Istorijski revizionizam - pseudoistorija

101

Istorijski revizionizam - pseudoistorija

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

Napisano: 16 Dec 2012 0:50

@Gospodine Samardzicu,
Pratim ja Vas i Vase teze o bitci na Neretvi, ali ono sto mi nije jasno, to je, kako da nekoga ko Vas napada sa zapada mozete da naterate na povlacenje ka istoku ili severoistoku? To je, u najmanju ruku, nelogicno!
Mozete li mi reci, Nemosav Vas je to vec pitao ko odredjuje kako traju faze u partizansko-cetnickom sukobu na Neretvi?
Vasa verzija toka, ali i ishoda tog sukoba odudara znacajno ne samo od zvanicne verzije koja je bila i jedina do 1990. godine u domacoj istoriografiju, nego i od radova svih ostalih autora.

Dopuna: 16 Dec 2012 1:11

Pogledao sam letimicno Vas poduzi citat iz Vaseg dela i zapazio da mesate odredjene cinjenice. Sutra cu ga podobnije analizariti. Glavna operativna grupa (GOG) koju su cinili 1. proleterska divizija, 2. proleterska divizija i 3. udarna divizija nema nikakve veze sa Operativnom grupom divizija (OGD) izuzev sto stu obe grupacije partizanske. GOG je formirana odlukom Vrhovnog staba NOVJ tokom IV neprijateljske ofanzive u cilju sto brzeg prodora ka Neretvi. Prema istoj zamisli partizanske komande 1. hrvatski korpus trebao je da se zavuce iza ledja neprijateljskih linija i ostane na svbojoj teritoriji (Banija, Lika i Kordun, tada jos i Gorski kotar), a 1. bosanski korpus je trebao da se zadrzi na teritoriji Bosanske krajine i zbrine ranjenike. Medjutim, opkoljavanjem 1. bosanskog korpusa na Grmecu, kompromitovan je prvobitni plan Vrhovnog staba NOVJ, pa su se ranjenici probijali sa GOG, s tim sto su i civili koji su bili u zbegu strahujuci opravdano od nacistickih represalila usporili nastupanje ka Neretvi. U takvoj situaciji sa pracenje ranjenika i kao zastitnica odredjena je 7. banijska divizija 1. hrvatskog korpusa, a u tu svrhu koriscena je i 9. dalmatinska divizija. Stanje ove dve divizije normalno da nije bilo na nivou GOG jer je 7. banijska divizija em prenosila ranjenike i sprovodila tifusare (zarazila se citava 16. banijska brigada) i bila stalno pod borbom jer je bila zastitnica sa severozapada, a 9. dalmatinska divizija je tek bila u formiranju. GOG je fakticki prestala da postoji nakon bitke na Sutjesci, a kasnije su formirani korpusi NOVJ.
OGD sastava 2. proleterska divizija, 5. krajiska divizija i 17. istocnobosanska divizija formirana je 1944. godine sa zadatkom proboja u Srbiju. Dakle, OGD nema nikakve veze sa GOG, sto bi trebalo da znate.
I ponovo mi niste dali konkretan odgovor na pitanje: kako su se 1. proleterska divizija i 2. proleterska divizija nasle izvan tog Vaseg famoznog cetnickog obruca u kanjonu Pive probivsi se na istok? Poslednji put one se u ovom Vasem tesktu spominu u borbama sa cetnicima oko Kalinovika. Sta je sa njih dve bilo kasnije i otkud one posle Kalinovika, a pre pocetka V neprijateljske ofanzive kod Mojkovca?
Znaci, uz svo uvazavanje i trud citiranja iz Vasih dela, Vasa teorija je nekonzistentna. Ima isuvise pukotina i neke stvari se desavaju nezavisno od ostalih. Ono sto konkretno nije jasno u toj Vasoj teoriji je gonjenje ka Pivi, jednostavno nekako mi je nelogicno da se branite sa istoka i posle neprijatelja terate na istok, a nije Vam probio front i gde se nalaze 1. proleterska divizija i 2. proleterska divizija u trenucima izmedju borbi za Kalinovik i njihovog proboja ka Mojkovcu, tj. da li su i kada probili cetnicki front na Neretvi? Ti odgovori Vam fale da bi zaokruzili Vasu teoriju o cetnickoj pobedi na Neretvi.
Sto se tice bitke na Sutjesci, mozda je jedini partizanski uspeh sto nisu unisteni do kraja. Sam sastav nemackih jedinica, ogromna prednost u ljudstvu i naoruzanju i teren na koji su nabacili partizane da se brane obecavao je konacni uspeh svih nemackih planova od 1941. godine da se unisti partizanska glavnina na celu sa Vrhovnim stabom NOVJ. Moj licni, ali licni utisak, ne ono sto bih mogao da tvrdim je da nije bilo smelog pokusaja Koce Popovica i 1. proleterske divizije da se probije obruc u trenucima dok je Tito jos cekao ranjenike iako su sve partizanske jedinice trpele katastrofalne gubitke, partizani bi bili unisteni svi do jednoga ili bi, u najboljem slucaju, doziveli sudbinu 3. udarne divizije koja je svedena na grupice koje su se jedva probile. Tito je pokusavao uporno da spasi Centralnu bolnicu sa vise od 3.500 ranjenika kao na Neretvi ne shvatajuci da za to nema ni jedinice koje bi to mogle da izvedu niti mu teren na kome se ratovalo na Sutjesci odgovara.
Opet se vracam na Neretvu. To sto me niste ubedili da su cetnici pobedili partizane, to je sada nebitna stvar. Meni je bitno samo da vidim Vasu zaokruzenu sliku Vaseg prikaza bitke na Neretvi. Dakle, one dve stvari koje sam spomenuo, kako neko sa zapada moze da bude nagonjen u begstvo ka severoistoku i put 1. proleterske divizije i 2. proleterske divizije od Kalinovika do Mojkovca. Nista vise!



