S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

zna li se domet iz kojeg nemoze da pobegne avion u slucaju opaljenja nuklearne bojeve glave PVO rakete, mislim tu i na EMP udar.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Brzina svjetlosti ostaje uvjek ista... Ako si u dometu, djabe ti je krecit

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ako nije u pitanju atomski s leva , a stara vojska zna što je to značilo .. obično je na tu komandu s desne strane bilo neko blato ili žabokrečina i onda zabiješ nos u tu žabokrečinu a guzicu okreneš prema atomskom , i brojiš kapetanu sve po spisku ..

Možda je opravdani razlog za tako drastično dizanje tlaka u turbopumpama želja da se postigne veći impuls motora , odnosno da taj motor ima dva režima kao Angara , ali da na tom nižem režimu ne gubi specifični impuls.

Vidjeli smo da je Angara i njene sljedbenice imala taj odnos cca 10 tona kroz 3 tone , ovdje je zbog vertikalnog starta Isajev nagurao na 18 tona u startu , a za let mu je bilo dovoljno opet 3 tone .

To bi imalo smisla .. jer na malom tlaku taj opseg regulacije ne bi mogao ostvariti , motor bi mu se na smanjenom potisku ugasio ili počeo kašljati i na kraju bi grunuo.

Bilo bi stoga logično očekivati da se radi o raketi sa povećanim dometom u odnosu na sestre i setrične.

Isajev se inače i kod tih malih tlakova dosta uspješno borio sa vibracijama motora , zanimljivo je jedno rješenje gdi je sa jednim limenim križem u sredini glave motora i podjelom brizgaljki po tom križu na 4 grupe stvorio privid 4 manje komore i dobio izvanrednu stabilnost rada motora .


A onda ga je krenulo pa je glavu motora dijelio i uzduž i popreko

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Odgovori bi se trebali nalaziti ovdje, ako netko vještiji sa pisanom ćirilicom nađe bit pa da nam prepriča u rečenici dvije.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Čini se da kod raketa S-25 nema tog križa za ukrućenje. Inače sam skeptik svaki put kada se vibracije krenu rješavati ukrućivanjem. Evo još jedan oblik sa Angare



I da, tlakovima nabrijane rakete kao što je 217M imaju uvećane domete.



Sistem S-25 je kolosalan sam po sebi, ali i nesuđeni nasljednik S-50 za Lenjingrad je zaista bio impresivan. Ukupno 35 pozicija raspoređenih po uvjetno rečeno kružnici radijusa 45km.



A svaka pozicija sa 20 sekcija za skladištenje, transport i lansiranje i u svakoj po 10 raketa. Strašnih ukupno 7000 raketa na raspolaganju.









Raketa “225” isto tako fenomenalna za te godine. Dvina na steroidima.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Oluj2.1, Drug pukovnik, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Vjerojatno nisam bio dovoljno jasan , taj križ odnosno pregrade u glavi motora nisu ukrute u nekom statičkom smislu , već su to odvojene komore u kojima dolazi do miješanja i i izgaranja komponenti goriva. Početno miješanje i izgaranje se odvija u poluzatvorenom malom volumenu, i molekule oksidansa i goriva reagiraju pozitivno na te pregrade frekvencija vlastitih oscilacija se diže , a amplituda pada .

Puno godina kasnije su te pregrade spasile projekat Apolo odnosno stabilizirale rad motora F1.

Pukovniće od koje je rakete ova komora


Negdje ranije si spominjao hidropneumatski regulator tlaka korivih komponenti kao bolji u odnosu na neki drugi stariji model . možeš li postaviti te dvije sheme , pa onda možemo to objediniti sa onom shemom od Angare.

Taj Isajevski pristup rješavanju problema regulaciuje potiska je vrlo zanimljiv , a imao je on još takvih bisera da ti pamet stane. Taj čovjek odnosno njegov OKB je omogućio rujama silni napredak u osvajanju svemira , međuplanetarne letove već u tom ranom periodu , njegovi su motori omogućili izlazak iz zemljine orbite, korekcije orbite , sletanje na mjesec i povratak sa mjeseca , te kočenje prije ulaska u atmosferu .

On je sa nečim tako ogavnim kao što je mješavina dušićne kisline i azotnog teraoksida radio kao da je mješavina meda i mlijeka .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ta komora je od motora 5D12, Angara 5V21.

Dva tipa regulatora su kod raketa 217M, prema tome i oznake motora su različite. Prvi motor S5.1 i naknadno razvijeni S5.1A. Interesantno je da su oba motora uvedena u službu.

Na crtežu 45 je regulator od S5.1 i šema cijele rakete prema prilogu 1.





