offline
- Pridružio: 30 Dec 2011
- Poruke: 184
|
Apostata, ja te naravno neću slediti u izlivima primitivizma, i reći ću sledeće:
- Mil je, za tvoju informaciju, bio socijal liberal, ali to ti koji o liberalizmu znaš samo iz marksistikih kompendijuma, razumljivo, to ne možeš znati niti razumeti. Mil se zalagao za sve ono za šta se prosvećeni levičari danas zalažu. Jednom rečju čovek je bio pre socijalista nego liberal (neki kažu pod uticajem žene al to sad nije važno)
- Andersonovo shvatanje nacije, kada se pojavilo, bilo je novost u nauci. Iako sam levičar baš zbog tog novog shvatanja često je nailazio nerazumevanja i kritike od samih kolega levičara, jer su oni navikli na ono koje sledi i Hobsbaum, dakle bili na tragu Marxa...
- "poslednji filozofski sistem koji je Zapad dao". Kao da je to - gledano čisto filozofski, nekakav kvalitet. A uostalom nije tačno. Sistemska filozofija završava se Hegelom.
- biti učtiv ne znači slagati se sa nekim, bar ne po automatizmu. (Anderson/Hobsbaum)
Za Eutropija, da ne misli da sam ga zaboravio.
- žrtve kapitalističke globalizacije? Da nije Majkl Mur? Možeš ti to bolje Eutropijuse. Uostalo potpuno OT. Otvori temu pa da diskutujemo o tome.
- pa čekaj Eutropije, čemu nerviranje? fašizam je nastao kao poseban pokret, isto nacizam i komunizam. Ali samo kada čovek zagrebe ispod površine prividnih razlika videće da suštinske razlike nema. To su sve kolektivističke ideologije koje ukidaju individualne slobode, koje ekonomiju vide kao plansku i državno kontrolisanu delatnost, koje teže ograničavanju i ukidaju privatnog vlasništva, u kojima postoji samo jedan glas, jednog čoveka ili jedne Partije, i gde se neguje kult ličnosti...
S druge strane, ne poričem ni to da između nacizma, komunizma i fašizma, nema nekih razlika. Uz one ranije navode Hane Arent dodao bih još ovo. Nacizam se razlikuje od komunizma po znacajnoj stvari. On je u Nemačku dosao putem izbora, Hitler je pobedio na izborima 1933. a komunizam je uglavnom dolazio u krvavim revolucijama u kojima narod nije pitan na izborima da li ga želi ili ne. Sam Lenjin je neposredno pred februarsku revoluciju kukumavčio kako nema nikakvih šansi za promenom postojećeg sveta... Međutim, šansa se ubrzo stovorila pa je ne časeći časa uzurpirao vlast pomoću revolucije. Opet, nemački narod je nacizam prihvatio svesno tako što je glasao za to, dok je ruskom bio nametnut kao i mnogim drugim. Pitanje je kako bi bilo koji lider komunista prošao da je raspisao izbore, da ga je birao narod a ne partija. Verovatno isto onako kako je i KPJ prolazila u Kraljevini Jugoslaviji, i to ne samo imajući u vidu celu političku scenu kraljevine, već i na samoj levici gde je konstantno doživljavala debakl.
Najzad,ima, naravno, razlika unutar samog komunizma:
Tvrdi i neslobodni,
manje tvrdi i neslobodni,
najmanje tvrdi i neslobodni.
Jednostavno rečeno - razlika je samo u tvrdoći, neslobda je konstanta.
- "Korporativni kapitalizam" jeste oksimoron za svakoga ko stvarno zna šta znači slobodno tržište ili laissez-faire poredak (npr. austrijska ekonomska škola). Zbog drugih čitaoca treba napomenuti da je američki liberalizam zapravo socijalizam i da nema nikakve veze sa liberalizom u njegovom klasičnom značenju. A i sam Galbrajt nije ništa drugo do socijalista, zapravo kejnzijanac.
Za Vathru:
Vathra čini mi se da ipak minimalizuješ cifre. Samo ovo za Nemce ti je značajno umanjeno. Na osnovu istraživanja austrijske komisije sastavljene od istoričara (Österreichische Historiker-Arbeitsgemeinschaft Für Kärnten und Steiermark) cifra nemačkih civila koje su komunisti pobili posle sep. 1944 je 135 800.
"Estimates of the numbers of Danube Swabians in Yugoslavia who were victims of mass shootings, starvation, and the diseases which raged in the camps and other causes, have been set at about 175,000 persons, which is 32.7% of the population reported in 1939. Included in that number are men killed or missing in action in the military, some 40,000 who constitute 7.5% of the population, which indicates that 135,800 civilians lost their lives (25.3%). The vast majority of the civilian casualties occurred after the occupation by the Red Army, during the reign of the Partisan’s “military government”. There were mass shootings and executions, but also a planned systematic liquidation program in effect."
Takođe, pomenuta cifra od 36 880 je samo na osnovu dokumenata i dosadašnjeg istraživanja koje je tek zapravo započelo...
|