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 27 Dec 2011
  • Poruke: 245

6.lickadivizija ::Napisano: 16 Dec 2012 0:50

@Gospodine Samardzicu,
Pratim ja Vas i Vase teze o bitci na Neretvi, ali ono sto mi nije jasno, to je, kako da nekoga ko Vas napada sa zapada mozete da naterate na povlacenje ka istoku ili severoistoku? To je, u najmanju ruku, nelogicno!
Mozete li mi reci, Nemosav Vas je to vec pitao ko odredjuje kako traju faze u partizansko-cetnickom sukobu na Neretvi?
Vasa verzija toka, ali i ishoda tog sukoba odudara znacajno ne samo od zvanicne verzije koja je bila i jedina do 1990. godine u domacoj istoriografiju, nego i od radova svih ostalih autora.

Да, разликује се. Делује нелогично, али они и не дају детаљан преглед догађаја, не удубљују се у битку. Нпр. у тротомој књизи Николића и Димтиријевића ''Историја Равногорског покрета'' - која је иначе објављивана и под другим насловима, у краћим верзијама - о Бици на Неретви дају се 4 фусноте!
Док ја у овој књизи у глави ''Битка на Нертетви'' имам 424 фусноте.
У књизи двотомој књизи ''Ослободилачки рат народа Југославије'' из 1950-тих фуснота чини ми се и нема (узимао сам је из библиотеке) и све се своди на неколико пасуса.
Али сви понављају чувене закљчучке из доба социјализма: ''пресудна битка'', ''одлучујућа победа партизана'', ''пораз од ког се четници никада нису опоравили''...

Да, преласком железничком моста, од 8. до 15. марта 1943, партизани пробијају фронт на Неретви. Потом се деле у две групе: 1. и 2. дивизија иду према Калиновику, 3, 7. и 9. остају на левој обали Неретве, у Источној Херцеговини.
После оне борбе са нерешеним исходом испред Калиновика, када је Ђуришић отказао послушност, улазе без борбе у Калиновик, затим прелазе Дрину, иду према Мојковцу, спуштају поједине бригаде на Лим. Следећи циљ био им је прелазак Лима. Та акција прекинута је Операцијом ''Шварц'', тј. дошло је само до мањих чарки са четницима на Лиму. Да ли би прешли - ко зна. Углавном, Дража је имао на располагању корпусе из Србије и почео је да их доводи. Из даљих крајева до тада је довео само делове два корпуса плус једну бригаду из трећег.

У међувремену, најбоља четничка јединица у то доба, Експедициони корпус мајора Баћовића, враћа се са запада, од Книна, консолидује херцеговачке и босанске јединице које затиче у области Неретве, и почиње низ напада на 3, 7. и 9. дивизију. Наравно пре свега на Трећу, најјачу.
Како су се ове партизанске јединице налазиле источно од Баћовића, он их потискује даље на исток, тј. на североисток, до кањона Пиве.
Пре почетка Операције ''Шварц'', 1. и 2. дивизија биле су у офанзиви, 3, 7. и 9. у дефанзиви.
То су дакле били правци кретања.

