Poslao: 14 Avg 2018 15:08
|
offline
- djox
- Legendarni građanin
- Pridružio: 23 Nov 2010
- Poruke: 96053
|
France developing MICA NG
Citat:France intends to replace the MICA air-to-air missile with a new MICA NG missile for its Rafale fighter. This was announced by Minister of the Armed Force, Florence Parly, last month.
The new missile will still employ the same airframe but the internals will be upgraded. The weapon will still come with two variants – active radar homing and infra-red homing.
https://www.defense.gouv.fr/dga/actualite/renouvel.....fense-mica
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 15 Avg 2018 22:59
|
offline
- ltcolonel
- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
Napisano: 15 Avg 2018 23:23
Ja sam ovde insistirao na energetskim karakteristikama rakete AIM-120 jer je to jedan vrlo bitan ograničavajući faktor nezavisan od radara na lovcu i elektronskoj opremi same rakete. Rakete AIM-120, zbog energetskih karakteristika, ne mogu da se u potpunosti iskoriste ni kod radara na avionima F-16 a o F-15 i F-22 da i ne govorimo. Potpuno je irelevantno koliko su dobri radari kad zbog energetskih karakteristika raketa ne može da se lansira, protiv iole pokretljivog cilja, na daljinama većim od nekih 35 km na visinama od oko 10 km, 22 km na visini oko 5 km tj 14 do 15 km na visinama od 500 metara. I to protiv ciljeva u susretu. Vrlo prosto. SF priča o dejstvu lovaca F-22 po ciljevima na 50, 60 i 80 km je bajka za malu decu. Po lovcima 4 generacije i novijim teorijski najveća daljina lansiranja je ona koju sam gore izneo. Realna za 10 do 15% manja. A i ovo bez PED. Ako uzmemo sve gore u obzir gotovo je izvesno da u realnoj borbi F-22 mora da uđe u dog fajt hteo to nehteo. To naravno važi i za F-35. E sad F-22 ima bar šta i da ispali a F-35 nakon ispaljene 2 rakete treba da uđe u dog fajt sa Su-35 i Tajfunom.
Dopuna: 15 Avg 2018 23:36
Da ne bude zabune isto ovo važi i za R-77, nebitno je ko ima veću daljinu lansiranja 2 do 5 km gore dole.
Dopuna: 15 Avg 2018 23:53
Ono što je vrlo bitno da znate da sve rakete srednjeg dometa R-27, R-77, AIM-7, AIM-120 najvećim delom lete u pasivnom "režimu" tj lete bez rada motora a u tim uslovima neverovatno brzo gube brzinu pri iole oštrijim manevrima. Recimo, raketi AIM-120C-5 na visini od 10000 metara ako manevriše sa preopterećenjem od 10g pašće brzina sa 900 m/s na 400 m/s posle pređenih nekih 8200 m nakon čega raketa postaje neupravljiva. U javnoj literaturi se navodi kako je ograničenje za tu raketu 29 g što je tačno ali pri tom preopterećenju raketa u istim uslovima pada sa 900 na 550 m/s posle svega preletenih 2200 m nakon čega raketa gubi upravljivost. Ako izvršimo detaljnije proračune videćemo da je praktičan maksimum kod rakete AIM-120C-5, što se tiče preopterećenja 15 g, a stvarno realan do 10 g. Pri tome preopterećenje od 10 do 15 g ima praktičan značaj samo u relativno bliskoj borbi tj na daljinama gde već mogu da se upotrebe i rakete R-73 i AIM-9X.
Dopuna: 15 Avg 2018 23:59
Da bi bilo jasno pri horizontalnom letu bez manevrisanja raketi AIM-120C-5 brzina sa 900 na 400 m/ padne nakon preletenih 29.000 m.
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 07:13
|
offline
- zixo
- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23450
- Gde živiš: Beograd
|
Испаде да ракета AIM-120 није много напредовала од 1999. године.
Имамо ли податке за најновију Д верзију?
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 07:18
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24371
|
^
Pa i ne moze Zile napredovati nesto posebno mnogo a kad je u pitanju energetski ( kineticki ) potencijal .Recimo ako su verzije C-7 i C-8 tj D teske ispod 200kg a izgleda da jesu ,cemu onda price koje srecemo da su ima `maks dometi` velicine 120 ili 180 km ,to su teske odvale .Vise puta sam pisao da je po meni jedna od mana kod AMRAAM a u poredjenju sa predhodnicom AIM-7M one male aerodinamicke upravljacke povrsine ,tj krila-stabilizatori .Tu je aerodinamika jasna, sa tako malim povrsinama takva raketa ne moze imati iole neku upravljivost i stabilnost nakon nekog vremena ,tj preleta ,dakle na nekim vecim daljinama i posebno visinama a posle lansiranja .
Pogledajmo samo kolike stabilizatore -krila imaju R-27/E ili npr R-40TD-1 .
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 07:27
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5373
|
Futurama, odrediti aerodinamički otpor u potpunosti točno nije jednostavno ako se nema relevantnih dokumenata. Rekoh da se mogu dovoljno točno pretpostaviti (posebno kada imaš dijagrame leta ili u ovom slučaju brzina, iz drugih izvora), ali kod raketa ove grupe kao i kod vođenih raketa zemlja-zrak pa i POVR ima još dodatnih problema na koje ću se osvrnuti.