Crtež 64 je hidropneumatski regulator, i šema prema prilogu 2





Nisam sad pri vremenu, trebat će još detalja, recimo opis i nacrti mjerača ubrzanja koji su rekao bih blisko povezani sa različitostima ova dva regulatora.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Drug pukovnik......
Quote: Drug Pukovnik: Antene za praćenje po azimutu i elevaciji jasne, 4 antene za predaju komandi raketi isto jasne...antena “stroborovanija” ?
Quote: Kubovac: Antena "stroborovanija"...Možda bi se moglo odnositi na selekciju pokretnih ciljeva, određivanje šta je pokretni cilj, a šta stalni odraz i kolika je brzina cilja? Osciloskop pokazuje promene u frekvenciji odraza kroz vremensko trajanje...ako miruje onda je stalni odraz, ako su oscilacije u frekvenciji prisutne onda je pokretni cilj i moguće je odrediti brzinu....
Quote: Drug pukovnik: Neće biti, antena je predajna (prema raketi) i jedino što nije uvezano.
Da nije nešto vezano sa kodiranjem signala? End quote...........

Ne znam @Drug pukovnik da li je ovo više relevantno ili ste već "prežvakali" ovo....Čitao sam pisanja i nisam primetio da se ovo razjasnilo, pa sam prilikom čitanja raznoraznih tema vezanih za radarsku tehniku i "obnavljanja gradiva" pronašao neke definicije koje možda ovo mogu rešiti.
Dakle "Antena stroborovanija" bi trebao da prepozna i odredi, predvidi prostor u kome će mu se nalaziti cilj nakon prvog registrovanja, Primarne detekcije cilja, a zatim i posle svakog narednog registrovanja - Sekundarne detekcije, pa Druge Sekundarne detekcije i tako sve dok se cilj registruje i detektuje.
Antena sa jednim okretom uoči cilj - Primarna detekcija i detektuje ga sa određenom verovatnoćom da je cilj, kod drugog okreta antene ili Sekundarne detekcije već uočava da je cilj, a kod trećeg okreta - Druge Sekundarne detekcije već uočava njegovo kretanje samim tim i vrši predviđanje kretanja cilja u prostoru.
Sad ovo je lakše objašnjivo kada su u pitanju savremeni 3D radari, jer su nam potrebna 3 parametra cilja, daljina, azimut i ugao elevacje, ali kada su u pitanju 2D radari to je malo komplikovanije, malo manje komplikovano ako postoji radar za merenje visine.
Tako da kod RLS A-100D Kama imamo 2D radare ali sa 2 daljinomera i 4 visinca koji istovremeno i sinhronizovano rade da bi se odredila putanja kretanja cilja po 3 parametra (tri tačke) i poslala na nišanski radarski sistem B-200 koji takođe ima mogućnost određivanja sva tri parametra putanje kretanja cilja.....
Tu je sada važno u koliko okreta antene se može uočiti i detektovati neki pokretni cilj (bombarder ili taktički lovac), jer sa svakim okretom antene cilj se sve više približava, pa što više okretaja treba, to će cilj biti kasnije uočen i detektovan odnosno biće bliži i opasniji.
Ako se antena okrene 6 puta u minuti, znači da se okrene svakih 10 sekundi jednom. Ako treba 3 okretaja da detektuje pokretni cilj, znači da prođe 30 sekundi, a za to vreme taktički lovac nadzvučne brzine pređe preko 10 km dok ne bude detektovan i dok se ne predvidi putanja njegovog kretanja (i brzina).....
Znači, radi se o predviđanju putanje kretanja cilja!
E sad...ako je ta "antena stroborovanija" predajna prema raketi, pretpostavljam da te podatke o predviđenoj putanji kretanja cilja predaje raketi....
Mislim da je ovo prilično solidno objašnjeno....malo su već neka znanja izbledela.....

• 2Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Laik sam po tom pitanju, ali nema mi logike slati podatke u raketu koji bi sadržavali informacije gdje bi se cilj mogao nalaziti.
Raketi se šalju komande, mislim da ona više od toga ne treba. Raketa je glupa, ona samo sluša šta joj se kaže.

Osim naravno u onom djelu putanje kada je upravljanje preko autopilota. Nešto sam na str.12 natraveljo i mislim da je ta antena bitna samo u toj fazi leta. S obzirom na način vođenja, paralelno zbližavanje, bitno je imati ukovane prve koordinate rakete i cilja, točke na pravcu. Radar je cilj smjestio na prvu točku, za raketu bi se trebalo znati na kojoj prvoj točki bi trebala biti, ali let rakete je takav da raketa utekne od svoje točke i samim time bježi od pravca.
Ova antena odmjeri koliko je raketa pobjegla od pravca, javi to autopilotu koji to iskorigira, a dalje nastupaju druge antene i komande raketi.
Kažem laik sam po ovoj temi i pišem “po narodski” ali tu antenu doživljavam tako nekako.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Moguće da je tako....ja sam objasnio čistu opštu radarsku tehniku "strobovanja" i pokušao to "spakovati" sa ovom "antenom strobovanija"....Kako bilo, mislim da smo toliko studiozno objasnili ovaj sistem PVO da nam se i neke greške i nepreciznosti mogu zanemariti!