У ставри мени је овде било важније да Вам дам примере позитивних описа партизана и негативних описа четника, јер сте тврдили да тога нема у мојијм књигама. Да ли сам Вас разуверио?



offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

Gospodine Samardzicu,
Najzad sam sklopio kockice Vasde verzije bitke na Neretvi, makar onog dela koji govori o sukobu partizana i cetnika.
Daklem, ovako: cetnici su na levoj obali Neretve. Partizani jedini izlaz iz teske situacije, pritisnuti od Nemaca i ustasa sa severozapada, pronalaze u prelasku Neretve i daljoj kontraofanzivi na jugoistok. Dolazi do sukoba sa cetnicima. U takvoj situaciji 1. proleterska divizija i 2. proleterska divizija probijaju cetnicki front i u daljem pokretu izbijaju na Lim. Medjutim, 3. udarna divizija, 7. banijska divizija i tek formirana 9. dalmatinska divizija ne uspevaju da probiju cetnicki front na Neretvi i dolazi do zestokih sukoba, narocito u okolini Kalinovika i Nevesinja. Cetnicima stize pojacanje sa zapada, iz Kninske krajine i te sveze cetnicke trupe odbacuju partizane ka Pivi, dakle ka severoistoku. Nabaceni na kanjon Pive, poptuno u cetnickom obrucu, ove tri divizije su pred unistenjem. Tada, medjutim, pocinje bitka na Sutjesci, cetnici su prozreli nemacku klopku i izvlace se iz nje, dok je jos vreme, a partizani upadaju u tu klopku i trpe katastrofalne gubitke, zapravo im je glavnina pred unistenjem.
To je Vasa verzija bitke na Neretvi i pocetka bitke na Sutjesci. Mislim da je nevazno da li se ja sa njom slazem ili ne, iskreno cu Vam reci da se ne slazem, ali je vazno da sam konacno sklopio kockice u Vasem vidjenju bitke na Neretvi.
Ja nisam citao knjigu Koste Nikolica i Bojana Dimitrijevica, a dvotomnu knjigu Oslobodilacki rat naroda Jugoslavije od 1941. do 1945. godine sam pazljivo citao i mogu reci da je to kapitalno izdanje! Prva knjiga je izdata 1957. (u njoj se nalaze detalji iz bitke na Neretvi i bitke na Sutjesci), a druga knjiga je iz 1958. godine. Tacno je da u knjizi ima veoma malo fusnota, ali broj fusnota nije osnovno merilo kvaliteta izlozenog. Partizansko-cetnicki sukob na Neretvi je izlozen detaljno i zauzima najmanje 15 stranica gusto kucanog latinicnog teksta. Ako se dobro secate kako izgleda ta knjiga, znacete da je font izuzetno mali i da na jednoj stranici staje dosta podataka. Dakle, gresite kada kazete da je partizansko-cetnickom sukobu malo znacaja pridato, naprotiv, detaljno je opisan. Ono sto je drugacije je intencija pisaca. Oni pisu ponekad za partizanske jedinice "nase jedinice", a Vi ste u jednoj raspravi sa Eutropijem, sinoc sam je pogledao listajuci "Poglede", cetnike nazvali "nasima". Dakle, to je osnovna razlika izmedju Vas i autora te dvotomne studije.
Sto se tice mog uverevanja i razuveravanja, tesko da ce to moci iz nekoliko postova. Za tako nesto trebace mi da procitam dosta i Vasih dela i dela onih koji misle dijametralno suprotno od Vas, pa da se na kraju stekne rezultanta toga.
Ali, dobro, barem smo uspeli da pojasnimo jednu tacku - bitku na Neretvi! Malo li je na ovu skupocu?

offline
  • Pridružio: 20 Mar 2012
  • Poruke: 723

Citat:У књизи двотомој књизи ''Ослободилачки рат народа Југославије'' из 1950-тих фуснота чини ми се и нема (узимао сам је из библиотеке) и све се своди на неколико пасуса.
Али сви понављају чувене закљчучке из доба социјализма: ''пресудна битка'', ''одлучујућа победа партизана'', ''пораз од ког се четници никада нису опоравили''...


Bitka na Neretvi je obradjena u gore navedenom naslovu , Tom 1, str 379-419, skice 11-15, i sve vrvi fusnotama
Bitka na Neretvi , nije sama sebi svrha, niti je to jedna bitka, nego skup razlicitih napadnih i odbrambenih bojeva , u odredjenoj borbenoj prostoriji, gde su cetnici uklopljeni u talijanski takticki deo, ukljucujuci tu i snage Mihailovica, i to sa punim znanjem pukovnika Bejlija, kao clana engleske vojne misije

