S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 6Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, Gargantua, Oluj2.1, amstel, ray ban11, RJ
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Wasserfall_Rakete





[Link mogu videti samo ulogovani korisnici](Rakete)

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

off
raketaš ::
Jedna slučajnost , ili nije , ne znam ... Kraft Werke Union iz Berlina je 1945 završio kao ratni plijen u Karlovcu , a direktora , odnosno glavnog inženjera te tvornice Prof Dr. Ernesta Krafta je u sovjetskom logoru među ostalim logorašima prepoznao bivši logoraš , a tadašnji oficir KNOJ a i uz pomoć Večeslava Holjevca Titovog namjesnika u Berlinu prebacio u Zagreb.

Znam da je totalni offf ali dobro je znati da je Staljin popizdio kad je shvatio da glavne pogonske strojeve za 13 novih krstarica koje su počeli graditi po njemačkim nacrtima mora poručiti iz Jugoturbine.

prof.ernesta krafta su bukvalno najurili iz akademije nauka u tadasnjem ddr-u ,da bi nakon toga,cini mi se doselio u zagreb tamo negde oko 1950 i neke.inace je rodom iz beca,gde je i zavrsio masinstvo.kod starijih kragujevcana,inzinjera ,se njegovo ime postovalo.kazu da je dao izuzetan doprinos u razvoju mas.industrije u tadasnjoj fnrj.
rusi su imali prilike u gornjoj pomeraniji, na poligonu penemunde-zapad,tacnije ostrvo usedom,svasta da nadju.u meklennburgu i karlshagenu su bili i neke labaratorije.tamo su razvijali "tajfuna" .
bilo je jos tu projekata..vatrena lili,rajnina cerka,hensel hs 117zvani "leptir"...

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, Kubovac, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kombinacija, do prestanka rada UVP trotačka prema, ne znam čemu emiteru komandi valjda, ali od prestanka rada UVP čisto paralelno u verziji sa zemlje sve prema koordinatama (dvotačkasto), i to sa matematičkim metodom koji je uprošćen prema opremi maksimalno. I Kanalnost ogromna, još neponovljena, za to vreme sve zajedno čudo jedno.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, Kubovac, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ amstel neke informacije s kojima raspolažeš o prof Krafftu su pogrešne , ja sam odrastao u gradu u kom je on živio i radio, a njegov duh je i dalje prisutan na katedri turbostrojeva u Zagrebu koju je on oformio, čak i danas studenti uče kao i mi prije pola stoljeća iz njegovih skripti , možemo o tome na pp. da ne remetimo temu.

Nisam se dovoljno jasno izrazio glede tehneologija i dokumentacije koje su rujama nedostajale. i moram to malo pojasniti.

Pretis je , kao ratni plijen dobio neku švapsku tvornicu lagera , i godinama je proizvodio te lagere u Vogošći i u Marku Oreškoviću u ličkom Osiku. Onda je to 1968 izdvojeno kao posebna direkcija ali su pogoni bili i dalje u krugu Pretisa u Vogošći. Onda smo se jednog dana zatrpali sa poslom pogotovo sa cevurdama od Orkana i počeli smo micati sve ne vojne pogone i veliki dio vojnih programa iz Vogošće kako bi napravili mjesta za Orkan.

Preselili smo dio tvornice lagera na nekoliko lokacija van sarajeva ... i nakon toga nismo bili u stanju napraviti kalitetan lager za prvu ugradnju u Golfa i ostala vozila iz FW programa.

A imali smo sve podatke u rukama, svoje strojeve smo sa vodećim tehnolozima i majstorima samo preselili iz točke A u točku B, trebalo je nekoliko godina da se proizvodnja stabilizira i da opet dobijemo pravo prve ugradnje .

Tako je isto bilo i sa rujama , transfer tehnologija nije bio lak , pogotovo što nije kompletna njemačka bila njihova okupaciona zona.

Naravno da su me zanimali žiroskopi i lageri u njima , bilo je na faksu čak ljudi koji su doktorirali na preciznim i brzohodnim lagerima. Imali smo najpreciznije brusilice koje postoje u svijetu i radili smo vrlo ozbiljno na tome da se osamostalimo da ne ovisimo od Teleoptika i njihovih žiroskopa , jer je to tamo sve jako kilavo išlo. Naravno da smo imali na raspolaganju svu licencnu dokumentaciji koja je došla iz SSSRa za lagere i žiroskope, i naravno da me je po prirodi stvari zanimao rad na plinskim turbinama u Karlovcu , ako ništa drugo ono da se nađem sa starim frendovima i popijemo koje pivo.