Dobro si primjetio da se brzine ne slažu, ali nisi dovoljno pažljivo proučio input. I da, nemoj da smatraš dijagrame koje sam napravio relevantnim za R-27E jer kako rekoh oni su fikcija.
Razlike:
-startna brzina 600m/s naprema 500m/s
-startna visina 15km naprema 12km
Znači iz oba slučaja prema ruskom inputu brzina bi trebala biti veća sa istekom 60 sekundi. I zaista je. Međutim u fikciji sam dodao i lansiranje sa elevacijom 16 stupnjeva (gorka) a u takvoj trajektoriji raketa izlazi u zonu rjeđe atmosfere i zato je brzina po derivaciji vremena veća.
Također razlika je i u aktivnom vremenu rada motora, ja baratam sa starim podacima koji kažu ukupno 10 sekundi dok dečki sa Baumana (koji zasigurno imaju bolje i točnije podatke od mene) računaju sa 8 sekundi. Vrlo je moguće da je R-27E imala određenih transformacija i da su režim i karakteristike motora drugačije od vremena kada je raketa uvedena u službu što je sada skoro 30 godina. Snimak iz Jemena još dodatno potvrđuje ovo što sam sada napisao.
Razmišljao sam čak pokrenti temu dvorežimski raketni motori na kruto gorivo, tu se ima svašta i štošta napisati.
ltcolonel je više puta ponovio činjenicu da raketa znatno gubi na brzini prilikom manevriranja, ja ću samo dodati da ona gubi brzinu i ako se želi održavati horizontalni let. Vidimo na starim (pravim) dijagramima zona da je uvijek visina lovca i visina cilja ista. Naravno da postoje dodatni monogrami, dijagrami i ostalo za slučajeve i ograničenja gađanja ciljeva koji su iznad i ispod lovca, ali da sad ne zatrpavam.
Znači ako se raketa lansira sa visine 10km (ova o kojoj se priča, R-27E) i ako nema upravljanja odnosno let po čistoj balistici, na udaljenosti 60km neće više imati visinu 10km. Cijelo vrijeme upravljačke površine rakete moraju mrdati i dovoditi raketu u horizontalu, lagani napadni kutevi koji daju uzgon, ali kidaju od brzine.
Što se tiče AIM-120 i njenih 100km...čak u nekim varijantama dvorežimosti sa dugačkom drugom fazom i sa nestvarnim brzinama i visinama lansiranja bi se moglo natiskati tih 100km. Ograničenja po mogućnostima trajanja upravljanja ostaju i nikada se ne smiju zanemariti !
Ta raketa leti beskonačno dugo i sa smješno malim brzinama i ja to ne mogu smatrati ozbiljnim parametrima. Cilj brži od rakete.
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 07:34
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24371
|
^
To je ono sto je komentarisano ,zasto AMRAAM na tako velikim daljinama jednostavno ne moze opstati ,prvo veoma laka raketa jos kad se istrosi gorivo a ona jos vise olaksa,veoma usko telo ,uopsteno mala raketa pa jos oni veoma mali stabilizatori .Sve to dovodi do naglog pada stabilnosti i upravljivosti leta nakon odredjenog perioda.Tu se nikako ne moze govoriti o iole vecim daljinama lansiranja jer za to tesko da uslova ima .
Ne moze projektil kal 7.62mm da preleti vise od onog kal 12.7mm ,protiv balistike ( aerobalistike ) tesko da se moze .
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 09:13
|
offline
- Pridružio: 22 Feb 2011
- Poruke: 1748
|
ltcolonel ::
Da bi bilo jasno pri horizontalnom letu bez manevrisanja raketi AIM-120C-5 brzina sa 900 na 400 m/ padne nakon preletenih 29.000 m.
Da, ali zato rakete tog tipa i ne lete pravolinijski, već efikasnijom putanjom tako što u prvoj fazi dobijaju na visini da bi se u drugoj fazi obrušile na cilj (parabolom) i ako se lansiraju protiv cilja na istoj visini, cilj po pravilu napadaju odozgo...
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 09:24
|
offline
- zixo
- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23450
- Gde živiš: Beograd
|
Шта је са ракетним мотором AIM-120?
Колико је он напредовао у протеклих 20 година?
|
|
|
|
Poslao: 16 Avg 2018 10:02
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5373
|
Ako izbacimo iz razmatranja pulsirajuće motore već promatramo samo dvorežimne, konstrukcijski u smislu rentabilnosti rekao bih da je postignut maksimum.
Put do današnjih konstrukcija je zaista šaren, dvokomorni motori, pa jednokomorni sa različitim gorivima, imamo konstrukcije sa dvije odvojene različite šaške, a imamo i blokove koji su iz jednog komada, ali sastavljene iz dva različita goriva. Pa blokove iz iste vrste goriva, ali se formom (površinama gorenja) ostvaruje dvorežimnost. Uz sve to goriva imaju i sve veće impulse što uz istu količinu goriva naravno diže potencijal motora itd itd.
Ostaje jedan problem, a to je kako iz motora izvući maksimum jer nije moguće imati dvorežimnost da oba režima budu savršena kada se dijeli jedna te ista komora.
Budućnost je po meni mlaznica promjenjive geometrije, jako puno problema bi se riješilo i dalo puno slobode taktičarima, međutim isto tako jako puno glavobolja inžinjerima.
|
|
|
|