Citat:Тужилац: Јесте ли ви, кад сте донели план о вашим операцијама,
упознали претставника савезничке мисије о вашем плану?
Оптужени: Јесам. Само ја њему нисам читао директиву нити сам
му је дао.
Тужилац: Од кога сте сазнали да ће доћи до искрцавања савезника?
Оптужени: Када је он (Бејли) дошао сазнао сам.
Тужилац: Он је вама то саопштио.
Оптужени: Онако у разговору. Не могу детаљно да се сетим шта је
он говорио и казао. Тешко је то тражити од мене.
Тужилац: Он долази, претставља се вама као претставник и доно-
си писмо.
Оптужени: Доноси писмо.
Тужилац: Ви њему износите план у погледу партизана?
Оптужени: Не. Ми смо прво имали разговор у погледу на окупатора.
Тужилац: Да ли сте га упознали у погледу напада на партизане?
Оптужени: Не знам како, само је знао.
Тужилац: Да ли је он вама тражио да престанете и да заједно са
партизанима сарађујете у нападу на окупатора да би се искрцава-
ње сигурније вршило?

Оптужени: Ту морам бити одређен и молим да ми се не замери за
извесну ствар која изгледа невероватна. Имао сам намеру да изла-
зећи на терен потражим везу да се на неки начин дође до додира.
То је за вас невероватно, али ја сам њему саопштио: Идем и поку-
шаћу, али нисам могао покушати, јер су ту борбе биле врло оштре.
Он је мени казао друго, оно што је у оптужници изнето, а то је ли-
квидирање или уништавање комунизма.

Бранилац Драгић Јоксимовић: Комуниста или комунизма?
Оптужени: Комуниста или комунизма, не знам тачно. Молим
претседника да ли ово није за тајну седницу. Казао је: уништити
партизане.
Тужилац: УнишШити партизане, је ли тако?
Оитужени: Јесте.
.....................
Тужилац: Добро, како сте ви то схватили? Треба ли ово сматрати
да је то нека сагласност са вашим планом напада?
Оптужени: Апсолутно.
Тужилац: А он вам је рекао да ће бити искрцавања?
Оптужени: Кад сам дошао, од њега сам чуо да искрцавање треба
да буде у нашем Приморју.
Тужилац: Да ли је то што је он рекао „уништити партизане" има-
ло какве везе са његовим саопштењем да ће бити искрцавања?

Оптужени: Није то истовремено рекао.
Тужилац: Знам.
Оптужени: Он је био човек који није говорио све одједном, већ ка-
дкад по нешто.
Тужилац: А да

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2011
  • Poruke: 245

Napisano: 16 Dec 2012 18:34

6.lickadivizija ::Gospodine Samardzicu,
Najzad sam sklopio kockice Vasde verzije bitke na Neretvi, makar onog dela koji govori o sukobu partizana i cetnika.
Daklem, ovako: cetnici su na levoj obali Neretve. Partizani jedini izlaz iz teske situacije, pritisnuti od Nemaca i ustasa sa severozapada, pronalaze u prelasku Neretve i daljoj kontraofanzivi na jugoistok. Dolazi do sukoba sa cetnicima. U takvoj situaciji 1. proleterska divizija i 2. proleterska divizija probijaju cetnicki front i u daljem pokretu izbijaju na Lim. Medjutim, 3. udarna divizija, 7. banijska divizija i tek formirana 9. dalmatinska divizija ne uspevaju da probiju cetnicki front na Neretvi i dolazi do zestokih sukoba, narocito u okolini Kalinovika i Nevesinja. Cetnicima stize pojacanje sa zapada, iz Kninske krajine i te sveze cetnicke trupe odbacuju partizane ka Pivi, dakle ka severoistoku. Nabaceni na kanjon Pive, poptuno u cetnickom obrucu, ove tri divizije su pred unistenjem. Tada, medjutim, pocinje bitka na Sutjesci, cetnici su prozreli nemacku klopku i izvlace se iz nje, dok je jos vreme, a partizani upadaju u tu klopku i trpe katastrofalne gubitke, zapravo im je glavnina pred unistenjem.
To je Vasa verzija bitke na Neretvi i pocetka bitke na Sutjesci. Mislim da je nevazno da li se ja sa njom slazem ili ne, iskreno cu Vam reci da se ne slazem, ali je vazno da sam konacno sklopio kockice u Vasem vidjenju bitke na Neretvi.
Ja nisam citao knjigu Koste Nikolica i Bojana Dimitrijevica, a dvotomnu knjigu Oslobodilacki rat naroda Jugoslavije od 1941. do 1945. godine sam pazljivo citao i mogu reci da je to kapitalno izdanje! Prva knjiga je izdata 1957. (u njoj se nalaze detalji iz bitke na Neretvi i bitke na Sutjesci), a druga knjiga je iz 1958. godine. Tacno je da u knjizi ima veoma malo fusnota, ali broj fusnota nije osnovno merilo kvaliteta izlozenog. Partizansko-cetnicki sukob na Neretvi je izlozen detaljno i zauzima najmanje 15 stranica gusto kucanog latinicnog teksta. Ako se dobro secate kako izgleda ta knjiga, znacete da je font izuzetno mali i da na jednoj stranici staje dosta podataka. Dakle, gresite kada kazete da je partizansko-cetnickom sukobu malo znacaja pridato, naprotiv, detaljno je opisan. Ono sto je drugacije je intencija pisaca. Oni pisu ponekad za partizanske jedinice "nase jedinice", a Vi ste u jednoj raspravi sa Eutropijem, sinoc sam je pogledao listajuci "Poglede", cetnike nazvali "nasima". Dakle, to je osnovna razlika izmedju Vas i autora te dvotomne studije.
Sto se tice mog uverevanja i razuveravanja, tesko da ce to moci iz nekoliko postova. Za tako nesto trebace mi da procitam dosta i Vasih dela i dela onih koji misle dijametralno suprotno od Vas, pa da se na kraju stekne rezultanta toga.
Ali, dobro, barem smo uspeli da pojasnimo jednu tacku - bitku na Neretvi! Malo li je na ovu skupocu?

