samo sam hteo napomenuti da je vreme oslobađanja energije jako bitan faktor (ne može se zanemariti) i da snaga impulsa obrnuto proporcionalna sa vremenom trajanja tog impulsa. Zato sam "razvukao" 530MJ(MWs) na 147kWh (uporedivo sa 11.6 litara benzina 95), kao prost primer, da bih naznačio vreme oslobađanja akumulirane energije kao jedan od ključnih faktora.

Problem je sto je vreme oslobadjanja energije kod tih brzina ~isto koji god materijal probijali. To je poznato jos od negde '60ih (1966? valjda, mozda Raketas zna) kada je koncano uspesno uslikan kumulativni mlaz. Razlog je prost - materijal koji "dozvoli" dublji kanal proboja manje usporava mlaz, te vreme ostaje ~isto.


Citat:
Naravno da niko od nas pouzdano ne zna o tom vremenu kod Orešnika i zato se bavimo raznim pretpostavkama pa nagađamo.

Barem okvirno resenje je ANSYS i zvercuga od masine. Smile

Citat:
Kod Orešnika još uvek ne znamo ništa o tome i moguće su neverovatne greške u pretpostavkama ako se vreme oslobađanja energije ne uzme u obzir, tj. ako ga nekako ne saznamo.

Problem je sto previse ne znamo pouzdano pa onda od cega god se podje imas onu "pretpostavka je majka zajeba".



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 29 Avg 2023
  • Poruke: 1

Pozdrav svima, pratim ovaj forum godinama, a evo došao je red i na prvi post.
Uglavnom, Amerikanets je izdao update, negira prethodnu analizu, tvrdi da su sva oštećanja na satelitskim snimkama od ranije te posljedično dolazi do zaključka da je u pitanju zavjera i da svi skrivaju satelitske sninke koje prikazuju stvarnu štetu nakon udara Orešnika.

amerikanets.com/p/mea-maxima-culpa



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 20236

amaterSRB ::@bojank
Је ли то разлог качења гумa на тенкове?

Sama guma radi iskljucivo kao dodatno odstojanje od oklopa, koje nekada moze da pomogne, a nekada zapravo da odmogne.
Da bi guma radila kako treba mora biti u propisno projektovanom i uradjenom "sendvicu" meta/guma/metal (u najprostijoj varijanti).

offline
  • 13892 
  • Super građanin
  • Pridružio: 15 Jun 2009
  • Poruke: 1480

Možda nema toliko podataka koliko u zemlju prodiru projektili ispaljeni iz tenkova ali naša država kao i KFOR ima podataka iz prve ruke za potkalibarne projektile od osiromašenog uranijuma ispaljene iz topa GAU-8 jer su posle rata morali da ih uklone.

Penetratori od osiromašenog uranijuma, ukoliko se ne rasprsnu pri udaru o tvrdu podlogu, zabijaju se u meku zemlju i do dubine od metar do tri metra


http://www.nspm.rs/srbija-i-nato/ekoloske-i-zdravs.....alphabet=l

offline
  • Pridružio: 25 Jan 2023
  • Poruke: 23

@bojank,
Hvala!

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5525

https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monogra.....MR1209.pdf

Appendix B

offline
  • 13892 
  • Super građanin
  • Pridružio: 15 Jun 2009
  • Poruke: 1480

Tekst o probojnosti, energiji i otporu kinetičkih projektila ispaljenih iz elektromagnetnih topova koji koriste hipersonične projektile. (Posebno interesantan deo je označen podebljano. )

Pri brzinama većim od oko 2 do 3 km/s, dinamički pritisci udara su toliko veći od materijalne čvrstoće bilo čega što je uključeno u sudar da se može smatrati da i projektil i meta djeluju kao fluid. Mehanička čvrstoća prestaje da bude relevantna. Hiperbrzinska strelica koja udara pri ovim brzinama će prodrijeti kao da je mlaz tekućine iste dužine i gustine. U svakom takvom udaru, materijali će prskati, nasilno, bacajući krhotine i krhotine. Ovo nasilje će stvoriti eksploziju koja može probiti kratere i oštetiti obližnje materijale, opremu i osoblje.