Znači postojao je strateški interes države i direkcije firme , postojala je obaveza , kao radni zadatak, kao tema , a postojao je i moj znanstveni ineteres za to područje, i privatni interes da službeno putujem u tazbinu .... epilog napravilo se dosta , ali je to sve jako daleko od žiroskopa i turbo pumpe kakva je bila na Berkutu ili Angari.

Bez tih turbina i lagera koji se vrte na 30000 okretaja i trpe 15 g preopterećenja nema ni dobre rakete , to zaboravljamo i preskačemo.

Prvi Berkuti na bojevoj dežuri nisu imali turbopumpe već su im rezervoari bili pod tlakom dušika i pod tim tlakom su gorivo i oksidans kroz brizgaljke ulazili u motor i izgarali. Taj tlak je bio mal stoga se moralo napraviti 4 motora u grozd da se dobije potreban potisak. Potisak motora je u direktnoj funkciji sa tlakom , tek je sa povećanjem tlaka u motoru , odnosno razvojem turbopumpi, Isajev mogao napraviti motor potiska 18 tona sa regulacijom potiska .

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, raketaš, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Dva modela turbopumpi, prvi sa rakete 217M a drugi sa 5Я25. Znači početak i kraj što se tiče raketa sistema S-25 sa doturom goriva preko pumpe.









Istina raketa 217A je isto imala turbinsku pumpu, ali pogon lopatica turbine nije bio sagorijevanjem miksa goriva iz gasgeneratora već gorenjem izopropilnitrata, princip koji smo upoznali kod Krugove rakete 3M8, a i prva Dvina V-750 isto tako je imala turbopumpu “hranjenu” izopropilnitratom. Već slijedeća V-755 je sa ako smijem nazvati “čistokrvnom” turbopumpom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To te ja pitam tri lagera na jednoj osovini i sad jedan drugog kolju ..

E sad kad bi još skontali kako stoji osa turbopumpi u odnosu na osu onih krilaca u mlazu , naime to je jedan prilično veliki zamašnjak koji svojim momentom inercija možda ne da da raketa padne lijevo ili desno nego samo u pravcu kako i treba da padne.

O tome do sada nismo pričali , na Angari je osa pumpi u uzdužnoj osi rakete i komande po pravcu i visini su ravnopravne , a kontrolu valjanja izazvanu zaletavanjem turbine i pumpi dok rade busteri preuzimaju eleroni na krilima , jedino su oni aktivni ... milion sitnica koje je trebalo sagledati i riješiti

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Hehehe...gledam u te osi još od ranije i nikako da pitam zašto...

217M S-25



5Я25 S-25



V-755 S-75



5V21 S-200

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Od svih raketa koje sam vidio jedino je S200 imala osu turbine u uzdužnoj osi rakete , a kako se turbina zaletava sa piropatronom negdje na pola vremena rada bustera , po zakonu akcije i reakcije zaletavanje turbine i kasnije pumopanje goriva i oksidansa daje kontra moment, to jest valjanje rakete i to sa snagom od stotinjak kilovata , što baš i nije malo . Trebalo je dobro upregnuti one elerone na krilima da zaustave valjenje.

Kod Berkuta ne mogu naći vezu , odnosno sliku presjeka , kako bih povezao osu zakretanja grafitnih krilaca sa položajem ose turbopumpe.

Koristim izraz grafitna krilca jer su na prvim varijantama bila grafitna , kasnije su umjesto grafita koristili prešanu staklo fenolnu masu poznati AG-4 materijal od kojeg je rađeno na stotine pozicija u sovjetskoj odnosno ruskoj armiji.

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Raketa 5Я25 isto kao i Angara ima os turbine u aksijalnoj osi rakete, kod Dvine V-755 je os turbine okomita na os rakete tako da momenti inercije ne djeluju na valjanje rakete, ali mogli bi djelovati na kurs i tangaž.

A 217M je priča za sebe i ona je skroz ausvinkl

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Georgius
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Pokazatelj kolosalnosti projekta



Ukupni trošak cijelog sistema blizu 13 milijardi ondašnjih rublji što je ekvivalent nekih današnjih 30 milijardi USD.