Ма где мало. Very Happy
Само да прецизирам: све партизанске дивизије су прешле Неретву, а не само 1. и 2. Тек по преласку 1. и 2. се одвајају и одлазе ка Калиновику, а остале три имају задатак да мобилишу итд. Да праве нову ''слободну територију''.
Може бити да у тој књизи има 15-так страна и можда нешто мало више фуснота о Неретви, али у мојој има 120 страна и као што рекох 424 фусноте. Иначе изненадили су ме ту кад су написали да је код Калиновика било нерешено! По правилу пишу да су побеђивали.
Да, ја војску наше државе сматрам нашом, док они својом сматрају своју партијску формацију.

Dopuna: 16 Dec 2012 18:35

nemosav1 ::Citat:У књизи двотомој књизи ''Ослободилачки рат народа Југославије'' из 1950-тих фуснота чини ми се и нема (узимао сам је из библиотеке) и све се своди на неколико пасуса.
Али сви понављају чувене закљчучке из доба социјализма: ''пресудна битка'', ''одлучујућа победа партизана'', ''пораз од ког се четници никада нису опоравили''...


Bitka na Neretvi je obradjena u gore navedenom naslovu , Tom 1, str 379-419, skice 11-15, i sve vrvi fusnotama
Bitka na Neretvi , nije sama sebi svrha, niti je to jedna bitka, nego skup razlicitih napadnih i odbrambenih bojeva , u odredjenoj borbenoj prostoriji, gde su cetnici uklopljeni u talijanski takticki deo, ukljucujuci tu i snage Mihailovica, i to sa punim znanjem pukovnika Bejlija, kao clana engleske vojne misije

Citat:Тужилац: Јесте ли ви, кад сте донели план о вашим операцијама,
упознали претставника савезничке мисије о вашем плану?
Оптужени: Јесам. Само ја њему нисам читао директиву нити сам
му је дао.
Тужилац: Од кога сте сазнали да ће доћи до искрцавања савезника?
Оптужени: Када је он (Бејли) дошао сазнао сам.
Тужилац: Он је вама то саопштио.
Оптужени: Онако у разговору. Не могу детаљно да се сетим шта је
он говорио и казао. Тешко је то тражити од мене.
Тужилац: Он долази, претставља се вама као претставник и доно-
си писмо.
Оптужени: Доноси писмо.
Тужилац: Ви њему износите план у погледу партизана?
Оптужени: Не. Ми смо прво имали разговор у погледу на окупатора.
Тужилац: Да ли сте га упознали у погледу напада на партизане?
Оптужени: Не знам како, само је знао.
Тужилац: Да ли је он вама тражио да престанете и да заједно са
партизанима сарађујете у нападу на окупатора да би се искрцава-
ње сигурније вршило?

Оптужени: Ту морам бити одређен и молим да ми се не замери за
извесну ствар која изгледа невероватна. Имао сам намеру да изла-
зећи на терен потражим везу да се на неки начин дође до додира.
То је за вас невероватно, али ја сам њему саопштио: Идем и поку-
шаћу, али нисам могао покушати, јер су ту борбе биле врло оштре.
Он је мени казао друго, оно што је у оптужници изнето, а то је ли-
квидирање или уништавање комунизма.