Pri brzini od oko 3 km/s, kinetička energija projektila će odgovarati energiji oslobođenoj detonacijom iste mase TNT-a. To znači da nije potrebna posebna bojeva glava. Energija oslobođena projektilom koji udari u metu brzinom većom od 3 km/s proizvešće veću eksploziju nego da je napunjen eksplozivom – posebno zato što artiljerijske granate moraju biti izrađene posebno čvrste kako bi preživjele lansiranje, ostavljajući relativno malo prostora za bojevu glavu . Važno je napomenuti da se penetracija ne povećava kada brzine pređu 2 km/s. Veća brzina može spljoštiti veće područje, ali ako je vaš cilj probijanje oklopa, svaka energija koja se koristi pri brzini od 2 km/s na meti je izgubljena energija. Imajte na umu da je ovo brzina na meti. Budući da će projektil lansiran u atmosferu patiti od aerodinamičkog otpora u letu, kada pucate na udaljene mete možda će vam trebati veće početne brzine da biste postigli željene performanse terminala.

Na primjer, artiljerijska granata M795 155 mm sadrži 10,8 kg TNT-a kao eksplozivno punjenje, što mu daje eksplozivnu energiju od približno 45 MJ. Sama školjka ima masu od 46,8 kg[8]. Ista energija bi se mogla postići i bez eksploziva ako bi granata udarila brzinom većom od 1,4 km/s.

Vredno je uzeti u obzir da za korištenje na planeti, nije baš dobro dobiti elektromagnetski pištolj preko 2 do 2,5 km/s. Pri tim brzinama, projektil će ionako pogoditi dovoljno jako da eksplodira i, kao što je već spomenuto, tu će prodor biti maksimiziran. Ako idete brže, rano ćete izgubiti više energije zbog aerodinamičkog otpora ako projektil mora proći kroz atmosferu (a neki dizajni, poput šinskih topova, će imati više problema s trošenjem tračnica). Za dati proračun energije po metku, često će biti korisno zadržati brzinu projektila na 2,5 km/s ili manje, ali povećati masu kako bi odgovarao vašoj energiji. Zanemarujući otpor, projektil lansiran brzinom od 2 km/s može ići 200 km; jedan lansiran brzinom od 2,5 km/s može preći preko 300 km. Kada uključite povlačenje, udaljenost se smanjuje.
Što je projektil masivniji, to će manje otpora utjicati na njegovu putanju i dalje će ići – što daje još jedan razlog da se prednost daje masi u odnosu na dodatnu brzinu. Program projektila hiperbrzine daje domet od 185 km za HVP strelicu ispaljenu topom; obično se navodi da šinska puška za koju je dizajnirana ispaljuje projektile brzinom od oko 2 km/s, što sugerira da za velike pomorske topove kao što je ovaj i uske aerodinamične strelice, otpor neće imati previše efekta.

https://www.galacticlibrary.net/wiki/Electromagnetic_guns#High_speed

offline
  • Pridružio: 16 Jan 2023
  • Poruke: 123

Pošto smo videli lažne satelitske snimke jedne strane ne vidim razlog da ne postavimo jedan isto tako sporan snimak druge strane, skinuo sam ga par dana posle dejstva sa nekog telegram kanala. Istina je verovatno negde u sredini.

offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 4933

Naleteh na mreži i na ovo:

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5426

Drug pukovnik ::https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monograph_reports/2011/RAND_MR1209.pdf

Appendix B


pukovniće može li neka aerodinamička usporedba ova dva balvana , mislim da mora biti radi težišta odotraga šupljina.






Osim toga i iz tehnoloških razloga bi to trebalo biti tako. Po onome što znamo o tim materijalima i mogućim tehnologijama stvar se radi prešanjem i pečenjem.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 948 korisnika na forumu :: 20 registrovanih, 5 sakrivenih i 923 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: AMCXXL, avijacija, drimer, GandorCC, hyla, JohnnyBoii, lcc, Magistar78, Metanoja, Milos ZA, mocnijogurt, niksa517, Panter, Shinobi, Sir Budimir, vathra, virked, Vlada1389, vladas87, voja64