Бранилац Драгић Јоксимовић: Комуниста или комунизма?
Оптужени: Комуниста или комунизма, не знам тачно. Молим
претседника да ли ово није за тајну седницу. Казао је: уништити
партизане.
Тужилац: УнишШити партизане, је ли тако?
Оитужени: Јесте.
.....................
Тужилац: Добро, како сте ви то схватили? Треба ли ово сматрати
да је то нека сагласност са вашим планом напада?
Оптужени: Апсолутно.
Тужилац: А он вам је рекао да ће бити искрцавања?
Оптужени: Кад сам дошао, од њега сам чуо да искрцавање треба
да буде у нашем Приморју.
Тужилац: Да ли је то што је он рекао „уништити партизане" има-
ло какве везе са његовим саопштењем да ће бити искрцавања?

Оптужени: Није то истовремено рекао.
Тужилац: Знам.
Оптужени: Он је био човек који није говорио све одједном, већ ка-
дкад по нешто.
Тужилац: А да

Јел прелазимо на тему о мучењу Драже, или је и даље тема Неретва?

offline
  • Pridružio: 20 Mar 2012
  • Poruke: 723

Napisano: 16 Dec 2012 19:06

Citat:Јел прелазимо на тему о мучењу Драже, или је и даље тема Неретва?

U delima Dr.R.Vukcevica ;"Na strasnom sudu"....i verovatno u vasim mislima...sta li su ono upotrebljavali ? meskalin? Very Happy Very Happy Very Happy

Tema je upravo istorijski revizionizam, ili sto rece O.Milosavljevic, "Ponavljači na barikadama kolaboracije"

http://pescanik.net/2009/10/ponavljaci-na-barikadama-kolaboracije/

Dopuna: 16 Dec 2012 19:11

Citat:Autori čiji radovi su primeri pseudoistorije na ovim prostorima su V. Đuretić, K.Nikolić.
B. Dimitrijević, S. Cvetković i autor koji istina nije istoričar po obrazovanju nego više po
vokaciji, M. Samardžić. Naravno, oni nisu jedini (D. Bataković: „srpski narod je izgubio
Drugi svetski rat“)ali su reprezentativni primer svega onoga o čemu sam ranije govorio.
Đuretić naime kaže: „Četnički antifašizam… dozvoljavao je razne oblike ponašanja – od
borbenog (sporadičnog i ograničenog)… do kolaboracionističkog, na antikomunističkoj
osnovi, koji je katkada negirao samu prirodu antiokupatorskog opredjeljenja naroda.“
Ovaj logički galimatijas dakle opravdava kolaboraciju dokle god je ona u funkciji
primarnog motiva borbe protiv partizama i protiv komunizma. Na istom mestu i u istom
(kolektivnom) biću žive dakle istovremeno dve ličnosti – saradnik fašista i antifašista.
S. Cvetković pak, izražava žaljenje i ogorčenje nad sudbinom žrtava građanske elite ne
obazirući se na njihove stvarne zločine u toku okupacije (Janković, Kotur, Marjanović,
Jonić, Cicvarić…), a na naročito afirmativan način govori o Nediću. Oni istoričari o
kojima sam govorio na početku teksta (nekadašnji „unutrašnji disidenti SKJ“, a sada
konformisti aktuelne vlasti) nisu naravno imali primedbe na ove stavove kao ni na radove
K. Nikolića "Đeneral Mhailović" , ni na njegov pamfletizovan udžbenik iz istorije. I dok
ovi autori bar na akademski način zadržavaju (manje ili više vestačku) distancu od aktera
o kojima pišu, M. Samardžić ne skriva svoje simpatije i antipatije toliko da J.B. Tita
naziva „žednim srpske krvi“. Pročitao sam linkovan tekst M. Samardžića „Kako nastaje
zlo – Tito“. Po mom mišljenju to je paradigmatičan primer političkog eseja i rada koji se
ne pridržava ni minimalnih istoriografskih postulata. Iz njega adolescent sveupijajućeg
intelekta može da sazna da je J.B. Tito od malih nogu bio predodređen za mučenje
drugih, da je bio glup, neradnik i pustolov.
Ako dovoljno dugo nekritički ponavljamo stavove pomenutih istoričara doći ćemo do
dihotomne slike koja će regrutovati nove mlade naraštaje „nacionalno osvešćene
omladine“ koja će znati razlikovati Tita (sadistu i srpskog dželata) i Mihailovića (prvog
gerilca Evrope, nosioca inostranih odlikovanja, francuskog đaka i „prijatelja De Gola“);
partizane (anacionalnu bandu žednu srpske krvi) i četnike (nacionalne branitelje srpstva i
moralne veličine). Nekritički um će se tragično lako odrediti prema ponuđenim
„definicijama i odrednicama“ pojedinaca i pokreta.
Naravno, ovome doprinosi i državni aparat koji oktroisanim zakonima određuje novu
sliku istorije (Homen: „dogovorili smo se da su bila dva antifašistička pokreta“). Pre
izglasavanja Zakona o rehabilitaciji, Narodna skupština je 21. decembra 2004. usvojila
Zakon o izjednačavanju prava partizanskih i četničkih boraca iz Drugog svetskog
rata.Postoje očigledne manjkavosti zakona na pravnom nivou, ali to ovde nije tema.
Suština je u produktima ovih politički motivisanih i nametnutih uredbi. Uzmimo za
primer rešenje Okružnog suda u Šapcu o rehabilitaciji dvojice žandarma koji su ubijeni
7.jula 1941. Čistom političkom manipulacijom oni su proglašeni za „žrtve progona i
nasilja, od strane pripadnika partizanskog pokreta, čime je povređeno njihovo pravo na
život“. Time je legalizovano služenje okupatoru, a partizanski pokret je etiketiran kao
snaga koja je još 1941. vršila progone i nasilja nad nevinim žrtavma (Nedićevim
žandarmima).
Od ovog revizionističkog miljea naravno ne odstupa ni Crkva koja još od 1991. održava
godišnje pomene Mihailoviću, Nediću i Ljotiću, sanktifikuje sveštenike Slobodana Šiljka
i Milorada Vukojičića (koji su izgleda postali Sveti samo zato što su bili „žrtve
komunističkog terora“ bez udubljivanje u dokazane zločine koje su činili) i osveštava
spomenike četničkom komandantu Vuku Kalaitoviću koji je osuđen zbog ratnih
zločina…


Dopuna: 16 Dec 2012 19:23

Citat:Kada je počelo falsifikovanje istorije u korist danas jedino poželjne četničke ideologije, krenulo se radikalno, Tito je proglašavan agentom Gestapoa, a partizani ubicama, jer se poverovalo da se sa istorijom može sve, iako je još u XIX veku Ilarion Ruvarac znao da u takve nacionalno
poželjne „skaske i bajke“ veruju učeni ljudi samo ako se pišu za „gotov novac“. Onda se uvidelo da tako radikalno laganje nije uverljivo, pa se svelo na manju meru. U ideološkoj kuhinji se rešilo da će
se partizanima priznati antifašizam, ali samo pod uslovom da se zabprave kolaboracije svih ostalih. Poverovalo se da se našla spasonosna formula „simetrije“. Međutim, falsifikovanje istorije u dnevnopolitičke svrhe ima svojstvo da mora stalno da se prilagođava promenama. Ako
je danas poželjno biti antifašista onda ideolozi guraju svoje istorijske pretke u antifašizam. Ako je poželjno biti nacionalista, guraju ih u nacionalizam,ako je poželjno biti demokrata, guraju ih u demokratiju, ali ako jednom bude poželjno ne biti antifašista, gurnuće ih i u borbu rame
uz rame sa fašizmom. U tolikom lutanju, falsifikovana istorija jednom, obično na kraju, zaluta a da nije ni svesna da je stigla na pravo mesto.
Sve što zna današnja politička elita naučila je iz svoje kritike komunizma.Ali pošto to učenje nije izvorno, pošto je samo pozitivna strana negativne kritike, ponovila je u mnogo izvitoperenijoj formi ono što je zamerala dalekim prethodnicima. Kritikovala je komunizam da piše svoju istoriju, a oni je proglašavaju skupštinskim dekretom, kritikovala je komunizam da je skratio prethodnu istoriju, a oni su prethodnu istoriju gumicom obrisali, kritikovala je komunizam da je pravio veštačke međunacionalne simetrije da bi se živelo u miru, a oni su napravili još goru, nacionalnu simetriju, da bi stanje rata večito potrajalo.
Zato je Srbija danas jedina država na svetu u kojoj najviše zakonodavno telo zakonima piše istoriju, i umesto da donosi zakone o univerzitetu ili o elementarnim nepogodama, dekretima određuje ko je
bio pre pola veka antifašista. Čuli su negde floskulu da pobednici pišu istoriju i rešili da je napišu u skupštini. A iz istorije ništa nisu naučili.
Nisu primetili da ona uči da će i njihove odluke neki drugi ukidati podsmevajući se njihovoj ideologizovanosti kao što se oni podsmevaju prethodnicima.
U našem žalosnom društvu još uvek se veruje da su stvari onakve kakvim ih mi proglasimo dekretom. Ako kažemo da su ovdašnji svi ratovi oslobodilački, da će oni stvarno takvi i biti, ako kažemo da smo antifašisti, da ćemo to stvarno i postati, ako kažemo da ovde nema antisemitizma,
da ga onda stvarno nema iako se svakodnevno uveravamo da ga ima.
Izbor četništva za put u Evropu je upravo takvo slepo verovanje da će slika koju svet ima o nama biti onakva kakvom je mi crtamo. Zaboravlja se da ta slika iz tuđeg ugla izgleda drugačije. I kao što je jedna od rehabilitacija četništva ona glupa floskula da današnji četnici liče na Bulajićeve četnike, kojom se hoće sugerisati da su oni pravi izgledali bolje, tako na žalost, i slika koja se šalje sa Ravne gore, nije više slika i prilika jedne stranke, već od sada, slika današnje Srbije koju crta
politička elita a sa kojom ona želi u Evropu. A kada je sve krenulo naopako, koliko juče smo čuli od istih reči – „koga je danas briga za četnike i partizane“, kao da nam poručuju da smo ih mi molili da
skupština krade bogu dane pišući istorijske dekrete, a budžet prazni slaveći poraze.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

"Да, ја војску наше државе сматрам нашом, док они својом сматрају своју партијску формацију." - Odonud biju cetnici, a odovud biju ovija nasi!
Mislim da je ta knjiga prilicno profesionalno uradjena za period u kome je izdata.

offline
  • Pridružio: 20 Nov 2012
  • Poruke: 237

Једна ствар коју би требало размотрити су такозвани народноослободилачки одбори.

offline
  • Pridružio: 20 Mar 2012
  • Poruke: 723

uniformista ::Једна ствар коју би требало размотрити су такозвани народноослободилачки одбори.

kakve pa oni imaju veze sa "revizijom istorije"?

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

nemosav1 ::uniformista ::Једна ствар коју би требало размотрити су такозвани народноослободилачки одбори.

kakve pa oni imaju veze sa "revizijom istorije"?


Mnogo na ovoj temi nema ama bas nikakve veze sa istorijskim revizionizmom!
Cini mi se da smo na pogresnom putu ako tematiku istorijskog revizionizma svedemo samo na period Drugog svetskog rata i socijalisticicke Jugoslavije. Sutra planiram da napisem jedan poduzi tekst o slicnostima i razlikama izmedju revizionistickih skola koje egzistiraju od 1990. godine na teritorijama bivsih jugoslovenskih republika. Evidentno je da u doba utopijske, moralne i ekonomske krize juznoslovenski narodi opsesivno tragaju za identitetima nesigurni u ono sto im je sistem od 1945. do 1990. godine ponudio. Etnocentrizam (nacionalizam) nije bio dovoljno jaka ideja oko koje bi mogla da se okupi citava jedna paradigma i danas prisustvujemo necemu sto bih ja nazvao estradizacijom i karikaturizacijom nacionalne svesti koja je dozivela nekoliko lupinga za samo dve decenije i kusur godina.
Ali, rekao sam o tome cu sutra.
Da zadovoljim interesovanje @Uniformiste, osnovno pravilo, prema politickoj teoriji, je da svaka revolucija cim se izvede prvo tezi da se konstituise. NOO su teznja jugoslovenskih komunista da odmah, najpre na lokalu, a kasnije i na visim instancama oforme svoju vlast i ozakone je donetim propisima. Gde je to bilo moguce komunisti su odmah konstituisali svoju vlast tezeci da pokazu kako su sposobni da je obavljaju na slobodnoj teritoriji koju su kontrolisali. Vec 1941. godine partizani stvaraju prostrane slobodne teritorije u Srbiji i Crnoj Gori, pa je tako u Uzici stvoren GNOO za Srbiju, a u Beranama se odrzava crnogorska antifasisticka skupstina. Time se i narodu, a kasnije i Saveznicima htelo pokazati da su sposobni da formiraju i obnasaju vazne duznosti na vlasti. "Focanski propisi" doneti u Foci (autor im je Mosa Pijade) su, takodje, pokusaj da se dokumentima legalizuje rad NOO od mesnih, pa navise.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1035 korisnika na forumu :: 39 registrovanih, 11 sakrivenih i 985 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., aleksmajstor, Alibaba1981, Apok, aramis s, bojank, Boris90, Brana01, darkangel, dmdr, draganca, Dukelander, FOX, Georgius, Kubovac, Kvazar, ladro, laurusri, ljuba, M1los, manda87, menges, mihajlo.hrin, milenko crazy north, Motocar, nemkea71, procesor, proka89, sasa87, sombrero, Srki94, Steeeefan, voja64, YU-UKI, zdrebac, Zerajic, zillbg, Čivi, 79693